Bog Alić, Sead
In medias res,
09/2023, Letnik:
12, Številka:
23
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj tekst i ovaj pristup žele skrenuti pozornost na oblike ljudskog posredovanja ideje Boga; na smrt medija u kojima se Bog objavio, a koja koincidira sa gubitkom povjerenjem u ideju Boga, koja je ...previše ljudskom.U tom smislu govori se o ‘zemaljskom Bogu’ koji različitim interesnim grupama služi kao izgovor za djelovanje ili nedjelovanje.Ideja Boga vratila se njegovoj barbarskoj nazočnosti u životima naših naroda. Nebo je podijeljeno. Bog je postao izgovor za idole i njihove institucije, bogove među ljudima. Na pravim vjernicima je pokušati ujediniti nebo i pokušati čuti nebo nekim novim medijem.
This text and this approach seek to draw attention to the forms of human mediation of the idea of God; to the death of the media in which God has revealed himself, which coincides with the loss of confidence in the idea of God, which is too human.In this sense, there is talk of an ‘earthly God’ who serves various interest groups as an excuse to act or not act.The idea of God returned to his barbaric presence in the lives of our peoples. The sky is divided. God has become an excuse for idols and their institutions, gods among men.It is up to the true believers to try to unite heaven and try to hear heaven with some new medium.
Mediji i zdravlje „Anđeo i vrag Marasović Šušnjara, Ivana; Vejić, Maja
In medias res,
05/2021, Letnik:
10, Številka:
18
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Sve medije preplavile su vijesti vezane za COVID-19 pandemiju. Kao nikada do sada javnosti su se obratili vrhunski znanstvenici. Uz pozitivne stavove javili su se i negativni. Informacije o ...zdravstvenim sustavima koji ne mogu dati odgovarajući odgovor, veliki broj umrlih, nepostojanje cjepiva pobudili su niz neželjenih odgovora, kao što je strah i posljedični poremećaji. Loše vijesti su se nizale. Pratile su ih teorije zavjere. Određene grupe na društvenim mrežama krenule su za pronalaženjem informacija koje žele prihvatiti istinitima.
Smiju li mediji prezentirati o zdravlju bez provjera, smiju li propustiti „lažne vijesti“ u području bolesti i zdravlja, smiju li manipulirati informacijama?
Ne bi smjeli?! No, kako bi minimalizirali negativne utjecaje, obostrana je odgovornost stručnjaka i medija u iznošenju tema vezanih uz zdravlje, praćena neizostavnom medijskom pismenosti krajnjih korisnika.
Presented in a format to initiate debate and discussion, Ethics in the Digital Domain helps students explore the big questions surrounding the impact of the digital domain on our daily lives. This ...text covers enduring debates in ethics such as privacy, copyright, libel, consent, surveillance and the necessity for truthful discourse.
Sensorium McLuhanus Kovačić, Darko
In medias res,
05/2023, Letnik:
12, Številka:
22
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu analiziramo neke od osnovnih teza medijskog teoretičara Marshalla McLuhana te iste uspoređujemo s relevantnim suvremenim teorijama. Nadalje, definirmao odnos između tehnoloških izuma, ...ekstenzija i tehnološkog determinizma, istražujemo argumente o povijesnoj i kulturnoj uvjetovanosti ljdske percepcije. Promatramo fenomen percepcije u filozofijskim izvorima antičke Grčke te ga uspoređujemo sa spoznajama suvremene neurobiologije.Predstavljamo specifičnosti sučeone teorije percepcije Donalda Hoffmana te u odnosu na njegove teze analiziramo fenomene prostora i vremena. U kontekstu sučeljavanja starih i aktualnih teorija definiramo sud o medijima kao ekstenzijama ljudskog senzorijuma.
In this paper, we analyze some of the basic theses of media theorist Marshall McLuhan and compare them with relevant contemporary theories. Furthermore, having defined the relationship between technological inventions, extensions and technological determinism, we explore arguments about the historical and cultural conditioning of human perception. We observe the phenomenon of perception in the philosophical sources of ancient Greece and compare it with the knowledge of contemporary neurobiology. We present the specifics of Donald Hoffman’s Interface theory of perception and analyze the phenomena of space and time in relation to his theses. In the context of the confrontation of old and current theories, we define the conclusion about media as extensions of the human sensorium.
Fenomenologija digitalne sreće Komarica, Tahani
In medias res,
05/2023, Letnik:
12, Številka:
22
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Pojam sreće nikad nije jednoznačno definiran. U ovom radu je dat kratak prikaz poimanja sreće sa filozofskog, ekonomskog, psihološkog i duhovnog aspekta. Rad eksplicira fenomenologiju digitalne sreće ...na poligonu digitalnih medija koje karakterizira permanentnost koja se postiže booster dozom medijskih sadržaja i manifestacijom iluzije iskustva kroz medijske narative. Digitalna sreća se pojavljuje u 6 tipoloških manifestacija: zadovoljstvo, iznenađenje, harmonija, zanos, oslobađanje potreba i želja i transcedencija. Tipologija manifestacija digitalne sreće je prikazana kroz upotrebu digitalnih medija i medijske narative.
The concept of happiness is never unambigously defined. This paper gives a brief overview of the happiness concept from the philosophical, economic, psychological and spritual aspects. The paper explains the phenomenon of digital happiness on a polygon of digital media, which is characterized by permanence achieved by a booster dose of media content and the manifestation of experience illusion through media narrative. Digital happiness appears in 6 typological manifestations: pleasure, surprise, harmony, ecstasy, liberation of needs and desires and transcedence. The tipologycal manifestations of digital happiness is presented through the use of digital media and media narratives.
U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih ...migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema "drugima", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između "centra" (Zagreb) i "periferije" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
The paper analyses media representations of migrants with a special focus on the case of an attempt to establish an accommodation centre for asylum seekers in the Croatian village Mala Gorica near Petrinja. After the closure of the Balkan Corridor, the movement of forced migrants through the countries on the Balkan route put the states in the region in a challenging position. The states had to develop migration management systems that would enable the organisation of acceptance and integration of refugees. The choice of location of reception and accommodation facilities for asylum seekers could often be a contentious issue for the local population. The media play an important role in the process of informing citizens since, along with other social actors in positions of power, they influence and shape the public discourse. In this paper, we used a qualitative content analysis of Croatian media articles published from November 2018 to May 2019 (N-52). In order to identify discourses, themes and frameworks that contribute to the understanding of the media representation of the above phenomenon we used the document analysis approach of Altheide and Schneider (2017). In the analysis of the arguments of various actors three themes were detected: the relationship between the victim and the perpetrator, the relationship between the government and the people, and the relationship between the “center” (Zagreb) and the “periphery” (Petrinja). All three, in different variations, point to the problem of inequality, i.e., domination and subordination. We identified two dominant media frames in reporting: discursive construction of migrants as a social problem and conflict as a constitutive relationship between social actors. We discuss these findings and argue that this type of research enables a critical reflection on the role of media in public representations of marginalised social groups such as asylum seekers, which could then enable a more inclusive social environment and humane treatment of marginalised groups.
Cilj ovog rada je prikazati tradiciju istraživanja odnosa medija i političke participacije u disciplini političke komunikacije, te izazove koje društvene, tehnološke i političke promjene stvaraju za ...tu disciplinu. Zbog ograničenosti discipline na usko paradigmatsko područje, politička komunikacija teško prilagođava teorijske koncepte i metodološke pristupe umreženom medijskom okolišu „visokog izbora“ (Castells 2009; Chadwick 2013; Prior 2007; Van Aelst et al. 2017), ali i promjenama u društvenoj strukturi i krizi političke reprezentacije. Osim toga, najvećim se dijelom fokusira na minimalističku dimenziju participacije, a mnogo manje se bavi širim poimanjem političkog ili maksimalističkom dimenzijom participacije koja postaje sve rašireniji oblik građanskog angažmana. U ovom preglednom radu prikazat će se istraživanja koja se bave odnosom medija i političke participacije u njezinoj minimalističkoj dimenziji i odnosom digitalnih medija i participacije u maksimalističkoj dimenziji.
The goal of this article is to provide a review of studies of media effects and other links with political participation in the political communication discipline. It also aims to present what are the challenges posed for the discipline by emerging social, technological and political changes. The focus on the dominant paradigm by the discipline mainstream makes theoretical and methodological approaches harder to adapt to networked, high-choice media environment (Castells 2009, Chadwick 2013, Prior 2007, Van Aelst et al. 2017), but also to changes in social structure and the crisis of political representation. Besides this, it focuses mostly on minimalist dimension of participation, and far less includes its maximalist dimension with broader understanding of political which is becoming common form of citizen engagement. This article reviews research of political communication effects on the minimalist dimension of participation and relationship between digital media and participation in its maximalist dimension.
Tehnološke inovacije i digitalizacija medijskog ekosistema, mobilnost, dostupnost, prisnost i individualizacija sadržaja utjecali su na promjenu modela medijskog izvještavanja i kulturu komunikacije. ...U ovom radu razmatramo praksu medijatiziranja emocija kroz afektivne vijesti kao generatore konstruiranja afektivne kulture, ukazujemo na način djelovanja medijatizirane afektivne kulture i njenih najvažnijih karakteristika - diskursa, poravnavanja i pripadanja. Djelujući prema logici medija umjesto prema vlastitoj, medijatiziranoj emociji i javni afekti sve češće postaju tema i suština vijesti i novinarskih priča, pa se umjesto provjerenih činjenica nude javnosti kao pouzdana osnova za donošenje racionalnih odluka za buduće djelovanje. U radu pokazujemo kako se u afektivnoj kulturi emocije doživljavaju kao artefakti, kako se dijele preko medijatiziranih afektivnih vijesti i kako na osnovu njih publika medijskog sistema pregovara, oblikuje diskurse i generira osjećaje poravnavanja i pripadanja i oblikuje na zajedničkim emocijama zasnovane zajednice. Ukazujemo također da se afektivno diskurzivno poravnavanje ne dešava samo u oblasti pozitivnih nego i negativnih emocija te da polariziranje na osnovi afektivnih vesti i na njima oblikovanih zajednica ne doprinosi uvijek boljem razumijevanju svijeta i njegovih problema.
Technological innovations and digitization of the media ecosystem, mobility, accessibility, intimacy and individualization of content influenced the change in the model of media reporting and communication culture. In this paper, we consider the practice of mediatization of emotions through affective news as generators of the construction of affective culture, we point out the mode of action of mediatized affective culture and its most important characteristics - discourse, alignment and belonging. Acting according to the logic of the media instead of their own, mediatized emotions and public affects increasingly become the topic and essence of news and journalistic stories, so instead of verified facts, they are offered to the public as a reliable basis for making rational decisions for future action. In the paper, we show how emotions are perceived as artifacts in a mediatized affective culture, how they are shared through affective news and how, based on them, the audience of the media system negotiates and shapes discourses, generates feelings of alignment and belonging, and shapes communities based on common emotions. We also point out that affective discursive alignment does not only occur in the area of positive but also negative emotions, and that polarization based on affective news and the communities formed on it does not always contribute to a better understanding of the world and its problems.
Ukazujući kako je medijska komunikacija Crkve prikazana u crkvenim dokumentima koji se odnose na sredstva društvenog priopćavanja, u članku se osvrćemo na broj i različitost katoličkih sredstava ...društvenog priopćavanja na području Hrvatske biskupske konferencije. Analizirajući pastoralne smjernice HBK Crkva i mediji, propitujemo što je od njih zaživjelo u hrvatskome crkvenom medijskom prostoru. Polazeći od specifičnosti vjerskih glasila razlikujemo, na temelju naputaka crkvenih dokumenata, crkvene medije od medija vjerske tematike. Na osnovi provedenog istraživanja naglasak stavljamo na djelovanje crkvenih ureda za odnose s javnošću te govorimo i o percepciji katoličkih glasila među publikom. Ukazujemo na važnu ulogu koju katolička glasila imaju u dijalogu unutar Crkve, a dijalog shvaćamo u duhu Drugoga vatikanskog koncila kao otvaranje Crkve svijetu i njezina poslanja da rasvijetli čitav svijet evanđeoskom porukom (usp. GS 92). Posebnu pozornost posvećujemo komunikaciji u župi preko župnih glasila.
Rad se bavi česticama od kojih je današnje društvo satkalo rascjep u koji je dovelo mlade generacije, a znanstvenici, mediji i javnost nazivaju ih genaracijom Y, rascjep između društva znanja, u svoj ...svojoj pojmovnoj siromašnosti i apsurdnosti te društva medija s jedne strane i zahtjeva prosperitetnog tržišta, s druge strane. U prvom dijelu rada bit će predstavljeni pojmovi i glavne markacije generacije Y, društveno-povijesni kontekst njihova odrastanja. Potom će biti govora i o medijskom koloritu koji reproducira, ali i u velikom dijelu i fabricira uvjete i okolinu u kojoj ove generacije egzistiraju, u kojoj su podvrgnute tehnološkoj socijalizaciji, dakle, socijalizaciji ne jedni s drugima, već s tehnološkim dostignućima preko kojih međusobno ostvaruju tek kontakt, a ne ljudski odnos, kakav su poznavale ranije generacije. Nadalje, dotaknut će se i tehnologija, koje je uvriježeno zvati „novima“, iako, dok pišem ove retke, neke od njih su već zastarjele i zamijenjene novijima. Toliko brzo se svijet mijenja.
PDF
