Obilježavanje desete obljetnice djelovanja zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi i na novoj lokaciji bilo je povod organizacije izložbe Kolekcija za budućnost / Akvizicije 2009. – ...2019., koja je bila postavljena na više od 1800 m2 izložbenog prostora u trajanju od 11. prosinca 2019. do 18. listopada 2020. Tijekom deset godina djelovanja u zgradi koja je izgrađena kako bi zadovoljila kriterije suvremene muzeologije i potrebe posjetitelja za 21. stoljeće bilježimo zamah muzejske i programske djelatnosti. Realizirano je na tisuće programa, a Muzej je posjetilo milijun i šezdesetosam tisuća posjetitelja.
Kada govorimo o animaciji u Hrvatskoj, kao najistaknutija institucija koja je pridonijela prepoznatljivosti hrvatskih autora u svijetu ističe se produkcijska kuća Zagreb film, osnovana 1953., koja je ...tijekom šest desetljeća proizvela više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova i čijoj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke škole crtanog filma, čiji su predstavnici tijekom svog djelovanja osvojili više od četiri stotine nagrada i priznanja, među kojima posebno mjesto imaju prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film, dodijeljena 1962. Surogatu Dušana Vukotića, kao i tri nominacije za Oscara – 1964. za film Igra Dušana Vukotića, zatim 1973. za Tup-tup Nedeljka Dragića i 1980. za film Lutka snova u režiji Boba Godfreyja i Zlatka Grgića.
Analizom rezultata objava na različitim društvenim mrežama, kao i analizom press clippinga, ustanovili smo kako je povećana vidljivost Kluba mladih Muzeja suvremene umjetnosti i angažman publike na ...samim objavama tijekom 2021., kada je glavna aktivnost Kluba bila podcast „Tobogan’’. Tome doprinosi i kvalitetan sadržaj, kombinacija jednog i drugog je optimalno rješenje u dosizanju publike. Emisije su do sada preslušane preko 850 puta, a najslušanija emisija trenutno je prva, ona o izložbi Zagreb filma. Na planiranje daljnjeg rada na podcastu utjecat će razvoj društvene situacije s obzirom na pandemiju koronavirusa, odnosno koji tip sadržaja će publika konzumirati obzirom na mjere, uvjete i mogućnosti u kojima će živjeti u nadolazećim vremenima.
Mnogi od nas muzeje suvremene umjetnosti percipiraju kao getoizirani prostor za elitnu manjinu u kojemu se ne osjećamo sasvim ugodno, koji nam je često teško razumljiv i pomalo stran. Međutim, muzej ...je prije svega javni prostor, jer posjeduje potencijal pokretanja dijaloga u društvu. (Razgovor s Nadom Beroš vodila Tihana Bertek)
U jeku mjera stroge izolacije uzrokovane globalnom pandemijom koronavirusa u ožujku 2020., uz koje je Zagreb pogodio i razoran potres, Muzej suvremene umjetnosti (MSU), potaknut lockdownom i ...nemogućnošću nastavka dotadašnjeg načina djelovanja, pokrenuo je mrežni projekt s brojnim umjetnicama i umjetnicima pod nazivom „FB for your thoughts / FB misao na dan”. Ideja projekta nastala je iz potrebe da se održi komunikacija na relaciji muzej–umjetnica/ik–publika, s ciljem prikupljanja što većeg broja umjetničkih pogleda, razmišljanja i svjedočanstava tog zasigurno prijelomnog trenutka 21. stoljeća koji je promijenio dotadašnje paradigme i odrazio se na suvremenu umjetničku produkciju. Ideja počiva na želji da se umrežimo kroz tada dostupne kanale komunikacije kao koherentna zajednica usmjerena na publiku te na poticanje umjetničkog stvaralaštva. Važnost projekta bila je u nastavku interne i eksterne komunikacije sa svrhom održavanja muzeja kao mjesta susreta, ali u drugačijem – mrežnom obliku. Projekt je potvrdio potrebu i smisao direktne komunikacije kroz ili uz umjetnost, koja je uspjela privući pažnju ljudi, stvoriti reakcije i inspiraciju za kreativno promišljanje i izražavanje.
U pedagoškom odjelu MSU-a odlučili smo “živjeti” tezu muzeologa Barryja Lorda da se muzej ponajprije treba “baviti ljudima, a ne predmetima”. Sukladno našoj ulozi i funkciji muzejskih pedagoga, ...odlučili smo osmisliti načine i metode kako muzejski predmet približiti posjetiteljima. Uvjereni da Muzej ne bi trebao biti elitističko mjesto namijenjeno samo stručnjacima s određenim (pred)znanjima već da mora funkcionirati otvoreno, biti mjesto gdje su svi dobrodošli, gdje stječu nove spoznaje o vlastitome kulturnom nasljeđu i identitetu.
Čitajući katalog stalnog postava, može se zaključiti da Muzej, barem na papiru, ispunjava svoj cilj i da se zajedno sa zgradom prilagođuje posjetitelju čineći stalni postav prilično proizvoljnim i ...nenametljivim iskustvom. No, je li ono što je navedeno u katalogu svima razumljivo i u samom postavu, odnosno u prilagođenosti postava zgradi i publici? Iščitavaju li se navedene cjeline lako i pozivaju li uopće na ponovni posjet Muzeju? Analizirajući stalni postav, lako je uočiti određen stupanj raskoraka između navedenoga u katalogu i stvarnoga stalnog postava.
Odgovor urednice Dražin-Trbuljak, Lada
Informatica museologica,
07/2008, Letnik:
38, Številka:
1-2
Web Resource
Odprti dostop
U časopisu "Informatica museologica" objavljeno je nekoliko priloga o muzeološkoj koncepciji stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (Nada Beroš i Tihomir Milovac, dr.sc. Leonida Kovač, ...dr.sc. Zvonko Maković). Budući da su različite verzije tih priloga objavljivane u dnevnom i periodičnom tisku (Jutarnjem listu, Zarezu), a njihove stručne recenzije objavljene su na portalu Radija 101 (dr.sc. Vera Horvat Pintarić, dr.sc. Tomislav Šola, dr.sc.
Sandra Križić Roban), smatrala sam nužnim u stručnom muzeološkom časopisu kao što je Informatica museologica
otvoriti prostor za objavljivanje triju različitih autorskih interpretacija iste teme kao što je muzeoloπka koncepcija Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, projekta iznimne važnosti za hrvatsku muzejsku zajednicu.
