Migracije ljudi neizostavan su dio ljudske povijesti. One mogu biti i uzrok i posljedica, ali isto tako i katalizator društvenih promjena na nekome području. Migracije u doba rimskih osvajanja ...donedavno su u znanstvenoj raspravi bile slabo zastupljene u odnosu na izvještaje i komentare ratova i ostalih političkih zbivanja i aktera. Isto vrijedi i za sukobe na istočnoj jadranskoj obali. Zbog toga je cilj ovoga rada istražiti tragove i prirodu migracija koje su se događale uslijed ilirskih ratova i postupnoga nametanja Rima kao vladara ovog područja od 3. st. pr. Kr. pa do sredine 1. st. pr. Kr.
Human migrations are an integral part of human history. They can be both a cause and a consequence, but also a catalyst for social change in an area. Until recently, migrations during the Roman conquests were poorly represented in the scientific discussion in relation to reports and comments on wars and other political events and figures. The same applies to conflicts on the eastern Adriatic coast. Therefore, the aim of this paper is to explore the traces and nature of migrations that occurred as a result of the Illyrian wars and the gradual imposition of Rome as the ruler of this area from the 3rd cent. BC until the middle of the 1st cent. BC.
Raziskovalci in prebivalstveni strokovnjaki staranje prebivalstva in mednarodne migracije razumejo kot temeljne procese, ki v Evropi v zadnjih desetletjih vplivajo na sestavo prebivalstva. Čeprav se ...pričakuje, da se bo število starejših migrantov in migrantk v prihodnosti še povečevalo, je bila medsebojna povezanost staranja in migracij do nedavnega le redko predmet raziskovalnega zanimanja. Prispevek se osredotoča zlasti na dve temeljni skupini starejših migrantov in migrantk: starejše osebe, ki migrirajo, in osebe, ki so se postarale v državah, v katere so se priselile. Predstavi tudi glavne izzive za oblikovanje in izvajanje migracijskih in socialnih politik v zvezi s starejšimi migranti in migrantkami in opozori na nevarnost njihovega poenotenja.
Poljsku se ponajprije smatra izvorom migracija, ali posljednjih godina zemlja je postala i mjesto naseljavanja izbjeglica i migranata, koji osobito dolaze iz Istočne Europe. U ovom smo radu najprije ...pokušali prikazati današnje iseljavanje iz Poljske, a zatim predstaviti priljev stranaca u tu zemlju. Pokazali smo i posljedice iseljavanja za Poljsku. Zatim smo se fokusirali na učenje Crkve o iseljenicima, a posebno na brigu za njihovo duhovno dobro. Drugi dio članka posvećen je useljenicima u Poljsku. Razmišljanje završava predstavljanjem trenutačnih podataka o broju imigranata i razlozima naseljavanja u Poljskoj. Prikazali smo poljsku državnu politiku s tim u vezi te prešli na stav Rimokatoličke Crkve u pogledu prihvaćanja izbjeglica i migranata. Na temelju provedenih analiza ustanovili smo da je politika poljske države otvorena uglavnom prema pridošlicama iz Istočne Europe, dok potencijalnim migrantima sa Srednjeg Istoka i iz Afrike, poljska Vlada nudi pomoć samo u privremenom naseljavanju. S druge strane, Rimokatolička Crkva u Poljskoj naglašava potrebu otvorenosti prema svim ljudima kojima je pomoć potrebna, premda primjećuje da je potrebno educiranje javnosti o tom pitanju. Rješenja prihvaćena u Poljskoj rezultirala su masovnim priljevom migranata iz istočnoeuropskih zemalja, posebno iz Ukrajine.
Središnja tema rada usmjerena je na oblike povezanosti iseljenika s otoka Hvara u hrvatskoj bratovštini sv. Jurja i Tripuna u Mlecima u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Rad se zasniva na obradi ...gradiva pohranjenoga u Državnome arhivu u Mlecima (oporuke) i Arhivu bratovštine sv. Jurja i Tripuna (spisi vezani za prihode i rashode bratovštine te popisi članova i dužnosnika u bratimskim vijećima i odborima). Uvidom u gradivo razvidno je da su Hvarani stoljećima predstavljali jednu od najvažnijih hrvatskih regionalnih skupina u gradu na lagunama, a u 17. stoljeću može se kazati da su, prema ugledu i učestalosti spominjanja, prednjačili nad drugim bratimima zavičajem od Dalmacije do Boke kotorske. U prilogu se donosi popis svih dosad istraženih Hvarana uključenih u bratovštinu sv. Jurja i Tripuna.
The chief topic of this article is analysis of inter-connections among emigrants from Island of Hvar within the Croatian confraternity of SS George and Tryphon in Venice in the period from the fifteenth up to eighteenth century. The article is based upon analysis of the archival sources kept in the State Archive in Venice (mostly last wills) and on the records from the Archives of the Confraternity of SS George and Tryphon (income records, lists of members and confraternity officials). The analysis has revealed that throughout the investigated centuries the emigrants from Hvar were one of the most important regional groups of Croats in Venice. Moreover, in the seventeenth century they were the most prominent amongst all the other brothers from Dalmatia (including emigrants from Boka kotorska). At the end author provides a complete list of all the investigated emigrants from Island of Hvar, who were involved in the activities of the Confraternity of SS George and Tryphon in Venice.
Ovaj rad rezultat je antropološke studije o utjecaju prisilnog raseljavanja, genocida i nestalih osoba na društvene identitete preživjelih žena, njihovih obitelji i lokalnih zajednica. U prvom dijelu ...rada iznesene su statističke i historiografske činjenice vezane uz nedavna ratna stradanja u Bosni i Hercegovini (BiH) te se upozorava na nedostatke kvantitativnoga istraživačkog pristupa u donošenju zaključaka o biti, karakteru i posljedicama ratnih događanja na različite demografske i rodne grupacije u BiH. U drugom dijelu – kroz etnografski opis života jedne od ratnih udovica i majke koja je izgubila dva sina, a koja danas živi u dijaspori – autor opisuje teškoće koje prate ratne udovice, kako na psihološkoj tako i na sociokulturnoj razini, kao i razloge zbog kojih su se mnoge od njih odlučile na migraciju u treće zemlje. Rad potom opisuje kako je medicinska i forenzička DNK-biotehnologija pomogla u rehumaniziranju nestalih i ubijenih, dok je poslijeratna birokracija u BiH, dobrim dijelom, imala drugačiji, dehumanizirajući učinak na ratne udovice i preživjele, što je nerijetko bio jedan od razloga njihove emigracije. U zaključku se autor zalaže za aktivistički pristup druš¬tveno-humanističkih istraživanja vezanih uz problematiku koja prati ratne udovice, a s ciljem zaštite i promicanja njihovih ljudskih prava i dostojanstva.
Sustavi upravljanja pandemijom i migracije Gregurović, Margareta; Gregurović, Snježana; Kumpes, Josip ...
Migracijske i etničke teme,
12/2020, Letnik:
36, Številka:
2-3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Brzi razvoj i širenje bolesti koja predstavlja zdravstvenu prijetnju većem udjelu stanovništva imaju učinak na funkcioniranje gotovo svih društvenih sustava, kako unutar tako i izvan granica ...nacionalne države, utječući stoga i na mogućnosti slobodnoga kretanja i migracija. Glavni je cilj ovog rada raspraviti osnovne mehanizme kontrole bolesti u odnosu na migracije u različitim društveno-povijesnim kontekstima. Pritom se identificiraju i uspoređuju povijesni obrasci i suvremene mjere sustava preventivne kontrole, uzimajući u obzir širi društveni kontekst i specifični položaj migranata. U ovome se radu kombiniraju povijesni uvidi u različite upravljačke i političke sustave u Europi i Hrvatskoj koji su tražili odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja zaraznih bolesti sa stanjem u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Regulacijom i upravljanjem aktualnom pandemijom bolesti COVID-19 uvedena su ograničenja prekograničnoga kretanja i putovanja. Ta ograničenja i uvođenje karantenskih mjera naglo su zaustavili ne samo međunarodnu već i migraciju unutar granica nacionalnih država, posebno tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020. Stoga je naglasak stavljen na učinke pandemije bolesti COVID-19 na radne i prisilne migracije, ali i na učinak mehanizama upravljanja pandemijom na razvoj stavova javnosti prema imigrantima.
Komparativna analiza utvrdila je slicnost tranzicijskih demografskih procesa u Ukrajini i Hrvatskoj kao posljedicu specificnih povijesnih, drustvenih i ekonomskih uvjeta razvoja u okviru bivsih ...drzavnih zajednica. Razmatranjem posttranzicijskih obiljezja i demografskoga naslijeda potvrdena je i usporedivost suvremenih demografskih obiljezja i procesa u ovim dvjema drzavama. Recentna geopoliticka dogadanja na istoku Europe vezana uz rusku agresiju na Ukrajinu uzrokovala su pojacana, prisilna razmjestanja stanovnistva na ukrajinskom i europskom prostoru u kontekstu prognanickih i izbjeglickih kretanja. Pritom su definirana glavna izvorista migracijskih valova, smjerovi i intenzitet pojedinih oblika prisilnih (ratnih) migracija na teritoriju Ukrajine i izvan njega. Osim povecane prostorne pokretljivosti stanovnistva (unutarnje i vanjske) i izravnih demografskih gubitaka, ostale demo-grafske posljedice vidjet ce se s odgodenim efektom, a nakon zavrsetka rata i stabilizacije prilika u Ukrajini. Kljucne rijeci: Hrvatska, izbjeglice, prisilne migracije, prognanici, tranzicija, Ukrajina
Članak se bavi problemom interpretacije statističkih podataka vezanih za kretanje migracija na južnim granicama Europske unije u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Koristeći statističke podatke, ...koje je izradila specijalizirana institucija UN-a, nastoji se upozoriti na problem priljeva migranata nakon okončanja „velike migrantske krize 2015./2016.” te na probleme interpretacije statističkih podataka za to razdoblje. Naglašavajući važnost statistike za prethodna razdoblja u pogledu određivanja aktivnosti u budućnosti, nastoji se naglasiti važnost analiziranja statističkih promjena i čimbenika koji su na njih utjecali.
Naglasak je stavljen na autorovo promišljanje o čimbenicima koji su utjecali na statističke promjene te na određivanje prirode njihova utjecaja na statistička kretanja. Pritom se upozorava da bi se u svakoj analizi statističkih promjena naglasak morao staviti na definiranje čimbenika koji su utjecali na statističke promjene, na određivanje prirode tih čimbenika, na njihovu trajnost te na mogućnost ponavljanja takvih utjecaja u budućnosti.
Meral Kureyshi živi v Bernu in je bila lani s svojim prvencem, romanom Elefanten im Garten (Sloni na vrtu), nominirana za švicarsko književno nagrado Schweizer Buchpreis. Meral Kureyshi se je rodila ...leta 1983 v nekdanji Jugoslaviji, v Prizrenu na Kosovu, kot pripadnica turške manjšine in je s starši leta 1992 prišla v Švico. V svojem romanu tematizira univerzalno zgodbo družine, ki je zapustila rodni multikulturni Prizren in se s trebuhom za kruhom podala v Švico. Avtorica v romanu slikovito in neolepšano prikazuje razmere na področju priseljevanja v Švico, ki v njeni »prvi domovini«, na Kosovu, velja za »obljubljeno« deželo, medtem ko je resničnost za priseljence vse prej kot rožnata. Prispevek na podlagi romana obravnava položaj migrantov v tuji deželi in se sprašuje, ali smo sposobni v novih razmerah, v katerih se je v zadnjih letih znašla Evropa, razumeti, da sta različnost in raznolikost ne le nepremostljivi oviri, temveč predvsem izkušnja, ki nas bogati, iz katere se lahko veliko naučimo in ustvarimo strpnejši svet.