Nizozemska je zemlja u kojoj se kultura oduvijek u visokoj mjeri
potpomagala iz raznih izvora. Kultura darivanja u ovoj se zemlji
razvijala stoljećima. Uspostavom modela "države blagostanja" kao i
u ...drugim zapadnim zemljama, država je preuzela najveći dio
obveza financiranja kulture. Osamdesetih godina nastaje značajno i
kritičko preispitivanje uloge države u ispunjavanju raznih javnih
potreba pa tako i kulturnih.
Od samog početka postavljalo se pitanje: je li odgovorno prepustiti
nacionalno kulturno blago privatiziranim ustanovama? Tko bi
trebao snositi odgovornost i kontrolirati provođenje cijelog procesa?.
Proces je ipak nastupio u razdoblju od 1988.-1994. U suglasnosti s
općim ministarskim planom odlučeno je da se 21 muzej osovi na
vlastite noge i to osamostaljenjem. Podloga početnoj fazi bila je
studija koja je propitivala trebaju li muzeji postati samostalni i pod
kojim uvjetima. Tijekom druge faze istraživao se najpogodniji tip
osamostaljenja. Treća faza je bila u znaku pitanja o konkretnoj
formi samostalnosti koju treba prihvatiti: neovisno samostalno tijelo,
neprofitna organizacija ili pak javno poduzeće. Odluka je donesena
na početku 1992, : muzeji će postati fundacije. Ključni Akt o
osamostaljenju bio je prihvaćen u oba doma Parlamenta.
Osnovnog čimbenika koji je omogućio da ovaj proces bude proveden
treba tražiti unutar stručne javnosti koja je dala nužnu podršku
provođenju jednog ipak riskantnog pothvata. To je primjer jednog
primjerenog načina ponašanja p r i uvođenju bilo koje obuhvatnije
mjere kulturne politike, poglavito one u području privatizacije u
kulturi.
Hrvatska je potkraj prošlog stoljeća prošla kroz proces tranzicije na tržišno gospodarstvo uglavnom slijedeći smjernice Washingtonskog konsenzusa. U razdoblju prije posljednje globalne financijske ...krize, Hrvatska nije pokazala gotovo nikakvu konvergenciju s razvijenim članicama Europske unije te je pripadala skupini najmanje razvijenih članica. Ovaj rad istražuje uzroke zaostajanja Hrvatske, pružajući istovremeno pregled suvremenih razvojnih politika i međunarodnih trendova fragmentacije proizvodnje koji su na njih utjecali. Rad ukazuje na nekoliko važnih čimbenika koji su oblikovali hrvatski razvojni put. Očekivanja od priljeva stranog kapitala bila su precijenjena, jer su se izravna inozemna ulaganja uglavnom sastojala od brownfield ulaganja u velika monopolistička poduzeća i rijetko su bila usmjerena na izvozno orijentirane sektore. Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji popraćen je snažnijim rastom uvoza od izvoza, a pridruživanje Europskoj uniji nije donijelo gospodarski rast onako brzo kako se očekivalo. Nedostatak implementacije industrijske politike doveo je Hrvatsku do deindustrijalizacije i sve veće važnosti turističkog sektora kao oblika nizozemske bolesti.
Članak istražuje dobivanje državljanstva stanovništva stranog podrijetla u Nizozemskoj. Cilj mu je upoznati neupućene sa zakonskim odredbama o stjecanju državljanstva i dati neke osnovne podatke o ...stranoj populaciji u Nizozemskoj. Daje se pregled zakonskih propisa o dodjeli i stjecanju nizozemskog državljanstva kao i podaci koji se odnose na različite postupke dobivanja nizozemskog državljanstva. Budući da za Nizozemsku postoji takva mogućnost, ocjenjuje se pouzdanost i važnost podataka o stanovnicima stranog podrijetla u Nizozemskoj, koji se u toj zemlji zovu alohtonima.
PDF
