Geopolitički fokus EU pomaknut je prema istoku, a jedna od očekivanih posljedica enormnog fizičkog povećanja 2004. intenzivnije interdependencija (ekonomska, politička i sigurnosna) EU s novim ...susjedstvom (Bjelorusija, Ukrajina i Moldavija), te će stoga cjelokupna unijska zajednička i vanjska sigurnosna politika (CFSP) prema istima morati biti iznova procijenjena i preformulirana; isto podrazumijeva političko uključivanje, prihvaćanje sigurnosnih odgovornosti i konkretnu posvećenost projekciji i širenju stabilnosti u smislu unijske sigurnosne i obrambene politike (ESDP), u situaciji kada se Europa i dalje pribojava istovremeno dviju suprotnih mogućnosti: američke dominacije kao jedne krajnosti i mogućnosti američkog povlačenja iz Europe kao druge.
Političko uključivanje, prihvaćanje sigurnosnih odgovornosti u novom (i starom) susjedstvu, konkretna posvećenost projekciji i proširenju stabilnosti i sigurnosti mora biti u srži nove European Neighbourhood Strategy i zajedničkog European Neighbourhood Instrumenta, koji bi trebao stupiti na snagu 2007. Jasna i dosljedna European Neighbourhood Strategy, ma koliki angažman zahtijevala, vodit će zaokruživanju unijskog finalité géographique, odnosno prema izvjesnom kraju procesa proširivanja najuspješnije europske integracije u povijesti i stvaranju pan-europske zone mira, prosperiteta i sigurnosti.
Pored regije Mediterana Istočna Europa jedan je od važnijih prostora za provedbu
različitih politika Europske unije. Politika proširenja, Europska politika
susjedstva i Istočno partnerstvo najvažniji ...su instrumenti kojima se osigurava
izgradnja demokratskog poretka u europskom susjedstvu. Razvidno je kako je
krajnji cilj svih politika Europske unije prema susjedstvu postizanje sigurnosti
i stabilnosti. Cilj je ovog rada pokazati kako je Europska unija, od raspada
Sovjetskog Saveza, različitim politikama i instrumentima stalno prisutna u
regiji Istočne Europe. Naglasak je na mjerama i politikama kojima Europska
unija održava svoju poziciju u pokušaju stabilizacije istočnog susjedstva. U
radu će se najprije definirati pojam Istočna Europa, a potom će se dati pregled
bilateralnih odnosa Europske unije i zemalja Istočne Europe koje participiraju
u Istočnom partnerstvu (Bjelorusija, Moldova i Ukrajina). Analizom bilateralnih
odnosa nastoji se pokazati u kojoj je mjeri i na koji način Europska unija
prisutna u regiji Istočne Europe te koji su njezini ciljevi u odnosu na spomenute
države. U posljednjem dijelu autorica daje zaključna razmatranja.
U ovom radu se, po prvi put u hrvatskoj historiografiji, analiziraju život i vladavina
moldavskoga kneza hrvatskog podrijetla Gašpara Grazianija, prema tiskanim izvorima
i relevantnoj literaturi. ...Pokušava se odrediti tko je bio Gašpar Graziani i kako
je došao na moldavsko prijestolje, raščlaniti njegovu unutarnju i vanjsku politiku
dok je bio knez Moldavije te opisati uvjete u kojima je završila njegova vladavina.
Analizirani podaci smiještaju se u kontekst oružanih sukoba i mirovnih pregovora
Osmanskog Carstva s Habsburškim Carstvom i Poljskom, krajem 16. i početkom 17.
stoljeća, te Tridesetogodišnjega rata (1618.-48.).
