Diskriminacija v času nosečnosti in materinstva v organizacijah sistematični pregled literature Ozadje in izvirnost: Namen pričujočega sistematičnega pregleda literature je podrobneje preučiti ...vprašanje obstoja diskriminacije nosečnic in mater na delovnem mestu ter hkrati raziskati, v kakšni obliki in v kolikšni meri je le-ta prisotna. Pripravljen bo tudi pregled pravne ureditve omenjenega področja in pregled ureditve zaščite nosečnic in mater. Metoda: Opravljen je bil sistematičen pregled literature skozi naslednje baze podatkov: ProQuest, Scopus, SpringerLink, ScienceDirect, Cobiss, dLib, Google Scholar, Emerald, Hein Online, Sci-Hub in mEga iskalnik NUK. Osredotočili smo se na pregled literature v časovnem razponu od leta 2011 do leta 2022, vendar sva zaradi želje po pridobiti vpogled v način spreminjanja diskriminacije v zvezi z nosečnostjo in materinstvom v organizacijah skozi leta, v najino raziskavo vključili tudi starejšo literaturo, za katero sva ocenili, da bo ponudila poglobljen vpogled v bolj poglobljeno razumevanje izzivov iz navedenega področja. Rezultati: Na podlagi meril za vključitev in izključitev je bilo v sistematični pregled literature v navedenem preučevalnem obdobju vključenih 42 referenc, objavljenih v slovenskem (16) in angleškem jeziku (26). Ugotovili sva, da je diskriminacija v nosečnosti in materinstvu prisotna v organizacijah, kljub temu, da je uradno prepovedana s številnimi pravnimi viri. Kaže se v različnih oblikah (diskriminacija pri zaposlovanju, na delovnem mestu,…), kakor tudi v različnih obdobjih (v času nosečnosti in/ali materinstva). Družba: S pričujočim sistematičnimi pregledom literature želimo prispevati k družbenemu razumevanju enakosti spolov in ozaveščati, da nosečnost in materinstvo ne smeta biti razlog za kakršno koli obliko diskriminacije na delovnem mestu. Omejitve/Prihodnje raziskave: Za izvedbo prihodnjih raziskav predlagava nadgradnjo pričujoče raziskave s poglobljenim vpogledom v omenjeno vprašanje skozi percepcijo organizacij. Smiselno bi bilo tudi raziskati ali in v kolikšni meri se realizirajo sklepi na podlagi pridobljenega certifikata Družini prijazno podjetje, ki ga izdaja Ekvilib inštitut, ter kakšen doprinos tega naziva v kontekstu zmanjšane možnosti diskriminacije v času nosečnosti in materinstva oz. starševstva na splošno le-ta predstavlja zaposlenim. Hkrati ocenjujeva, da bi bilo priporočljivo podrobneje raziskati, v katerih segmentih organizacij se takšni primeri diskriminacije pogosteje dogajajo in posledično razmisliti tudi o bolj ciljno usmerjenih ukrepih. Ključne besede: diskriminacija, nosečnost, materinstvo, organizacija, pravice, enakopravnost, pravo
Uvod: Zdravstveno osebje ima velik vpliv na doživljanje staršev ob rojstvu nedonošenega otroka. Namen raziskave je bil preučiti in predstaviti doživljanje mater ob rojstvu nedonošenega otroka.Metode: ...Uporabljena je bila deskriptivna fenomenološka analiza. Na namenskem vzorcu enajstih mater, ki so imele izkušnjo rojstva nedonošenega otroka, rojenega med 24. in 35. tednom gestacije, so bili izvedeni delno strukturirani intervjuji. Najmlajša intervjuvanka je bila ob porodu stara 24 let in najstarejša 36. Za osem izmed njih je bil porod nedonošenega otroka prvi porod. Raziskava je potekala med majem in junijem 2017. Podatki so bili analizirani s pomočjo Giorgijevega pristopa, značilnega za fenomenološko raziskavo.Rezultati: Strukturo opisa sestavljajo štiri tematske skupine, ki opredeljujejo doživljanje mater ob rojstvu nedonošenega otroka: (1) potek poroda: želje in pričakovanja; (2) reprezentacijo materinstva: čustvovanje, navezanost, empatijo, spomine; (3) čustvovanje in skrb za nedonošenega otroka v poporodnem obdobju ter (4) (ne)profesionalnost zdravstvenih delavcev.Diskusija in zaključek: Izsledki raziskave kažejo, da je večina mater iskala vzroke prezgodnjega poroda. Veliko jim je pomenila podpora svojcev, zdravstvenih delavcev ter »sotrpink« z oddelka. Večina mater se je med porodom in hospitalizacijo soočala z negativnimi občutki; empatičen odnos zaposlenih jih je spodbujal in navdajal z upanjem ter zaupanjem.
U ovom radu romani Mama i Prilika za sreću (Getting to Happy) čitaju se i analiziraju iz perspektive vomanizma, koji akcentuje materinstvo i matrilinearnost kao temelj društvene transformacije. ...Vomanizam zagovara različite metode društvene transformacije koje su usmjerene ka usklađivanju i koordinaciji, dovođenju u ravnotežu i liječenju društva od svih negativnosti izraženih kroz razne oblike dominacije (rase nad rasama, roda nad rodom, klase nad klasama, nacije nad nacijama) i diskriminacije (svih onih koji se ne uklapaju u zadane okvire). Najistaknutiji metod kojim se vomanizam koristi u svrhu transformacije društva jeste materinstvo i matrilinearnost, koje ima korijene u afričkom kulturnom nasljeđu. Ideja vomanizma otjelovljuje se u djelima afroameričke književnice Teri Makmilan (Terry McMillan) kroz prikaz specifičnog iskustva matrilinearnosti i materinstva, čije se transformaciono dejstvo ne zadržava samo na glavnim junakinjama već se prenosi i na njihovu okolinu. Kroz dinamičnu sliku afroameričkog materinstva kao ekskluzivno ženskog iskustva, nerijetko instrumentalizovanog od strane društvene zajednice u kritičke svrhe, ova autorka u svojim književnim djelima prati promjene koje se kroz vrijeme upisuju u život afroameričke porodice.
Prispevek prinaša teoretični pregled in analizo obstoječega razumevanja koncepta materinstva in z njim povezanih dejstev ter rezultate raziskave na podlagi za ta namen oblikovanega in uporabljenega ...vprašalnika. Avtorici v uvodnem delu predstavita teoretični pregled dojemanja in doživljanja ženskosti in materinstva skozi zgodovino in čas, kako se materinstvo vrednoti danes ter kakšne so napovedi za prihodnost. V empiričnem delu je raziskano, kakšne so trenutne predstave študentov in študentk o materinstvu, kakšna je njihova ocena o trenutnem položaju in vlogi žensk in mater v povezavi z materinskim mitom in tradicionalno vlogo matere in očeta ter kakšne so glede tega napovedi za prihodnost. Raziskava je bila opravljena v letu 2012, vanjo je bilo vključenih 100 rednih študentov in študentk, od tega 50 moških (50 odstotkov) in 50 žensk (50 odstotkov) s štirih fakultet Univerze v Ljubljani. Statistično pomembna razlika se je pokazala na področju delitve vlog v družini in na področju pogleda na materin- stvo in žensko v prihodnosti (največ študentov (60,0 odstotka) ocenjuje, da se bodo matere v prihodnosti bolj posvečale karieri in manj družini, medtem ko je takšnega mnenja pomembno manj študentk (38,0 odstotka)). Posebej poudarjeno je dejstvo, da se študenti in študentke zavedajo sprememb, ki se pojavljajo skozi čas, čeprav rezultati še vedno kažejo prevladujoč tradicionalni pogled na materinstvo in vloge v družini. Rezultati kažejo, da se udeleženci raziskave zaveda- jo potrebe po enakosti spolov ter po enakovredni razdelitvi družinskih vlog med moškimi in ženskami. Naša raziskava je pokazala, da se tega bolj zavedajo ženske kot moški
Pavlina Pajk (1854-1901) je prva slovenska pesnica, ki je izdala pesniško zbirko. Z naslovom Pesmi jo je objavila leta 1878 in jo z dodanimi pesmimi ponatisnila leta 1893 v Zbranih spisih I . ...Pretežno lirski prvoosebni ženski subjekt teh pesmi v največji meri določa ljubezen, ki ni le značilna lirska tema, temveč tudi vsebina emancipacijskih teženj meščank iz druge polovice 19. stoletja. Pesnica predstavlja ljubezen po eni strani (pozno)romantično kot ključni pesniški vir in ženski subjekt sentimentalno doživlja neuresničeno ljubezen, ki pa je tudi vir moči. Po drugi strani pa se v prikazu ljubezni odmika od skrajnosti in se zavzema za razumnejšo ter obvladovano ljubezen in čustva sploh. Žensko identiteto reprezentirajo še pesmi z materinsko temo. Ženska dimenzija je pripisana tudi domoljubnim pesmim, značilnim za to obdobje, avtoričino življenje pa je spodbudilo še nastanek pesmi z motivom sirote in domotožja
Marija je svim ljudima – ženama i muškarcima uzor. Ona je slika Crkve, slika onoga što svaki čovjek mora postići, a to je svetost, poslušnost i vječni život s Bogom. Ona je to ostvarila jer je bila ...od Boga izabrana i izrekla svoje „fiat“. Bez njezina slobodna pristanka Bog ne bi mogao svijet otkupiti rođenjem Isusa Krista. Uzor je u materinstvu i djevičanstvu, u darivanju sebe drugome i postizanju bliskog jedinstva s Bogom što je zapravo i cilj postojanja. Iako je uzor svim ljudima, na poseban je način uzor ženama koje po njezinu uzoru mogu postići duboko jedinstvo s Bogom, ostvariti svoju istinsku bit i postati „čuvaricama ljudskoga srca“. U tome leži njezino posebno dostojanstvo. Dostojanstvo žene po uzoru na Mariju na poseban je način razvijeno u dokumentima „Redemptoris Mater“ i „Mulieris dignitatem“ Ivana Pavla II. koji su u temelju razvijanja ove teme.
Rad je usredotočen na tumačenje lirskog sastavka Noć začarana koji je Bellintani objavio godinu dana prije smrti u zbirci pjesama Un abbaino in piazza Teofilo Folengo, koja je sastavni dio ...antologijskog izdanja Nella grande pianura (Mondadori, Milano 1998).
U pjesmi se, po prvi puta u Bellintanijevu opusu, pojavljuju snažne simboličke slike u kojima je sadržano pjesnikovo poimanje smrti kao prirodnog povratka materinskoj materiji (Zemlja, Matrix, Prima Materia).
U uvodnome dijelu rad evocira nekoliko lirskih sastavaka objavljenih u zbirkama iz 1953, 1955. i 1963. u kojima su prisutne arhetipske slike Zemlje koju pjesnik doživljava kao toplo zaštitničko okrilje rodne Padske nizine, Roditeljicu i Stvarateljicu, Inicijatoricu na Svjetlost, Darovateljicu Života.
U pjesmi Noć začarana slika materinskog zemaljskog arhetipa poprima, naprotiv, mitološka obilježja pećinskog Okrilja Zemlje Roditeljice, spremna progutati sina kojega je sama izrodila, utoliko što ga pjesnik doživljava kao Utrobu Velike Majke Preobraziteljice, Inicijatorice na Tamu, dvoznačnu Majku prirodu koja u sebi sadrži
arhetipske vrijednosti mita o povratku sina razmetnoga. U pjesničkoj viziji sastavka Noć začarana konfigurira se drevni kultni fizičko-meta-fizički misterij Majke Božice Zemlje preko motiva kita, te motiva jegulja, ribara na brodici, rijeke što utječe u more i noćnoga života što se pretače u sunčani. To je prvo oniričko uprizorenje, u
Bellintanijevu opusu, konkretnog približavanja fizičke smrti i granice koju pjesnik osjeća između ovozemaljskog i onozemaljkog života.
U pjesmi Bellintani proživljava arhetip Zemlje kao uterusa koji u sebi sadrži sve što živi, koji rađa, proždire i preobražava, u skladu sa svojim umjetničkim credom prema kojemu ljudski život odražava zakone cikličke obnove prirode. Slike su to nabijene polisemantičkim arhetipskim vrijednostima separatio i coniunctio lirskoga subjekta sa ‘začaranom noći’ mračnog materinskog Okrilja.
Premda ni feminizam ni poslanje žene nisu tipično filozofske (metafizičke) teme, filozofsko promišljanje pomaže jasnijem poimanju, žene, njezina odnosa i uloge u društvu. Bez ispravnog shvaćanja ...ljudske naravi, a ona jednako pripada ženi i muškarcu, lako se upada u jednostranost i isključivost stavova i djelovanja. Premda ljudska narav, osobnost, jednako pripada i muškarcu i ženi, ona se u njima ipak različito ostvaruje. Zbog individualnih razlika, ljudska se narav na različite načine izriče, a njezino se bogatstvo u pojedincima različito predstavlja. Muškarac svoju ljudsku narav ostvaruje na »muški«, a žena na »ženski« način. Žena ne smije postati muškarac ni »muškaraca«, niti obratno. Oni su pozvani zajedno sudjelovati u stvaranju novog života, u oblikovanju povijesti i kulture, u stalnoj međusobnoj suradnji i upotpunjavanju. Žena kao »duša svijeta«, pozvana je ostvarivati svoje metafizičko materinstvo kroz služenje. »Služenje« koje nije podčinjavanje ili robovanje nego ljubav. Ako je ljubav bitna odrednica ženske naravi, a ljubav se najviše očituje u službi životu, obrani svega lijepog i plemenitog, glavna je ontološka uloga žene u »služenju«, u metafizičkom, univerzalnom materinstvu.
Uz motiv smrti, motivi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ustaljeni su i, moglo bi se reći, najčešći predmet kršćanske ikonografije općenito. Ti motivi upućuju na važnost dolaska na ...ovozemaljski svijet i boravak među ljudima glavnih biblijskih ličnosti: Isusa Krista, Bogorodice i sv. Ivana Krstitelja. Prikazujući ključne trenutke u životu čovjeka, počevši od koncepcije, preko trudnoće i rođenja, pa do materinstva i razdoblja djetinjstva, ove ikonografske teme nastoje istaknuti dvojaku prirodu spomenutih ličnosti, božansku i ljudsku. Kao najvažniji izvori za takvu ikonografsku tematiku, ali i za kršćansku ikonografiju općenito, umjetnicima su poslužili tekstovi iz Biblije (Stari i Novi zavjet) i apokrifne knjige (Protoevanđelje Jakovljevo, Pseudo Tomino evanđelje), a poslije i određena kršćanska teološka popularna literatura.
Sredinom XVIII. stoljeća pojavili su se u Vojvodini i drugim austrijskim zemljama umjetnici iz građanskog sloja, koji su označili početak razdoblja građanskog baroka. Taj je pravac poslije iznjedrio majstore čija slikarska djela pripadaju najvećim ostvarenjima likovne umjetnosti Vojvodine uopće.
U ovom istraživanju postavljeno je i pitanje kako je moguće u dogmatsko-teološkom učenju o biblijskim ličnostima, prije svega Bogorodici i Isusu Kristu, i u događajima vezanim za njih, a opisanim u Bibliji, pronaći biološko-medicinski sadržaj. S tim u vezi upozoreno je na činjenicu da je Marija, premda joj je bila predodređena posebna uloga u ostvarenju Isusova poslanja među ljudima, kao i njezin kasniji nebeski status, do svoje smrti i uznesenja na nebo preživjela ovozemaljski život smrtnika, sa svim njegovim biološko-medicinskim obilježjima. Sličan stav može se primijeniti i na Isusa Krista, s obzirom na Njegovo zemaljsko poslanje i boravak među ljudima, a s ciljem iskupljenja njihovih grijeha.
Reprodukcija je središte nekih od najvećih konceptualnih, moralnih, pravnih i političkih dvojbi u suvremenim društvima. Ona je također uporište djelovanja dvaju snažnih i suprotstavljenih društvenih ...pokreta: Za izbor i Za život. Koristeći sociologijsku teoriju o društvenim pokretima, kao opći sklop, i teoriju o mobilizaciji resursa, kao specifični pristup, autoricu analizira strategije, politiku i djelatnosti tih pokreta u SAD-u i Hrvatskoj. Analiza uključuje ove elemente: (a) strategije/aktivnosti u stvaranju imidža i u odnosima s javnošću, (b) zakonodavnu politiku i djelatnost, (c) mobilizaciju članova i simpatizera/sljedbenika, (d) praktične akcije i aktivnosti pokreta Za izbor i Za život usmjerene postignuću međusobno suprotstavljenih ciljeva. Autorica uspoređuje američke društvene pokrete sa zamecima takovih hrvatskih pokreta.
PDF
