Formal academic education has a significant impact on the quality professional work of jour- nalists, but not enough for gender-sensitive approach, the basic conclusion of the research. The ...importance of non-formal education is of great importance the last two decades when it comes to technological progress which is reflected most precisely in the media, through the process of digitizing and creating new distribution platforms of media content. The survey was conducted by the method of oral life stories (oral history), which is one of the possible ways of recording, analyz- ing and interpreting the experience of women as a testimony to the social circumstances in a given period of time. For sample consisted of eight journalists from media reporting in the lan- guages of different ethnic communities, different professional experience and social activism. The idea of this work was to demonstrate how the formal and informal education affects the formation of the professional identity of the journalist, the correlation of professional and gender identity, and how education can contribute to a more equal position of women in society.
Prisutnost ženskih lica, glasova i karaktera u medijima, osobito audio-vizualnim, ima značajan utjecaj na perpetuiranje i/ili kreiranje vrijednosti, stavova i ponašanja publike (građana) koji se tiču ...roda te rodno stereotipnih obrazaca. U fokusu je ovog istraživanja rodna reprezentacija u središnjim informativnim emisijama HTV-a, Nove TV i RTL-a. Cilj je bio utvrditi postoji li međusobna korelacija između autorstva i zastupljenosti žena i muškaraca u vijestima – tko i o kome izvještava, koga se (re)prezentira, čiji se glasovi čuju? Autorice su istražujući rodnu reprezentaciju nastojale utvrditi je li i u kojoj mjeri spomenuta televizijski posredovana slika svijeta rodno označena. Kvantitativna analiza sadržaja provedena je na uzorku od 3 148 vijesti iz 180 središnjih informativnih televizijskih emisija emitiranih u razdoblju od pet godina (2009. – 2013.). Istra- živanje pokazuje kako su žene u središnjim informativnim emisijama zauzele vodeće pozicije: autorice su 42,6 % analiziranih vijesti, dok su muškarci njih 23, 9 %; uredničke pozicije ostvaruju u gotovo jednakome omjeru (38,33 % žene i 39,44 % muškarci). Međutim, muškarci su vidljiviji kao autori vijesti – ispred kamera pojavljuju se u autorskoj ulozi u četvrtini analiziranih vijesti, dok su žene vidljive tek u jednoj petini. Muškarci se kao voditelji pojavljuju u 60 % analiziranih informativnih emisija. Žene su izrazito podzastupljene kao nositeljice sadržaja vijesti – u toj se ulozi pojavljuju u tek 8,3 % slučajeva, a muškarci u četiri puta više – 33,4 %. Izjave muškaraca triput su češće u dnevnicima, dok ženskih glasova uopće nema u 40 % priloga koje potpisuju novinarke te u više od polovine priloga koje potpisuju muškarci.