Usled snažnog uticaja heritoloških koncepata i zabrinutosti za budućnost nasleđa, dolazi do sve veće muzealizacije prošlosti i nekontrolisanog priliva kulturnih dobara u muzeje. Posledično, sve veći ...broj muzeja izražava zabrinutost za budućnost zbirki koje se nalaze u, sada već prepunim, depoima. U pogledu velike količine materijala, posebnu kategoriju čine arheološke zbirke koje se od drugih razlikuju prema načinu prikupljanja i dinamici rasta predmeta unutar muzejskog fonda. Postojeći pristupi prikupljanja arheoloških zapisa podrazumevaju nepredvidiv godišnji rast i samim tim predstavljaju neodrživ koncept dugročnog upravljanja arheološkim nasleđem. Posledica ovakvog stanja jeste zapostavljenost prikupljenih nalaza u fazama nakon iskopavanja, kao vitalnog dela „života“ arheoloških predmeta. Istovremeno, nepregledni redovi nedostupne građe ukazuju na profesionalni horror vacui, strah da se određeni dokaz ili trag izgubi iz procesa sagledavanja prošlosti ili pak na težnju da se održi imperativ očuvanja nasleđa za buduće generacije. Usled neuređenosti procesuiranja arheoloških ostataka postavlja se pitanje kako tradicije prikupljanja i organizovanja artefakata utiču na vrednosnu ocenu arheoloških zapisa i formiranja slike o prošlosti. Imajući u vidu navedeno, rad predstavlja kritički osvrt na problem dugoročnog upravljanja arheološkim materijalom i zbirkama u muzejima i drugim srodnim institucijama. Pored toga, biće razmotreni i mogući pravci promena praksi korišćenja i redefinisanja vrednosti „neotpakovanog“ arheološkog nasleđa.
U Dubrovačkim muzejima, Zbirci varia Kulturno-povijesnog muzeja, čuva se gitara koju je u Dubrovniku 1828. sagradio Antonio Bino. Riječ je vjerojatno o najstarijem primjerku gitare koju je na ...području hrvatskih zemalja izradio naturalizirani graditelj. Rad donosi novootkrivene spoznaje o njegovu životu, koje se temelje na pronađenim arhivskim izvorima. Antonija Bina smješta se u kontekst njegovih suvremenika - graditelja gitara, koji su tijekom 19. stoljeća djelovali na području hrvatskih zemalja - Franje Finka i Ivana Weisera. Binova gitara predstavlja rijedak primjerak ranoromantičke gitare u fundusima hrvatskih muzeja, ali i jedan od rijetkih sačuvanih instrumenata iz prve polovice 19. stoljeća koji su nastali na području hrvatskih zemalja uopće.
Glazba kao element okruženja uslužnih poduzeća ima bitnu ulogu. Smatra se da utječe na stvaranje pozitivnih emocija kod korisnika, doprinosi boljoj izgradnji odnosa između korisnika i poduzeća, ali i ...da ima različita značenja za korisnike. Uloga glazbe kod iskustva virtualnog posjeta muzeju (kao specifičnoj vrsti usluge) još uvijek je nedovoljno istražena. Stoga je cilj rada bio otkriti kakvu ulogu ima glazba kod iskustva posjete virtualnom muzeju. Provedeno je kvantitativno istraživanje na namjernom prigodnom uzorku od 105 mladih ispitanika posjetitelja virtualnog muzeja, podijeljenih u dvije skupine. Skupina A posjetila je virtualni muzej s originalnom ambijentalnom repetitivnom kompozicijom. Skupina B posjetila je isti virtualni muzej, ali uz glazbenu pratnju kompleksnije kompozicije koja obuhvaća više žanrova. Rezultati istraživanja su pokazali da posjetitelji očekuju glazbu prilikom obilaska virtualnog muzeja i da glazba može doprinijeti boljem shvaćanju izložbe. Također, otkriveno je da kompleksnija glazbena kompozicija s više žanrova može poboljšati iskustvo posjetitelja virtualnog muzeja.
Cilj je istraživanja otkriti kako studenti u Republici Hrvatskoj percipiraju muzeje s obzirom na nepostojanje prethodnih istraživanja. Konkretnije, nastojalo se (1) otkriti kako studenti opisuju ...muzeje i posjetitelje muzeja, (2) otkriti ulogu muzeja u društvu te (3) prikupiti prijedloge studenata radi poboljšanja iskustva posjeta muzeju. Korištena je kombinirana metodologija kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja. Kako bi se dobio uvid u percepcije muzeja, kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik s otvorenim i zatvorenim pitanjima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 110 ispitanika (studenata). Otkriveno je kako studenti u Republici Hrvatskoj imaju pozitivnu percepciju muzeja i posjetitelja muzeja. Uloga muzeja u društvu vezana je uz edukaciju te kulturno uzdizanje, dok je posebnost muzeja u usporedbi s drugim institucijama u tome što nude specifična znanja i vještine te izlažu autentične predmete. Kod prijedloga za poboljšanje iskustva posjete muzeju, interaktivnost i prilagodba usluga muzeja mladima, najčešće su isticana područja poboljšanja ponude muzeja. Ograničenja istraživanja vezana su uz vrstu i veličinu uzorka, namjerni prigodni uzorak od 110 studenata jednog zagrebačkog fakulteta. Ovo je prvi rad koji, koristeći kombiniranu metodologiju istraživanja, daje uvid u to kako studenti u Republici Hrvatskoj doživljavaju muzeje.
The aim of this paper is to explore students’ perceptions of museums in the Republic of Croatia. Because of a lack of research of this topic, we tried specifically to: (1) find out how students describe museums and museum visitors, (2) discover the role of museums in society and (3) collect students’ suggestions on how museums can improve the museum visitor experience. A mixed-method research methodology that combines qualitative and quantitative data was used. A questionnaire with open-ended and closed questions was administered as a research instrument to obtain insight into the perceptions of museums. The research was conducted on a sample of 110 respondents (students). We found that students have a positive perception of museums and museum visitors. The role of museums in society is related to education and cultural uplift, while the uniqueness museums compared to other institutions arises from the fact that they offer specific knowledge and skills and display authentic objects. Students’ suggestions for improvements in museum experience are related to the interactivity and customisation of museum services. Research limitations are related to the sample size and structure, an intentional sample of 110 respondents (students) of a single faculty in Zagreb. This is the first paper to provide an insight into students’ museum perceptions in the Republic of Croatia using a mixed-method research methodology.
U članku se daje pregled razvoja židovskih studija u bivšoj komunističkoj Europi kroz tri procesa prisutna u barem nekima od njih: latentnog antisemitizma, povratka židovskih studija u akademiju i ...suočavanja s prošlošću. Još od Lenjinova razdoblja intenzivnih protureligijskih kampanja, preko Staljinove protužidovske kampanje, antisemitskih procesa u Čehoslovačkoj, antisemitske kampanje u Poljskoj i protuizraelske politike, koju su slijedile sve države sovjetskoga bloka s izuzetkom Rumunjske i uz dodatak Jugoslavije, judaizam je bio nepoželjan, ali i židovski studiji, kao i studiji židovske povijesti ili religije u akademskom kontekstu. Situacija se počela popravljati u vrijeme Gorbačova. Razne religijske institucije i nevladine organizacije ušle su 1990-ih u ovaj prostor, a naglo je porastao interes za židovskim studijima, odnosno razumijevanjem židovske uloge u povijesti pojedinih zemalja, zamagljene u komunističkim i nekim postkomunističkim naracijama. Hrvatska, kako tijekom jugoslavenskog komunističkog razdoblja u okviru Jugoslavije, tako i nakon uspostave nezavisnosti prati ove trendove s određenim zakašnjenjem. Prvi studij judaistike u Hrvatskoj dobio je dopusnice 2012., odnosno 2015. godine i odvija se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prispevek obravnava izkušnje mentorstva v Slovenskem šolskem muzeju. Predstavi muzeje kot prostor vrednot, ki se s svojo vlogo in nalogami aktivno vključujejo v delovanje družbe in so vpeti v procese ...vseživljenjskega izobraževanja. Prikaže, kako so se ob prenovi študijskih programov tudi muzeji vključili v sistem praktičnega usposabljanja študentov. Kakšne so nasploh značilnosti mentorstva v Slovenskem šolskem muzeju, smo predstavili v več sklopih mentorskega dela in postavili v ospredje mentorstvo v praktičnem usposabljanju študentov. Kakšne so značilnosti tega mentorstva, smo raziskovali na podlagi kvalitativne analize refleksij o mentorstvu študentom in poročil študentov o opravljenem praktičnem usposabljanju od 2009 do 2016. Prispevek s pogledom v preteklost mentorstva spodbudi idejo o uporabnosti zbiranja spominov o študentskih praksah v muzejih za nadaljnje analize in študije. Opozori na pomen izkušnje dela študentov v muzeju kot nadgradnjo teoretskega znanja, spoznavanja zakonitosti muzejskega dela in poslanstva poklica kustosa. Poudari pomen nadaljnjega izobraževanja mentorjev, spodbudi premik pri organiziranju in vrednotenju mentorskega dela v muzejih v korist bolj kvalitetnih in bolje izpeljanih študentskih praks.
Vjerske organizacije i zajednice posjeduju te u svojim muzejskim ili
galerijskim prostorima čuvaju jedinstvenu kulturno-umjetničku baštinu. Unatoč znatnom
opsegu i iznimnoj vrijednosti zbirki, ...dostupnost i prezentacija građe javnostima
još uvijek su skromne. Ovaj je rad posvećen
marketingu usluga muzeja dominikanskih samostana kao posebnog oblika
neprofitnih vjerskih organizacija.
Svrha rada je istražiti koriste li dominikanski muzeji, kako i u kojem opsegu marketing u
osmišljavanju i pružanju svojih usluga. Provedeno je izviđajno kvalitativno
istraživanje. Rezultati ukazuju na prisutnost ograničenog broja marketinških
aktivnosti koje se provode u cilju prezentiranja muzejske građe zainteresiranim
korisnicima. Uočena je potreba intenziviranja marketinškoga pristupa, prije
svega u praćenju trendova u potrebama i željama konzumenata muzejskih usluga
kulture i umjetnosti te u komunikaciji sa zainteresiranim korisnicima i
javnostima. Za unapređenje marketinških aktivnosti važna je edukacija i
zapošljavanje osoba koje brinu o muzejskoj građi, i to ne samo u smislu
očuvanja baštine nego i marketinškom, a kako bi se uslugu muzeja dominikanskih
samostana oblikovalo kao posebni, informativni i obrazovni doživljaj/iskustvo. Ograničenja
istraživanja vezana su uz prirodu kvalitativnog istraživanja i činjenicu da ona
počivaju na specifičnim podacima, a vjerodostojnost tumačenja podataka je
ovisna o njihovoj točnosti i potpunosti. Doprinos rada proizlazi prije svega iz
odabira originalnog istraživačkog problema i dobivenih rezultata kojima se
obogaćuje teorija i znanstvena bibliografija iz područja neprofitnog (vjerskog)
marketinga i marketinga usluga (u kulturi i umjetnosti).
Religious organizations and communities possess and take care of a unique cultural
and artistic heritage in their museums or galleries. Despite the considerable scope and exceptional value of collections, availability, and presentation of material to the public are still modest. This paper is dedicated to the marketing of services of museums of Dominican monasteries as a particular form of non-profit religious organizations. The purpose is to investigate whether Dominican museums use, how, and to
what extent, marketing in designing and delivering their services. Exploratory qualitative research was carried out. The results indicate the presence of a limited number of marketing activities carried out to present the museum’s material to the interested users and the public. There is a need to intensify marketing approach, primarily in monitoring
the trends in the needs and wants of the users of museum services of culture and art and in communication with interested users and public. To improve marketing activities, it is essential to educate and employ people who care about museum artifacts, not only in terms of heritage conservation but also in marketing them, to design the Dominican monastery museum service as a unique, informative and educational experience. The limitations of the research are related to the nature of
qualitative research and the fact that they are based on specific data,
while the credibility of the interpretation of data depends on the data
accuracy and completeness. The contribution stems from the selection of
the original research problem and the results obtained, which enrich the theory and scientific bibliography in the field of non-profit (religious), and marketing of services (in culture and art).
Cartographic material, as it has been proven by scientific research, is largely kept in various scientific and cultural institutions, especially in certain libraries, archives and museum collections. ...In order to meet the challenges brought by the development of cataloguing standards, cooperation between institutions, and the constant grow of users' demands for better and faster access to information, the next most logical step to be taken is the concept of integration of the cataloguing rules of cartographic material in different institutions and building joint and unified standards. The composing of a new Croatian national cataloguing standard is a chance to achieve this. The paper considers the important issues of integration of cataloguing rules for cartographic material in various institutions, and also attempts to determine the future direction of development.
PDF
