Ljubav kao osnova Ubuntua Tshivhase, Mpho
Synthesis philosophica,
11/2018, Letnik:
33, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Ubuntu je široko razumljen kao teorija morala sa širinom dovoljnom da objasni što se smatra ispravnim ljudskim ponašanjem, kao i to što znači biti osoba. Razumljen u osnovnom obliku, Ubuntu je ...relacijska teorija o ljudskoj interakciji, a moglo bi se reći da je glavni fokus na način življenja s golom svijesti o potrebitoj međuovisnosti među ljudima – vrsti međuovisnosti koja omogućuje da zajednica ostaje cjelovita. Ovdje se želim osvrnuti na meta-etičku analizu Ubuntu filozofije, pri čemu ispitujem mogućnost ljubavi kao njene osnove. Ono što je zanimljivost Ubuntu filozofije u ovom meta-etičkom smislu nije to kakvo ponašanje pobuđuje u ljudima, nego kakva se vrlina nalazi u njezinoj osnovi.
Rousseauov utjecaj na Rawlsov izvoran argument za pravdu kao poštenje neki su autori primijetili, ali malo je njih raspravljalo o Rousseauovu utjecaju na Rawlsovu psihologiju morala koja sačinjava ...prvi dio njegova argumenta o stabilnosti. Argumentirat ću da Rawlsov iskaz o moralnom razvoju podudara i zasniva se na Rousseauovu konceptu amour propre. Napose tvrdim da je (1) Rawlsova teza da osjećaj za pravdu proizlazi iz ljubavi i prijateljstva prikaz Rousseauove teze da moralni sentimenti proizlaze iz prirodnih sentimenata, da se (2) Rawlsovo objašnjenje o tome kako zadobivamo reciprocitet dispozicija zasniva na Rousseauovu objašnjenju kako amour-propre može biti produžen u smisao pravde, te da (3) Rawlsova misao o principu simpatije odgovara Rousseauovim mislima o suosjećajnosti.
U ovom radu pokušali smo doprinijeti Taylorovoj tezi kako se nije dostatno složiti o standardima života ako i dalje ostane raskol oko izvora morala. Pokušali smo objasniti kompleksne izvore morala i ...njegove funkcije. U tome smo detaljno elaborirali Haidtovu i Craigovu novu teoriju morala (teoriju moralnih temelja). U njoj su autori pokušali povezati spoznaje o moralu nastale u različitim društvenim i evolucijskim znanostima i tako osporiti naturalističke, empiricističke i racionalističke teorije morala. Teorija povezuje Darwinovu tezu o razvoju moralnih sentimenta na grupnoj razini, a ne na razini pojedinca ili čovječanstva u cjelini; Humeovu teoriju morala u kojoj je razum sluga emocija; Shwederovu kulturno-antropološku teoriju o postojanju individualističkih i sociocentričkih kultura i na toj osnovi različitih moralnih koncepcija dobrog života; Durkheimovo razumijevanje čovjeka kao homo duplexa te niz spoznaja u psihologiji i različitim evolucijskim znanostima. Sve je to omogućilo Haidtu da razradi novu moralnu teoriju u kojoj se moral shvaća funkcionalistički i deskriptivno. Zapravo se tako radi o znanosti o moralu, kako ju je zagovarao i Durkheim. Ona daje osnova za drugačije razumijevanja moralnog i političkog pluralizma, za objašnjenje razlika između liberalnih ideologija i orijentacija i onih republikanskih, za novo tumačenje društvenog jedinstva i različitosti unutar društava i između njih (npr., između članica EU-a).
Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja osnovnih ljudskih vrednota, krizu morala i odgoja. Osjetljivost za moralne i etičke vrednote, ...solidarnost, tolerancija, empatija, uspješna komunikacija, emotivna osjetljivost prema drugima, altruizam, obzir prema tuđem integritetu, vrijednosti su koje sustavno gube bitku protiv sustava profita i moći. Pohlepa, sebičnost, nebriga za druge, nepoštivanje ljudskog dostojanstva, svođenje čovjeka na biološki i tehnički proizvod, na puko sredstvo za rad… uzroci su moralne krize koja zahvaća kako naše društvo, tako i cjelokupan svijet. Čak se i djeca usmjeravaju postizanju savršenosti u okvirima materijalizacije, a individualizam postaje filozofija življenja. Cjelokupno društvo mora djelovati na stvaranju nove humanosti koja podrazumijeva poučavanje vrijednostima kao što su: poštenje, iskrenost, nesebičnost i ljubav prema čovjeku i prirodi.
U ovom se radu razmatra nužnost sustavnog provođenja odgoja i obrazovanja za vrijednosti, posebice moralnog odgoja. Pedagogija kao znanost i škola kao institucija moraju preuzeti odgovornost u kontinuiranom i osmišljenom razvijanju vrijednosnog sustava za suočavanje djece i mladih ljudi s izazovima suvremenog društva. Odgoj i obrazovanje za vrijednosti su odgoj i obrazovanje za život.
Članak nastoji rasvijetliti tendencije suvremene etizacije u različitim područjima života, od gospodarstva i tehnike do znanosti i politike, s posebnim naglaskom na pravnu domenu. Ključno je pitanje: ...kako se danas masovno nabujala etizacija svijeta života odnosi prema načelu odvajanja prava i morala te prema vladavini prava kao minimuma morala u društvu?
Teoretsko je polazište za ovo razmatranje Thomasiusova podjela naravnoga prava na honestum, decorum i iustum te Kantova dihotomija metafizičkih temelja nauka o pravu i kreposti u Metafizici ćudoređa. Taj je okvir upravo vrhunac prosvjetiteljskih nastojanja za strogim odvajanjem sfere zakonitosti i moralnosti. Postavlja se u tom sklopu pitanje, potkopavaju li suvremene etičke tendencije prosvjetiteljsko naslijeđe zaštite ljudskih prava.
Na temelju takva dihotomna modela dalje se raščlanjuje utjecaj nedavne ekspanzije profesionalnih, medicinskih, znanstvenih, poslovnih i drugih oblika etike, masovno uspostavljanje etičkih povjerenstava, politička korektnost i djelovanje javnoga mnijenja na okvir ljudskih temeljnih sloboda. Za ilustraciju prikazana su dva ogledna primjera iz Hrvatske – normativni nedostaci etičkoga kodeksa i zloporaba etičkoga tijela u političke svrhe.
U zaključku se obrazlaže kako suvremena etizacija može donijeti dobre plodove promicanjem ćudorednih pitanja i pravne zaštite. Međutim, ona ne smije prekoračivati granice i potkopavati vladavinu prava. Razdvajanje morala i prava znatna je baština demokratske ustavne države. Neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera, međutim, može biti pogubna za dobro uređenje i blagostanje u suvremenom, sve više pluralističkom i multikulturnom društvu.
Primjerenije je stoga da o pravu sude nepristrani sudci i neovisni sudovi, držeći se u pravorijeku stoljećima izborenih i utvrđenih mjerila pravednosti; oni to zacijelo čine znatno pravednije nego što bi to činili provizorni etički odbori i ad hoc imenovani povjerenici. Etika se može baviti unutarnjom stranom djelovanja i moralnim maksimama. No, etičke maksime nisu uvijek vezane uz izvanjsku pravnu prisilu. O toj bitnoj razlici, koju bi svako društvo trebalo pažljivo razgraničiti i propisati, ovisi u bitnome ostvarenje ljudske slobode u njezinoj punini.
Stavovi studenata o krizi morala danas Budimir-Ninković, Gordana; Stevanović, Nenad
Croatian Journal of Education,
09/2013, Letnik:
15, Številka:
3
Web Resource
Odprti dostop
U radu se iznose i analiziraju stavovi studenata o prisutnosti, karakteristikama i uzrocima prevladavanja krize morala. Cilj rada je utvrditi prepoznaju li i koliko studenti prisutnost krize morala u ...društvu, kao i uzroke te pojave. Također, namjera autora je utvrditi stavove studenata o povezanosti krize morala s djelovanjem škole, obitelji i drugih društvenih institucija. Posebno se ističe uloga obitelji, škole, medija i njihova međusobna suradnja u moralnom odgoju. Uz navedeno, jedan od ciljeva rada je utvrditi koliko su studenti dosljedni u svom moralnom djelovanju. U radu su predstavljeni i obrazloženi verbalno izrečeni stavovi studenata o moralnim pitanjima, kao i podaci dobiveni empirijskim istraživanjem. Opći dojam je da među studentima postoji svijest o prisutnosti krize morala, glavnim karakteristikama i uzrocima, kao i djelomična ideja o načinima njezina prevladavanja. Ipak, u stavovima studenata dominira strah, pesimizam, nesigurnost i nepovjerenje u vlastite sposobnosti. Također, značajan broj studenata u iznesenim stavovima pokazuje nedosljednost u svom moralnom djelovanju.
Spis Hebrejima djelo je koje sadrži kako doktrinarne tako i moralne odsjeke u kojima se dotiču mnoge teme. Glavna tema doktrinarnih odsjeka je Isus kao Veliki svećenik, a uz nju se mogu uočiti i teme ...Kristova sinovstva, uzvišenja i savršenstva te Saveza. Glavna misao parenetskih ulomaka je putujući narod Božji koji ide prema svojoj konačnoj domovini. Uz to, spis govori i o ustrajnosti u vjeri. Ove dvije glavne teme (velikosvećeništvo i putovanje), to jest doktrina i moralni poticaji isprepliću se i nadopunjavaju. Poticaji se temelje na doktrini, a doktrina vodi poticajima. Parenetskim (moralnim) odsjecima nije se pridavala velika pozornost, iako se u njima naglašeno želi motivirati moralno ponašanje, stavljajući zajednici pred oči Velikog svećenika koji je motivirajuća snaga tog ponašanja. Ti moralni poticaji nisu previše konkretni, nego potiču na ustrajnost i vjernost. Svrha spisa Hebrejima povezana je s glavnom temom. S jedne strane pisac želi doktrinarno naglasiti ulogu Velikog svećenika, ističući da nema više potrebe za žrtvama levitskog svećeništva, a s druge strane potiče vjernike da ne napuste vjeru, nego da se drže prihvaćene vjere (Heb 4,14; 10,23). Poticaj crpi svoju snagu iz izlaganja o Kristovu velikosvećništvu, a izlaganje proistječe iz potrebe da se zajednici iznesu razlozi da ostane u vjeri. To pokazuje i sama struktura spisa u kojoj se vidi naglašena prožetost moralnih i doktrinarnih odsjeka (Heb 2,1-4; 3,7 – 4,11; 4,14-16; 5,11 – 6,20; 10,19-25; 10,26-39; 12,1-13; 12,14-29; 13,1-17). Svaki pojedini poticajni odsjek bitno je povezan s izlaganjem, na kojem se uglavnom i temelji.