Ovaj je rad prilog proučavanju početaka pravaškog novinstva u Banskoj Hrvatskoj. Autorica istražuje osnovne ideje i stavove pravaškog ideologa Ante Starčevića iznesene u prvom pravaškom glasilu ...Zvekan, koje je u obliku humorističko-satiričkog lista počelo izlaziti u Zagrebu 1867. godine. Napadajući i ismijavajući prvenstveno ideologiju i politiku Narodne stranke, ali i općenito mane i poroke svoga vremena, Starčević istovremeno zagovara promjenu postojećeg stanja u skladu s pravaškim idejama i koncepcijama.
Rad se bavi pridržavanjem moralnih standarda nepristranosti i uravnoteženosti u izvještavanju
novinara savezne države Imo (Nigerija) tijekom općih izbora 2023. godine. Kao
temelj istraživanja ...poslužile su deontološka teorija etike i teorija društvene odgovornosti,
a istraživanje se provodilo putem anketnog upitnika na uzroku od 200 novinara s područja
savezne države Imo. Rezultati istraživanja su pokazali kako novinari savezne države Imo
imaju vrlo visoku razinu razumijevanja etičkih načela objektivnosti i uravnoteženosti u
izvještavanju vijesti, s prosječnom ocjenom 3,6 (N=196). Opseg poštivanja etičkih načela
objektivnosti i uravnoteženosti u izvješćima o općim izborima 2023. od strane novinara
bio je nizak u prosjeku od 2,7 (N=196). Sukladno nalazima, autori su dali preporuke.
Kada su eskalirala ratna razaranja na području Osijeka, strani novinari pokazali su interes za događanja u istočnoj Hrvatskoj. Zbog sve veće potrebe za dijeljenjem informacija na stranim jezicima ...Glas Slavonije zaposlio je nekoliko djelatnika i raspisao natječaje za suradnike u Međunarodnome press-centru. Isprva se zvao Press-klub i nalazio se u Hotelu Osijek, no nakon granatiranja ekipa se preselila u osječki Pothodnik radi održavanja i snimanja svih dnevnih konferencija za novinare kao i svih javno danih izjava kojima su informirali domaću i stranu javnost. Specifičnost samoga Podvožnjaka jest da je riječ o atomskome skloništu u kojemu su bili smješteni civili koji su ostali u Osijeku, ali i izbjeglice koje nisu imale adekvatan smještaj, pa su uživo svjedočili događanjima u Podvožnjaku i prvi se informirali o događanjima na terenu. Za potrebe rada autori će povijesnom metodom prikazati kontekst u kojemu se tada nalazio i funkcionirao grad Osijek. Također, koristit će se analiza sadržaja iz dostupnih izvora, a metodom dubinskoga intervjua intervjuirat će se šest ključnih aktera koji su sudjelovali u radu Međunarodnoga press-centra u Osijeku.
Mediji i zlo u društvu Mataušić, Juraj Mirko
Nova prisutnost,
06/2004, Letnik:
II, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Uloga medija i novinara da budu kritička svijest javnosti ili čuvari demokracije, da upozoravaju na propuste, pogrešne poteze i zloporabe nositelja javne vlasti nije upitna. Upitna je količina tih ...sadržaja i mjesto koje im se daje zbog učinaka koji se time postižu. To napose vrijedi za tzv. crnu kroniku i negativnosti koje se iznose u filmovima. Umjesto ispitivanja vlastite savjesti, rada na vlastitom duhovnom rastu, modernije čovjek često toliko zaveden medijima da problem zla »rješava« tako da ga projicira na likove s ekrana. Mediji kao da šalju poruku daje zlo u društvu stvar nekog drugog, ekstremno zlih ljudi, koji se nalaze negdje drugdje. Do projekcije u velikoj mjeri dolazi zbog straha od suočavanja s vlastitim nedostacima i negativnošču. Gledatelj suvremenih medija često pokušava pobjeći od sebe, a taj fenomen bijega vrlo je dobro poznat psihologiji. Stojimo pred golemim područjem djelovanja svih ljudi dobre volje, a napose kršćana. Samo ljudi koji su svjesni problema i koji su spremni nešto poduzeti mogu i uspjeti. I takvih ljudi mora biti dovoljan broj, glasovita »kritična masa«, i moraju se udruživati, jer je pojedinac sam preslab.
U drugoj polovici 19. stoljeća u Hercegovini vidno slabi turska vlast da
bi svoju konačnu propast doživjela 1878. godine, kada dolazi nova, austrougarska
uprava. I ova, po svemu tuđinska vlast, ...kalkulira na račun
svoje sebičnosti, doduše na novim buržoaskim načelima te uz niz protunarodnih,
pa i represivnih mjera uvodi i neke napredne poteze što se
pozitivno odražavaju i na gospodarskom i na kulturnom planu. Podižu
se mostovi, grade ceste, osnivaju trgovine i banke, škole, knjižnice, nacionalne
i kulturne udruge, otpočinje s radom prva tiskara u Mostaru
(Tiskara poslanstva katoličkog u Hercegovini, 1872.), javlja se nakladnički
rad te publicističko-novinarska djelatnost u vidu prvih novina u Bosni i
Hercegovini na hrvatskom jeziku kao što su Hercegovački bosiljak, Novi
hercegovački bosiljak, Glas Hercegovca i Osvit.
Navlastite zasluge za pokretanje tiskare i nakladničko-publicistički rad,
kao što je tiskanje prvih novina te objavljenje prvih djela s područja
književnosti, etnologije, teologije, jezikoslovlja itd., pripadaju fra (don)
Franji Milićeviću, čelniku hrvatskoga narodnog preporoda u Mostaru i
Hercegovini koji, obrazovan u krilu zapadnoeuropske kulture, a nacionalno
svjestan i politički zreo i tijesno povezan s onodobnim gibanjima u
matičnoj zemlji Hrvatskoj, cijeloga sebe daruje nacionalnom i kulturnoprosvjetnom
napretku Hrvata i drugih naroda koji s njima žive na ovim
prostorima.
Članak se bavi Twitterom kao popularnom platformom za medije i novinare. Novinarstvo, kao profesija, sada u 21. stoljeću još je dostupnije svim medijskim publikama ponajviše zbog brzog razvoja ...društvenih mreža i mobilnih medija. Twitter je jedna od najpopularnijih društvenih platformi, a mikroblogging servisi i velik broj medija i novinara imaju svoje službene Twitter račune putem kojih dijele najnovije vijesti i medijske sadržaje te se svakodnevno povezuju sa svojom publikom. Twitter ima puno prednosti u kontekstu novinarstva, no važno je prvo naučiti kako ga koristiti na profesionalan i najkorisniji način. U članku se također iznose rezultati istraživanja čiji je glavni cilj bio utvrditi načine komuniciranja te moguće sličnosti i razlike dvaju hrvatskih dnevnih novina, Jutarnjeg i Večernjeg lista, na Twitteru.
Karakteristike novinarstva od samog početka bile su nepredvidljivost, poslovanje u svojstvu slobodnjaka i prekarni rad, a manje je poznato što se događa s nesigurnim zaposlenjem u novinarstvu tijekom ...vremena. Kako bi popunili tu prazninu u istraživanju, cilj je studije proučavanje tijeka karijere i strukturnoga konteksta novinara milenijske generacije u Sloveniji u prekarnim uvjetima rada. Uvid u strukturne uvjete slovenskog novinarstva dobili smo analizom dubinskih intervjua s predstavnicima medijskih organizacija. U svrhu razumijevanja njihovih karijernih tranzicija, pomoću longitudinalnog istraživanja pratile smo karijere prekarnih novinara i provele dubinske intervjue s njima 2017. godine, a zatim smo ih ponovile 2021. Rezultati ukazuju na to da je mlade na početku karijere u profesiju privukla profesionalna uloga koja novinare prikazuje kao pse čuvare, a poduprla je i takozvani rad iz nade. Novinari su bili motivirani i voljni raditi prekovremeno jer su očekivali da će ih stabilan posao čekati odmah „iza ugla“. Nakon godina rada iz nade, strukturni su se uvjeti novinarstva pogoršali, a novinari su shvatili da im rad iz nade neće omogućiti stabilan radni odnos u medijskim organizacijama. Uslijed te
spoznaje jedna se grupa prebacila na odnose s javnošću, ali i njezini predstavnici i dalje sami sebe smatraju novinarima, a ideale novinarstva cijene takoreći izdaleka. Druga grupa prilagodila je svoj način života i ekonomske interese mogućnostima koje im nudi nastavak rada u novinarstvu, makar i izvan medijskih struktura i u prekarnim uvjetima rada. Na temelju proučavanja te druge grupe saznajemo da prekarni i nedovoljno plaćeni, ali izrazito motivirani novinari održavaju novinarske ideale.
Službe za odnose s javnostima pojavile su se kao odgovor na sve veće potrebe
za “kultiviranjem” odnosa među različitim društvenim akterima i medijima
zbog specifičnih okolnosti suvremenoga ...kapitalizma. Razvile su se u uvijek dostupne,
jeftine i zato neizostavne partnere u procesu medijske produkcije. Novinari
njihovim priopćenjima za javnost i konferencijama za novinstvo posvećuju
veliku pozornost, a s time je povezan i sve veći utjecaj tih službi na suvremeni
novinarski diskurs. Analiza televizijskih novinarskih tekstova i usporedba
s informacijama koje svaki dan dolaze u uredništva otkriva visoki stupanj
posve netransparentnih izvora informacija, a prevladavaju materijali službi
za odnose s javnostima. Takve rutinski dobivene informacije, potpuno su
pripremljene i često neizmijenjene dolaze do publike. Daleko najčešći, i u novinarskim
tekstovima najočitiji, su “pravi” službeni izvori informacija – nositelji
društvene, gospodarske i političke moći i vlasti. Informacija tako nije više
pravo, nego privilegij, što negativno utječe – ne samo na novinarstvo kao
profesiju – nego i na društvo općenito.
Različite studije o produkciji vijesti u Njemačkoj i SAD-u pokazale su da je
novinarski proces stvaranja tekstova u velikoj mjeri rutinski. Postoje više ili
manje rutinski i institucionalizirani ...načini prikupljanja, izbora i objavljivanja
informacija. Metodom analize tekstova mjerili smo dvije varijable (tip događaja
i provjerljivost izvora) na uzorku slovenskih dnevnih novina (Delo, Dnevnik
i Večer). Naša analiza potvrđuje hipotezu da se rutinizira novinarski posao
u tranzicijskom razdoblju (od 1990. do 2000.). Povećava se korištenje izvora
službi za odnose s javnošću i drugih institucionaliziranih izvora, posebice u
najvećem slovenskom dnevniku Delo. Novinarsko izvještavanje godine 2000.
većinom se temelji na pseudodogađajima i rutinskim zbivanjima, a smanjuje se
aktivno novinarsko djelovanje. Naše istraživanje također otkriva da se povećao
udio netransparentnog navođenja izvora. Zaključak je da sve veću rutinizaciju
slovenskoga novinarstva možemo pripisati (i) tranzicijskim promjenama
u društvu, posebice onim gospodarskim, te komercijalizaciji masovnih medija,
što je potaknulo promjene u procesu novinarskog rada.