Rad se bavi međuodnosom suvremenog hrvatskog kazališta, njegove publike i kritike, a temelji se na praćenju nekoliko pisanih medija (dnevnih novina, internetskih portala i časopisa za kulturu). Uz ...pomoć suvremenih teatroloških istraživanja i teorija medija problematizira se položaj publike i kritike, iz čega se razabire potrebna ali nedovoljna istraženost obiju tema. Cilj je rada pokazati važnost kritike i publike u suvremenom hrvatskom kazalištu, ali i koliko su mediji važni u reprezentaciji hrvatskoga glumišta, katkada i do te mjere da zatvaraju komunikacijski prostor između kazališne predstave i gledatelja, premještajući se svojim temama u neke druge medijske rubrike.
U radu se elaborira složenost odnosa publika i kazališne kritike iz vizure kazališne prakse: na koje načine i kako utječe kazališna kritika na publike danas te na koji način i utječe li uopće ...medijska slika na recepciju publike i njezin odlazak u kazalište. Analiza se odnosi na osmogodišnju produkciju Drame, Opere i Baleta HNK u Zagrebu (2005. – 2013.), u razdoblju tijekom kojega se smanjivao medijski prostor za kulturu pa tako i kazališnu kritiku, amalgamirajući se s estradom i spektaklom. U tom kontekstu, preispituju se obilježja diskursa kazališne kritike, pitanje kriterija prosudbe, ali i integriteta kazališnoga kritičara u hrvatskom medijskog prostoru danas. Također, o kazalištu u Hrvatskoj, a posebno o HNK u Zagrebu stvarana je godinama izrazito negativna medijska slika i ne samo kroz kazališnu kritiku, ali svejedno nije utjecala odnosno formirala mišljenje njezinih publika.
Tekst se bavi kulturološkim učincima medijskih reprezentacija književne publike i međuoodnosa književnog teksta i publike. Poznato je u suvremenoj kulturnoj teoriji da se o književnoj publici ne može ...misliti tek kao o adresiranoj skupini konstruiranoj medijskim industrijama. Već nas Gramscijev model hegemonijske moći u medijima uči da moć nije isključivo nametnuta „odozgo”, nego podrazumijeva i dobrovoljno pristajanje „odozdo”. U konačnici svrha je rada upozoriti na šire posljedice pristajanja na jednostrano čitanje književne publike ili čitanje koje se obično nameće u masovnim medijima.
Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi koje se strategije procjene vjerodostojnosti najčešće koriste u zdravstvenom informiranju medicinskih sestara u medijima, te hoće li dob, spol ili godine ...starosti biti povezani s korištenjem pojedinih strategija.
Metode: Ispitan je namjerni uzorak od 75 studenata preddiplomskog studija sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku.
Rezultati: Utvrđeno je postojanje razlika u zastupljenosti različitih strategija provjere vjerodostojnosti dobivenih informacija o zdravlju u medijima. Međutim, ne postoje statistički znatne spolne razlike u uspješnosti procjene informacija o zdravlju u medijima, uz iznimku rukovođenja posljednjom informacijom, kojom se češće koriste muškarci. Ne postoje razlike u strategijama provjere vjerodostojnosti dobivenih informacija o zdravlju u medijima u odnosu na bračno stanje, kao i u odnosu na godinu studija sestrinstva. Napokon, pokazalo se da nema statistički znatnih povezanica između uspješnosti procjene informacija o zdravlju u medijima, te strategija vjerodostojnosti
dobivenih informacija o zdravlju u medijima, s varijablama: broj djece, dob, radni staž.
Svakodnevica nosi obilje stresnih situacija, što je još više karakteristika zemalja u
tranziciji, od čak životno ugrožavajućih u proteklom desetljeću do egzistencijskih
problema u sadašnjem trenutku. ...To može prouzročiti socijalno udaljavanje, krizu
obiteljskih i prijateljskih odnosa, emocionalnu otuđenost i nemogućnost da se čovjek
samostalno nosi s vlastitim problemima“. Prema nekim predviđanjima, depresija će,
poslije koronarnih bolesti, biti po učestalosti druga bolest u svijetu do 2020. godine.
Primjeri navedeni u ovome radu dokazuju da mediji daju ideje za oponašanje, što često
izaziva tragedije. Stoga bi mediji trebali dobro razmisliti te postaviti granice do kojih
mogu ići u izvještavanju.
Činjenica da je više od tri milijuna hrvatskih građana online, da je svaki treći Hrvat na Facebooku, da gotovo svaki novinar i opinion maker koristi Twitter te da broj korisnika Instagrama raste ...svakim danom pretpostavka je da će i političke stranke i kandidati adekvatno koristiti mrežne alate kako bi se približili biračima i pridobili njihovu naklonost
Osobna neimovinska dobra pravne osobe su sva ona koja pripadaju i fizičkoj osobi, osim onih vezanih za biološku bit fi zičke osobe, prije svega su to: ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtka, ...poslovna tajna, sloboda privređivanja. Kriteriji za određivanje iznosa (visine) naknade neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti na poslovni ugled, teže su odredivi kada se radi o pravnoj osobi javnog prava. U pravnoj teoriji i praksi u Sjedinjenim Američkim Državama poslovni ugled određene tvrtke čini dio njezinog goodwill-a. Common law sustav poznaje različite metode procjene goodwill-a, uključujući takozvanu metodu izravne kapitalizacije i metodu viška dohotka. U dokazivanju opsega neimovinske štete, praktično rješenje, de lege ferenda, u našem pravnom sustavu, moglo bi biti uvođenje fikcije istinitosti navoda koji predstavljaju povredu prava osobnosti poslovnog ugleda. Štetnik bi odgovarao za štetu koja bi za oštećenoga nastala da su objavljeni na vodi bili istiniti.
Posljednjih godina svjedoci smo intenzivnih akademskih rasprava o potencijalu društvenih medija u Češkoj Republici. U fokusu tih rasprava uglavnom su stranice političkih stranaka na društvenim
...medijima, a u posljednje se vrijeme fokus akademskih rasprava o upotrebi društvenih medija pomaknuo na političare. Cilj je ovog rada pružiti uvid u ulogu Facebooka u komunikaciji političkih stranaka i
kandidata za vrijeme čeških parlamentarnih izbora 2013. Analiziramo kako je sedam političkih stranaka i dvjesto političara prihvatilo Facebook kao mobilizacijski alat te tražimo sličnosti i razlike u smislu
prihvaćanja, strategije i uključivanja korisnika. Iako se utjecaj političke stranke čini važnom varijablom, naše istraživanje upućuje na to da je za uspjeh na Facebooku na individualnoj razini vrlo važno korištenje drugih digitalnih kanala.
U ovom se članku istražuje kako birači i političari putem društvenih medija komuniciraju o važnim temama u situacijama koje mobiliziraju veći broj ljudi, kao što su izbori i prosvjedi. U radu se ...analizira slučaj predsjedničkih izbora u Rumunjskoj 2014. godine, kada su birači imali aktivnu ulogu u promoviranju tema koje kandidati u početku nisu spominjali u svojim kampanjama. Dvije su teme proizišle kao osobito važne iz perspektive birača: sustavna korupcija i optužbe da vlada namjerno ometa proces glasovanja u zajednicama rumunjske dijaspore. Automatska i ručna analiza sadržaja korisničkih
komentara i materijala iz kampanje u društvenim medijima otkriva, iako je teško precizno dokazati kauzalnu povezanost, da su zahtjevi birača koji se tiču spomenutih tema imali aktivnu ulogu u promjeni
strategija kampanja kandidata.
PDF
