Horonim Međimurje sa svojom simboličkom funkcijom za većinu je ispitanika tijekom
intervjua jasno određivao smještaj regije uz rijeku Muru, a jedina dvojba bila je
koristiti ga u službenoj inačici ...Međimurje ili u arhaičnom, a po mnogima i dijalektalnom
izrazu Međimorje. Problematika ovog horonima mnogo je složenija, iako nema puno radova
na ovu temu. Najiscrpniji i najkompleksniji je rad Z. Bartolića (1998) koji se temelji
na interdisciplinarnom pristupu objedinjujući spoznaje lingvistike, povijesti, književne
povijesti i geografije, međutim nije praćen i utemeljen na terenskom istraživanju, a koje
je provedeno tijekom izrade ovog rada. Temeljna teza njegova rada je da bi ispravno
ime regije bilo Međimorje, pri čemu se samo ime tumači apelativom otok na dijalektalnom
govoru. Ovo se tumačenje dokazuje primjerima iz starije literature gdje se koristi u
značenju otoka, pri čemu se aludira na hidrografske granice Međimurja koje su tijekom
povijesti predstavljale značajnu komunikacijsku prepreku prema susjednim prostorima,
a time i pojačavale osjećaj izoliranosti karakterističan za otoke. Pojam otoka nalazimo i
u latinskoj inačici Insula koju u različitim varijacijama nalazimo u starijoj literaturi, posebice
na starim geografskim kartama, no nikada samostalno već u varijacijama s imenima
rijeka Mure i Drave. Istovremeno i strani izvori, posebice na jezicima koji su u pojedinim
razdobljima korišteni u samom Međimurju, poput njemačkog Murinsel u značenju
murskog otoka ili mađarski Muraköz u značenju područja uz Muru, sadrže ime rijeke
kao osnovnu odrednicu imena. Zanimljivo je da ni jedan od sugovornika u intervjuu
nije znao prijevod riječi međimorje (otok), već su je svi tumačili međimurskim načinom
izgovaranja, tj. „po domaći“. Anketno je istraživanje pokazalo da većina stanovnika u
Međimurju (49%) i izvan njega (54%) smatra da je horonim Međimurje vezan uz ime
rijeke Mure, gotovo trećina smatra da je ime proizašlo iz latinskog Insula inter Muram et
Dravam. To su također oni iz skupine starijih ispitanika s višim obrazovanjem te je njihov
odgovor posljedica prijevoda s latinskog koji jasno određuje prostor, a najmanje je onih
koji ga tumače kao prijevod dijalektalnog imena Međimorje na standardni jezik (18% u
Međimurju te 12% izvan njega). Istraživanje ne potvrđuje Bartolićevu tezu koju je iznio kao mišljenje i svojevrsnu preporuku, već potvrđuje
tezu o rijeci Muri kao okosnici prostora Međimurja, unatoč tome što isti granični
položaj ima i rijeka Drava. No Drava je eponim susjednoj tradicijskoj (Podravina), ali i
prirodnoj regiji (podravina u smislu nizine uz rijeku Dravu) na njezinim desnim obalama.
The research topic is geographical marginality, and the main aim of the research is to develop a methodology for identifying, analyzing and determining marginal areas of Međimurje on the spatial ...level of settlement. Exploratory factor analysis was used in the research via GIS methods. The 30 selected variables were used for exploratory factor analysis. The suitability of the variables was tested using the Kaiser-Meyer-Olkin test and Bartlett’s test. Free, open source R, JASP and QGIS software were used. In the analysis, six factors were identified, by which the characteristic types of settlements in Međimurje were identified: 1) Spatial concentration and economic dynamics; 2) Demographic dynamics and population aging; 3) Education and economic diversification; 4) Availability of central functions; 5) Traditional extensive agricultural production; and 6) Stationary work contingent focused on primary activities. Based on the factor scores, a Međimurje index of marginalization of settlements (MIMaNa) was calculated. Based on this index, the degree of geographical marginality of settlements in Međimurje was determined.
Josip Margitaj (1854.-1934.), učitelj i mađaron, bio je utemeljitelj pojma “međimurskoga jezika”. Godine 1884. počeo je izdavati dvojezični tjednik Medjimurje/Murakoz. Jezična inačica, koju Margitaj ...zove „međimurskim“, zaista u maloj mjeri predstavlja međimurski dijalekt. U većoj mjeri pokazuje jezičnu srodnost s kasnijim djelima kajkavskoga književnog jezika, koja su bila prožeta utjecajem hrvatskoga književnog jezika štokavske osnovice. Neposredan je uzor Margitajevu jeziku bila susjedna slovenska pokrajina u Ugarskoj (danas Prekmurje u Sloveniji i Porabje u Mađarskoj), gdje je ostvaren književni jezik prema lokalnom dijalektu u 18. stoljeću, a koji je u Ugarskoj službeno bio nazvan “vendski”; taj se jezik, prema tzv.“ vendskoj teoriji“, nastojalo razlikovati od slovenskog jezika. Po oslobođenju Međimurja (1918.) prestali su pokušaji pisanja „na međimurskome“, za razliku od Prekomurja (slov., Prekmurja), gdje je još bila aktivna lokalna književnost do 1945. godine. Međimursko je pitanje bilo oživljavano u doba mađarske okupacije (1941. - 1944.), ponovno zbog propagandističkih i mađarizacijskih ciljeva, kao i 1942. godine, kad su napisane dvije kratke standardne gramatike (međutim, te gramatike nisu mogle stvoriti pravi normativni jezik). Krajem Drugoga svjetskog rata (1939.-1945.) jednom zauvijek dovršeni su „pokusi“ tzv. međimurskog jezika. Zaista lažan, „međimurski jezik“ nema nikakva traga u međimurskoj kulturnoj baštini, dok prekomurski jezik ipak ima živu tradiciju podjednako u Sloveniji i Mađarskoj. Ovaj rad Akoša Antona Dončeca - čiji je domicil Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Mađarska) - drugi je dio cjelovite studije (u dva nastavka) - koji razmatra program tzv. „međimurskog jezika“ Josipa Margitaja u kontekstu nekolikih prijelomnih momenata tematiziranog područja: u periodu p riključenj a Međimurja i Prekomurja Kraljevini SHS 1918. – 1919. te u uvjetima mađarske okupacije 1941. – 1944. Rad detektira smjerove pokušaja kodifikacije međimurskoga i prekomurskoga jezika u kontekstu znanstvenih proučavanja, te, na kraju, obrazlaže razloge sloma i baštine „međimurskoga jezika“. Rad je na hrvatski preveo dr. sc. Elod Dudaš.
Josip Margitaj (1854 – 1934), teacher and pro-Hungarian/Unionist, was the promoter of the term „Međimurean language“. In 1884 he began publishing the bilingual weekly Medjimurje/Muraköz. The language concept he calls „Međimurean“ does actually represent the Međimurean dialect in a minor segment. To a greater extent it has linguistic similarities with subsequent works written in the Kajkavian literary language that was highly influenced by the Croatian Štokavian based literary language. The direct model for Margitaj's language was the neighbouring Slovenian region in Hungary (now Prekomurje in Slovenia and Porabje/Raba Region in Hungary), where a literary language had been construed on basis of the local dialect dating from the 18th century, officially named in Hungary as Wendish. Efforts were made to distinguish this language from the Slovenian language according to the so-called „Wendish Theory “. After the liberation of Međimurje (in 1918), there were no further efforts to write in „Međimurean“, while local literature was actively promoted in Prekomurje until 1945. The Međimurean issue was rekindled in the period of the Hungarian occupation (1941 – 1944), once again for propaganda and Hungarisation goals, and also in 1942 when two short standard grammars were written (however, those two grammars could not create a real normative language). By the end of Second World War (1939 – 1945), the so-called experiments with the „Međimurean language“ were terminated once and for all. The actually false „Međimurean language“ has left no trace in Međimurean cultural heritage, whereas the „Prekomurski language“ still has a live tradition, to an equal extent both in Slovenia and Hungary. This work by Akoš Anton Dončec, whose domicile is Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Hungary), is the second part of an overall study (in two sequels) in which the program of Josip Margitaj’s so-called “Međimurean language” is examined in the context of the accession of Međimurje and Prekomurje to the Kingdom of SHS in 1918 – 1919; of Međimurje and Prekomurje under the Hungarian occupation from 1941 – 1944; the efforts of Međimurean and Prekomurean languages’ codification in the context of scientific research, and finally, crushing of the “Međimurean” language heritage. The work was translated into Croatian by Elod Dudaš, PhD
Spatial segregation of Roma population is a dynamic category that changes its characteristics over time. This paper investigates changes in indicators of spatial segregation of the Roma national ...minority in Međimurje, the northernmost county of the Republic of Croatia. The spatial analysis of Roma in the researched area, based on the last three consecutive population censuses, indicates changes in the Roma distribution patterns. Through the last two inter-census periods, spatial dispersion of the Roma population is noticeable as a beginning of more intensive spatial integration process. On the other hand, quantitative indicators point to the conclusion that spatial segregation as a phenomenon and fundamental feature of Roma population is increasing.
Rad sagledava ranije poznate i nepoznate grobne nalaze kasnog
10. i 11. stoljeća iz Šenkovca, Sv. Jurja u Trnju i Sv. Martina na
Muri u Međimurju. Njihovom, prvi put cjelovitom obradom, na
jednome ...mjestu upotpunjena su saznanja o procesima koji se
događaju između Drave i Mure te širem prostoru istočnih Alpi
i Panonske nizine. Za prepoznavanje i utvrđivanje regionalnog
okvira bilo je potrebno kartiranje analogija za grobne nalaze.
Stavljanje u povijesni kontekst pružilo je neophodne determinante
za razumijevanje tog prostora, a dodatni ekskursi o transformacijama
ranoga srednjeg vijeka u međurječju Drave i Mure
upotpunili su interpretaciju grobnih nalaza.
Još od 19. stoljeća hrvatska historiografija u Međimurje smješta viteške redove,
a do danas se zadržalo mišljenje da je toponim Novi Dvori na području
današnje Hlapičine bio dom ivanovaca. Prateći ...rezultate mađarske i slovenske
historiografije, rezultate arheoloških istraživanja te analizirajući izvore dolazimo
do zaključka da se srednjovjekovni preceptorat Nova Curia zapravo nalazio na
području današnjeg Újudvara kod Velike Kaniže. U nastavku rada bavimo se
istoimenim toponimom u Međimurju te dokazujemo da se isti nije ni pojavljivao
u izvorima u srednjem vijeku, već se javlja nakon turbulencija koje 16. stoljeće
donosi. Tada su zbog osmanske opasnosti Međimurje počele pogađati brojne
promjene koje su se odrazile na organizaciju vlastelinstva te samu strukturu stanovništva.
Konačno, prateći narativne izvore pokušavamo odgonetnuti i kako je
moglo doći do pogreške u 17. stoljeću, odnosno, kako je novovjekovno gospodarsko
središte postalo srednjovjekovni samostan. Za kraj nudimo moguće izvore
mitova i vijesti o viteškim redovima u Međimurju te samim time i smjerove
budućih istraživanja.
Međimurska županija spada u red hrvatskih županija s manje izraženim nepovoljnim demografskim pokazateljima. Radi se o površinom najmanjoj hrvatskoj županiji koja, za hrvatske prilike, ima ...nadprosječnu gustoću naseljenosti. Cilj rada je utvrditi kako vremenska prometna dostupnost cestovnim prometom, u odnosu na županijsko sjedište Čakovec, utječe na promjenu broja stanovnika i na razinu ostarjelosti stanovništva. Istraživanje je izvršeno za razdoblje od maksimuma naseljenosti (1991.) do zadnjeg popisa stanovništva (2021.), s time da su u vrijeme pisanja rada bili dostupni samo prvi rezultati najnovijeg popisa o broju stanovnika po naseljima, kao i sastav stanovništva prema dobi i spolu na razini Hrvatske i njezinih županija. Stoga je analiza ostarjelosti (koja uključuje razinu naselja) učinjena prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Prostor Međimurske županije je podijeljen u 8 zona vremenske prometne dostupnosti izokronama od 5 minuta u odnosu na Čakovec. Analizom intenziteta depopulacije u GIS okruženju utvrđen je trend njegovog povećanja smanjenjem vremenske prometne dostupnosti prema Čakovcu. To načelno znači da je, uz određena odstupanja, intenzitet depopulacije veći u prometno manje dostupnim (prometno izoliranijim) dijelovima županije. Analiza indeksa starenja nije pokazala trend povećanja razine ostarjelosti smanjenjem vremenske prometne dostupnosti naselja u odnosu na Čakovec.
Cilj rada je ukazati na nedovoljno iskorištene agroekološke potencijale u razvoju poljoprivrede Međimurske županije u uvjetima aktualnih klimatskih promjena. Resursi poljoprivrednog zemljišta ...utvrđeni su na temelju postojeće karte poljoprivrednog zemljišta RH mjerila 1:50.000. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje prikazana je na temelju Namjenske pedološke karte Međimurske županije mjerila 1:50.000. Osnovne značajke klime te manjak vode u tlu prikazani su za kukuruz, kupus, krumpir i jabuku, a utvrđeni su zasebno za prvo razdoblje 1981.-1999., te za drugo razdoblje 2000.-2021. Pri tome je referentna evapotranspiracija utvrđena prema Penman-Monteith metodi, a bilanca oborinske vode u tlu prema Palmer metodi korištenjem programa Hidrokalk. Manjak vode u tlu utvrđen je iz razlike potencijalne evapotranspiracije kultura i aktualne evapotranspiracije. Od ukupnih 48.882,0 ha poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije, koristi se oko 82 % a ne koristi oko 18 %. Korištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 89,2 %, u državnom 4,8 %, a u mješovitom 6 %. Nekorištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 86,4 %, u državnom 11,9 %, a u mješovitom 1,7 %. Na korištenom poljoprivrednom zemljištu najviše je zastupljeno tala P-2 klase pogodnosti za natapanje (72,5 %), potom N-1 klase (18,4 %), P-3 klase (9,0 %) i P-1 klase (0,1 %). Kod nekorištenog zemljišta dominiraju tla P-2 klase (50,8 %), potom N-1 klase (35,3 %) te P-3 klase (13,9 %). Višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 56,6 mm manja, a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) drugog klimatskog razdoblja prosječna količina oborina bila je također manja i to za 24,5 mm a temperatura zraka viša za 0,9 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U sušnim godinama, odnosno kod 75 % vjerojatnosti oborina, višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 108,7 mm manja a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju prosječna količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je manja za 74 mm, dok je temperatura zraka bila viša za 0,6 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U drugom klimatskom razdoblju tijekom vegetacije utvrđeni je veći manjak vode u tlu u odnosu na prvo razdoblje. U prosječnim godinama najveća razlika u manjku vode između dva razdoblja, utvrđena je kod jabuke (48,7 mm) a najmanja kod kupusa (38,5 mm). Kod sušnih godina najveća je razlika manjka vode između dva razdoblja utvrđena također kod jabuke (129 mm), dok je kod ostalih kultura utvrđena podjednaka razlika (oko 116 mm). Kako bi se nadoknadio manjak vode u tlu nužno je na području Međimurske županije planirati primjenu natapanja.
The aim of the paper is to point out the insufficiently used agroecological potentials in the development of agriculture in the Međimurje County under the current climate change conditions. The resources of agricultural land were determined on the basis of the existing map of agricultural land of the Republic of Croatia in scale 1:50,000. The suitability of agricultural land for irrigation is shown on the basis of the „Dedicated Pedological Map of Međimurje County in scale 1:50,000“. The basic climate properties and the water deficit in the soil were shown for corn, cabbage, potatoes and apples, and were determined for the first period 1981-1999 and for the second period 2000-2021, separately. At the same time, the reference evapotranspiration was determined according to the Penman-Monteith method and the balance of precipitation water in the soil according to the Palmer method using the Hidrokalk program. The soil water deficit was determined from the difference between potential evapotranspiration of crops and actual evapotranspiration. Of the total 48,882.0 ha of agricultural land in Međimurje County, about 82% was used and about 18% was unused. 89.2% of the used land is privately owned, 4.8% is state-owned, and 6% is mixed owned. Unused agricultural land is privately 86,4%, state 11.9%, and mixed owned 1,7%. On the used agricultural land, the most represented soil is P-2 class suitable for irrigation (72.5%), followed by N-1 class (18.4%), P-3 class (9.0%) and P-1 class (0.1%). Unused land is dominated by P-2 class soils (50.8%), followed by N-1 class (35.3%) and P-3 class (13.9%). The long - term average annual precipitation in the second climate period was 56.6 mm lower, and the air temperature was 0.9 ºC higher compared to the first climate period. In the vegetation period (IV-IX months) of the second climatic period, the average amount of precipitation was also lower by 24.5 mm and the air temperature was higher by 0.9 ºC compared to the first climatic period. In dry years, with a 75% probability of precipitation, the long-term average annual precipitation in the second climate period was 108.7 mm lower and the air temperature was 0.9 ºC higher compared to the first climate period. In the vegetation period, the average amount of precipitation in the second climatic period was lower by 74 mm, while the air temperature was higher by 0.6 ºC compared to the first climatic period. In the second climatic period during the crop vegetation, a greater soil water deficit was found compared to the first period. In average years, the highest difference in soil water deficit between the two periods was found in apple (48.7 mm) and the lowest in cabbage (38.5 mm). In dry years, the highest difference in water deficit between the two periods was also found in apple (129 mm), while the same difference was found in other crops (about 116 mm). In order to compensate for the soil water deficit, it is necessary to plan the application of irrigation process in the Međimurje County area.
Članak prati ekspanziju Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca od njegova nastanka u 1960-ima do vrhunca svog poslovnog razvoja na samom kraju 1970-ih. S jedne strane članak predstavlja zanimljivu ...povijest tehnokracije, poduzetništva i poslovnog razvoja u vrijeme deregulirane planske ekonomije. S druge priča o modernizacijskom iskustvu jugoslavenske agrarne periferije i provincijalnog grada na samim marginama političkog interesa Beograda i Zagreba. Ovo istraživanje, između ostalog, ističe najvažnije karakteristike stvaranja velikih poslovnih sustava u samoupravljanju, a istovremeno proučava odnose i interakciju između poslovne i političke domene na lokalnoj razini. Također posredno preispituje uspjeh tržišne reforme u Jugoslaviji i istražuje odnose između poduzeća i Partije.
The article traces the expansion of a Čakovec-based construction enterprise Građevni kombinat Međimurje from its formation in the 1960s until it reached the peak of its business growth at the very end of the 1970s. On one hand, it is a compelling history of technocracy, entrepreneurship, and business development in a deregulated semi-planned economy. On the other, it is the story of the modernisation of Yugoslav agricultural periphery and the transformative experience of a provincial city on the fringes of Belgrade’s or Zagreb’s political interests. Among other things, the research underlines some of the most relevant characteristics related to the formation of large business systems in self-management. It scrutinises the relations and interactions between business and politics on a local level. Indirectly, the article questions the success of the market reform in Yugoslavia and seeks the boundary between the company and the Party.
Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. donose podatke o broju kućanstava, broju stanova, broju popisanih osoba i broju stanovnika na razini naselja. Uspoređujući podatke za romska naselja Parag i ...Piškorovec u Međimurskoj županiji s podacima prethodnog popisa, uočava se značajan porast njihova broja stanovnika. Međutim, kad se u obzir uzmu podaci prirodnog kretanja stanovništva, u navedenim naseljima dolazi se do zaključka da je u njima popisom zabilježeno puno manje stanovnika od očekivanog. Kao odgovor na pitanje zašto je popisom zabilježeno manje stanovnika od očekivanog, moguća su dva zaključka. Prvi zaključak je da u navedenim naseljima tijekom provedbe popisa stanovništva nisu popisani svi stanovnici. Drugi zaključak ukazuje na moguće značajne promjene u migracijskim obilježjima romskog stanovništva, odnosno pojavu intenzivne emigracije iz najvećih romskih naselja.
PDF
