Talijansko društvo proživljava duboke strukturalne demografsko-kulturološke promjene: od zemlje emigracije postaje zemljom intenzivne imigracije. Pretpostavljajući dvije osnovne karakteristike ...migracijskih tokova koje su sve vidljivije u zadnjem desetljeću – feminizaciju i unutarnju diversifikaciju univerzuma migranti, ovaj prilog je nastojao ukazati na tipologiju tržišta (karakterističnu ne samo za Italiju već i za druge mediteranske zemlje Europske unije) koja pridonosi rodnom diferenciranju rada stranaca te se posebno bavio položajem žene imigrantkinje u procesu integracije u autohtonu zajednicu. U tom kontekstu analiza je usmjerena na Pokrajinu Furlanija-Julijska krajina i na grad Trst koji pokazuju posebnosti u prihvatu novopridošlih među kojima je najbrojnija populacija iz zemalja bivše Jugoslavije (uglavnom Srbije). Autorica podsjeća na bližu povijest dinamike talijanskojugoslavenskihodnosa, na značaj granice i prekograničnih dnevnih migracija u kojima mahom sudjeluje ženska radna snaga i na multikulturalnost Trsta kao graničnog grada. Promatrana je također tzv. stabilna migracija koja raste uslijed »obiteljskog sjedinjenja« zbog čega je broj žena imigrantkinja i njihove malodobne djece u stalnom porastu. Na putu njihove harmonične integracije u novo društveno tkivo nalaze se brojne prepreke od kojih autorica spominje: jezične teškoće, postojanje predrasuda, društvenu nevidljivost žena strankinja, njihovu domestikaciju, profesionalnu dekvalifikaciju te prinudni kolektivni identitet pospješivan nacionalnim ili monoetničkim asocijacijama. U školi kao instituciji koja uspostavlja odnos s majkama stranih učenika autorica vidi jedan od poticaja njihovog izlaska iz stanja društvene nevidljivosti a, isto tako, u multikulturalnim društvima i udrugama nalazi mogućnost jačanja subjektivnog identiteta žena imigrantkinja. Pred njima je, kao i pred imigrantima muškaracima, mukotrpan put etapnog prelaska od prvotne teritorijalizacije i posvajanja mentalnih mapa (novog) urbaniteta, preko nativizacije i razvoja suodnosa i simboličnih veza s autohtonim stanovništvom, do stvarnog »ulaska u grad«, do tzv. ponovnog rađanja građanina/ki.
U radu je pokazana važnost apstraktnog analitičkog referentnog okvira za razvijanje konceptualnih modela potrebnih za empirijsko istraživanje migracija. Pokazano je kako je upravo analitička ...apstrakcija i decentriranje od objekta spoznaje kroz postupke stukturalno-funkcionalne analize metoda kojom se migracijski fenomen može razumjeti i objasniti. Logika razvijanja konceptualnih modela objašnjena je faznim kretanjem (razmjenom) među
podsustavima Parsonsove teorijske strukture. Razvijanje konceptualnih migracijskih modela proces je integracije iskaza o stvarnosti, metateorijskih pretpostavki referentnog okvira i teorije o djelovanju kroz specificiranu A-G-I-L shemu.
Dvojni gradovi Hrvatske Vresk, Milan
Acta Geographica Croatica,
11/1996, Letnik:
31., Številka:
1.
Paper
Odprti dostop
U ovom radu autor je analizirao karakteristike dvojnih gradova Hrvatske. Na izdvojenim primjerima analizirao je njihovu morfološku povezanost i funkcionalnu međuovisnost. To je učinjeno utvrđivanjem ...dnevnih migracija i funkcionalne komplementarnosti.
U tekstu se razmatraju vanjske migracije s prostora zapadne Hercegovine. Proces iseljavanja pretvorio se u jedno od bitnih sociogeografskih, sociokulturnih i socioekonomskih obilježja toga kraja. ...Autorica se osvrće na migracije pod turskim najezdama, na migracije i demografsku sliku zapadne Hercegovine pod austro-ugarskom vlašću te u Prvoj i Drugoj Jugoslaviji. Osobito se osvrće na vezu vanjskih migracija i etničke slike zapadne Hercegovine. Na kraju autorica govori o povratništvu i problemima obitelji u migracijskom kontekstu, te o odnosu migracija i razvitka.
U ovom članku ustvrđeno je analizom smjerova i intenziteta migracija radne snage na osnovi podataka popisa 1961. godine i nesklad između funkcije rada i funkcije stanovanja značajnih centara Hrvatske ...kojom se pokazalo da za razvoj prostora nisu važni samo veći centri rada nego i manja mjesta koja ih povezuju.
Migracije jugoslavenskih žena Švob, Melita
Migracijske i etničke teme,
12/1990, Letnik:
6, Številka:
4 - suplement
Paper
Odprti dostop
Ovaj rad analizira položaj žene u migraciji i njegove specifične karakteristike. Prikazan je i odnos društva prema radu migrantica i njihovim problemima. Migracije jugoslavenskih žena razmatrane su ...kroz analizu prilika u Jugoslaviji i u zemljama imigracije. Posebna pažnja posvećena je ekonomskoj aktivnosti žena u migraciji ali i njihovoj ulozi u obitelji i društvenom životu. Na osnovi dostupnih statističkih i drugih podataka, te rezultata vlastitih istraživanja o ženama koje su se vratile iz inozemstva i onima koje se nalaze u inozemstvu (SR Njemačka, Berlin), može se zaključiti u kako se nepovoljnom položaju na poslu one nalaze: bez mogućnosti da se doškoluju i napreduju, iscrpljene i pogoršanoga zdravstvenog stanja. Pokušalo se sagledati posljedice i perspektivu ostanka u inozemstvu, odnosno mogućeg povratka u Jugoslaviju.
U uvodnom dijelu članka iznijet je kritički pregled evolucije vladajuće svijesti o vanjskim mi-gracijama. Ona se ogleda i u stavovima anketiranih odbornika skupština općina Čakovca i Slunja. Anketno ...ispitivanje o temi migracije i društvenog razvitka provedeno je u ožujku 1989, u okviru srednjoročnoga istraživačkog projekta o vanjskoj migraciji i društvenom razvoju.
Uz evoluciju stavova o vanjskim migracijama, posebno članova SK, snimljen je, po sudu autora, i refleks nove vrijednosne orijentacije u odnosu na migracije, koja se probijala kako su se probijale i demokratske i političke promjene u Hrvatskoj. Ova je orijentacija pregnantno izražena sintagmom o "iseljenoj Hrvatskoj".
Baterijama pitanja ispitani su stavovi o migracijama i lokalnom razvoju, lokalnoj migracijskoj perspektivi, te povratku migranata. Na kraju, s pomoću jedne skale stavova Likertova tipa, faktorskom analizom konstruirana su tri faktora, odnosno tri tipa vrijednosnih orijentacija ispitanika glede vanjskih migracija i društvenog razvoja: I – okrenutost daljnjim promjenama, II – zadovoljenje postignutim promjenama i III – okrenutost poduzetništvu.
U radu se analizira kvantitativni aspekt iseljavanja u evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do godine 1981 (posljednji popis stanovništva). Analiziranjem raznih izvora i literature ...autor iznosi podatke o iseljavanju iz pojedinih hrvatskih krajeva (Istre, banske Hrvatske, Dalmacije) te za pojedine emigracijske struje (prekomorsku, evropsku) i razdoblja (do Prvoga svjetskog rata, međuratno razdoblje i poslije Drugoga svjetskog rata), a izdvojeno razmatra i vanjsku migraciju kao posljedicu dvaju svjetskih ratova. Pokazalo se da se iz Hrvatske (današnji teritorijalni obuhvat) iselilo oko 1,150.000 osoba (prosječno 8.850 godišnje) ili 33% prosječnog broja stanovnika, odnosno 38% ukupnog (skupnog) prirodnog priraštaja u razmatranom razdoblju. Doseljavanje (s teritorija izvan današnje Jugoslavije) procijenjeno je na oko 300.000 osoba, pa proizlazi da je neto migracijski saldo negativan i da iznosi 850.000 osoba. Prema tome u intenzivnoj vanjskoj migraciji (u kojoj je u "ulaznoj" i "izlaznoj" struji sudjelovalo gotovo 1,5 milijun ljudi) Hrvatska je prosječno gubila oko 6.500 stanovnika godišnje. To je prouzročilo znatne probleme u razvoju Hrvatske (ne samo demografskom razvoju) jer je useljenički i iseljenički tijek bio prostorno selektivan: glavninu iseljenika davala su siromašna krška područja (pretežno sela), dok su doseljenike u pravilu privlačili bogatiji ravničarski krajevi i gradska središta. Posebice je važnu ulogu imalo iseljavanje poslije Drugoga svjetskog rata (325.000 u razdoblju 1948–1981), jer se zbivalo u okolnostima pojačanoga demografskog starenja i smanjenja nataliteta. Zaključuje se da je iseljavanje u evropske i prekomorske zemlje bitno utjecalo na nepovoljna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj.
Demografski razvitak Hrvatske u razdoblju 1991.-1994., dakle u okolnostima agresije na Hrvatsku, "poluratnog" stanja i rata u BiH, označavamo djelomice neregularnim, jer su bitne komponente ukupnoga ...kretanja pučanstva osjetno pod ovim utjecajem. Posebno se ističu prisilne migracije, koje snažno djeluju, a djelovat će i nadalje i na prirodno kretanje. Članak posebice obrađuje zasad nedovoljno rasvijetljen ratni mortalitet te dimenzije prognaništva. Od strukturnih značajki populacije posebno je istaknuta nacionalna struktura pučanstva uoči agresije i ratni učinci na njenu promjenu u trenutačno okupiranim područjima.
