Menadžerski stil vođenja i odlučivanja uz proaktivnu organizacijsku kulturu, za šumarstvo u tranzicijskim zemljama, može biti ključna karika u procesu unapređenja poslovanja šumarskog poduzeća. U ...teoriji i praksi postoji više stilova vođenja, od autokratskog do demokratskog, a brojna su istraživanja dokazala postojanje uzročno-posljedične veze između stila rukovođenja i unapređenja poslovanja. U šumarstvu, međutim, nitko do sada nije ciljano vrednovao stil rukovođenja šumarskog poduzeća, te isti stavio u odnos s pokazateljima kulturološke komponente tvrtke i mentalnim opterećenjem zaposlenika. Kroz studiju slučaja, u radu se analizira mišljenje zaposlenika šumarske tvrtke vezano za (a) postojeći i poželjni stil rukovođenja te (b) povezanost stila rukovođenja s udjelom pojedinih kulturnih tipova i vrijednosti pokazatelja o odnosu radnog napora–nagrade (ERI pokazatelja). Opći nalazi ističu autokratski stil (74 %) kao prevladavajući način rukovođenja u šumarskom poduzeću, dok je kao poželjni način rukovođenja istaknut demokratski stil (87 %). Učestalost odgovora ispitanika pokazala je da 62 % zaposlenika nije nikad ili je rijetko dobilo priznanje i nagradu za rad, a na potpuni izostanak ulaganja u obrazovanje ljudskih resursa ukazalo je njih 56 %. Analiza povezanosti rukovodeće (upravljačke) sastavnice pokazuje da hijerarhijsku poslovnu kulturu tvrtke prati izražen autokratski stil rukovođenja koji pozitivno korelira sa ERI pokazateljem, tj. slijedi ga povećano mentalno opterećenje zaposlenika. Isticanje demokratskog stila rukovođenja u poduzeću pozitivno korelira s grupnom poslovnom kulturom, na što se veže i niža razina opterećenja tj. nezadovoljstva ispitanika unutar strukturnih jedinica. Neuravnoteženi fokus postojeće kulture, uz formalno-direktivan stil rukovođenja i izostanak sustava nagrađivanja rezultira izraženim otporom prema neophodnim promjenama i potrebnim unapređenjem upravljačke prakse šumarskog poduzeća. Smjernice za unapređenje zatečenog stanja navedene su u okviru rasprave i zaključaka rada.
Managerial decision-making and leadership style with a proactive organizational culture, for forestry in transition countries, can be a key link in the process of forest companies’ operational and business improvement. In theory and practice, there are several styles of leadership, from autocratic to democratic, and numerous studies have proven the existence of a causal link between management style and business improvement. In forestry, however, no one has specifically evaluated the management style of the forestry company, and it made reference to indicators of cultural component of the company and the mental load of employees. Through a case study, this paper analyzes the employees opinion of forestry company related to (a) existing and desired management style and (b) connection of management style with a share of a particular cultural type and indicator value in the relationship between work effort-reward (ERI indicator).
General findings (Figure 2) highlight autocratic style (74%) as the predominant leadership in forestry company, while the preferred way of managing enhanced democratic style (87%). Frequency of answers showed that 62% of employees never or rarely receive recognition and remuneration for their work (Figure 3). Never, rarely or occasionally assigning additional responsibilities emphasized 62.34% of respondents (Figure 4), and lack of investment in human resources training was highlighted by 55.56% of the respondents (Figure 5).
Correlation model results (Table 3) shows that low numerical value of management style, which is characterized by strong and / or generally autocratic management style with formal and directive approach to the management and with the orientation on the result, is followed by very strong hierarchical type of culture on which is linked and higher load i.e. respondents discontent within the structural units. The above is supported by the results of the regression analysis where the most unique contribution to explaining the value of the dependent variable, i.e. the management style is contributed by the hierarchical type of culture and ERI indicator (Table 4). Examination of the differences between the mean values of management style versus conditional class of ERI indicator (Figure 7) shows statistically significant differences, and the results indicates that the prominent presence of autocratic management style increases the mental workload of employees which can have a negative impact on productivity and health status of employees. The comparison of the company dominant culture with perceived management style (Figure 8) show that a high level of representation of the hierarchical culture type follows expressed autocratic management style and strong democratic management style of the company is positively correlated with a greater share of group cultural type.
Relationship analysis of management components shows that a hierarchical business culture of company is followed by a pronounced autocratic management style that is positively correlated with the ERI indicator, i.e. followed by increased mental workload of employees. Highlighted democratic management style of the company is positively correlated with group business culture on which is linked and lower load i.e. respondents’ discontent within the structural units. Unbalanced focus of the existing culture with formal directive management style and lack of reward system is resulting with a strong resistance to the necessary changes and needy improvement of forestry company management practice. Guidelines for the improvement of the present situation are listed in the discussions and conclusions of the work.
Informacijske i komunikacijske tehnologije imaju sve veći utjecaj na donošenje odluka u procesu nabave. U okviru ovog rada istražuju se prednosti i prijetnje uvođenja informatizacije u poslovni ...proces nabave. Svaki proces sistematizacije informacija dobar je, međutim, od suštinske je važnosti odrediti optimalnu razinu primjene i obuhvata vodeći se načelom „uloženo-dobiveno“. Vodeći se dijagramom toka „if“ i ostalim formalnim ograničenjima, informatizacija nerijetko usporava donošenje odluka pa se s pravom postavlja zaključak da u uvjetima nejasnog definiranja cilja prijeti mogućnost usporavanja procesa donošenja odluka te suvišnog angažmana viših nivoa odlučivanja. Preispitivanjem ranije donesenih odluka, procesu implementacije informacijskih i komunikacijskih tehnologija, odnosno informatizacije, prijeti mogućnost da ono postane „svrha sam sebi“, što znatno smanjuje efektivnost u odlučivanju. U radu se istražuje proces odlučivanja o nabavi u velikim hotelskim kompanijama u Republici Hrvatskoj. Pružanje kvalitetnih hotelskih usluga uvjetovano je ekonomičnim, efikasnim i efektivnim donošenjem odluka u skladu s jasno definiranom poslovnom vizijom kompanije. Vizija kompanije koja njeguje učinkovito donošenje odluka temelji se na suradnji, timskom radu, zadovoljstvu zaposlenika te uvažavanju želja gosta. Prema rezultatima vlastitog istraživanja, pri donošenju odluka treba se voditi višim ciljem „point of work“, njegujući osjećaj povjerenja među djelatnicima, organizacijsku kulturu te nivoe odlučivanja, pritom poštivajući domene odlučivanja za svaki od njih.
U današnjem, sve složenijem poslovnom okruženju, neophodno je u poduzeću imati visoku razinu implementacije organizacijske kulture s kojim će ono uspješno odgovoriti zahtjevima tržišta. U ...implementiranju organizacijske kulture najvažniju ulogu ima efikasna provedba temeljnih načela čiji su nositelji zaposlenici što ih čini sve više zadovoljnijim i motiviranijim u ostvarivanju postavljenih ciljeva poduzeća. Stoga je cilj rada identificirati na koji način razina implementacije načela organizacijske kulture utječe na motivaciju zaposlenika u djelatnosti osiguranja Splitsko-dalmatinske županije. Temeljna hipoteze rada ispituje utjecaj više razine implementiranosti načela organizacijske kulture na veću motivaciju zaposlenika u djelatnosti osiguranja Splitsko-dalmatinske županije s obzirom na spol i poziciju zaposlenika te njihovu pripadnost organizacijskim odjelima. Istraživanje provedeno statističkom obradom podataka prikupljenih anketnim upitnikom pokazalo je da postoji različitost utjecaja više razine implementacije načela organizacijske kulture na povećanje motivacije zaposlenika s obzirom na spol i poziciju zaposlenika kod poduzeća u djelatnosti osiguranja Splitsko-dalmatinske, dok prema pripadnosti organizacijskim odjelima ne postoji.
Očigledno je kako danas više nego postoji potreba da poduzeća kontinuirano rade na svojoj izvrsnosti putem procesa prilagodbe. U postizanju tog cilja nužno je pokrenuti sve resurse znanja u poduzeću. ...Trajne prednosti u odnosu na konkurenciju postižu se isključivo pomoću znanja. Ova tvrdnja osobito vrijedi u slučajevima kada se znanje nekog poduzeća teško može ili uopće može kopirati. To osobito vrijedi za organizacijsku kulturu koja potiče suradnju i razmjenu znanja. Sposobnost učenja nekog poduzeća i njegova sposobnost upotrebe relevatnog znanja u svom poslovanju, odnosno da se naučeno ne zaboravi, ima veliko značenje u doba poduzeća temeljenih na znanju. Znanje i učenje tako postaju rijetkima i vrijednima izvorima konkurentske prednosti pa je, između ostalog, upravo iz navedenih razloga, postalo iznimno teško u današnje vrijeme pronaći menadžera koji barem deklarativno ne pridaje važnost organizacijskoj klimi i izgradnji učećeg poduzeća. Kako bi se neko poduzeće uspješno transformiralo u učeće poduzeće ono treba, kao prvi korak u tom procesu, identificirati nivo kulture kojoj pripada nakon čega bi trebalo prepoznati slabe točke koje je potrebno mijenjati. Transformacija poduzeća čija je unutarnja kultura „negativna“ ili kako je pojedini autori još i nazivaju „patološka“ ili „birokratska“ trebala bi se promijeniti u poduzeće s pozitivnom-generativnom unutarnjom organizacijskom kulturom. Sve navedeno u konačnici bi trebalo imati pozitivan utjecaj na organizacijske performanse.
ORGANIZACIJSKA OSOBNOST I KULTURA Topić Stipić, Davorka; Tomaš, Antonija; Leko, Ornela
Mostariensia,
6/2022, Letnik:
25, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Autori u radu analiziraju korporativnu ili organizacijsku osob- nost i kulturu. Ovaj fenomen počeo se proučavati u drugoj polo- vini prošloga stoljeća kao dio teorije organizacije. Istraživači su ...utvrdili da na kulturu organizacije utječu razni čimbenici. Or- ganizacija je društveni mehanizam, ona je društvena po prirodi. Osobnost organizacije izražava se u kulturi organizacije, kao što i svaka osoba ima jedinstvenu osobnost po kojoj se prepoznaje. Ono što je osobnost za pojedinca, to je kultura za organizaciju. Dakle, kultura je vrlo kompleksan koncept koji ima onoliko zna- čenja koliko ga ljudi uporabljuju. Kultura je određena konfigura- cija ponašanja, normi i stavova, vrijednosti, uvjerenja i temeljnih pretpostavki koje se razlikuju od društva do društva. Analizirajući organizaciju, osobnost i kulturu, može se reći da je kultura orga- nizacije sustav vrijednosti i uvjerenja zajednički članovima orga- nizacije, a pogoduje stvaranju osjećaja zajedništva i pripadnosti. To je kohezivni element koji spaja različite elemente organizacije.
In this paper, we focus on the importance and influence of employees’ values as an essential element of organizational culture in the acquisition of knowledge. Based on empirical research, we studied ...the influence of employees’ values in Slovenian organizations on the acquisition of knowledge, enabling us to identify the core values that exert the greatest effect on the acquisition of knowledge. The results of the analysis confirmed the positive impact of employees’ values on the acquisition of knowledge. We found that the more employees are dedicated to personal development and the more they feel connected and loyal to the organization, the more they are inclined to the development and acquisition of knowledge.
U prvome dijelu rada iznosi se pregled tema vezanih za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, predstavljenih na 3. međunarodnom skupu “Zaštita na radu i zaštita zdravlja” održanom u Zadru. Uvodno se, ...putem standardnih pokazatelja, prikazuje nacionalna razina sigurnosti u ključnim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada ukratko su prikazana aktualna istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, s naglaskom na potrebu uspostave Centra za šumski rad kao pretpostavke unapređenja radne tehnike, kvalitete i sigurnosti pri šumskome radu te organizacijske kulture, kako u privatnom, tako i u državnom šumarskom sektoru. U središnjem dijelu rada prika zuje se stanje zdravstvene zaštite i sigurnosti pri radu u državnom šumarskom poduzeću u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u RH za 2009. godinu, pri čemu se koristi pokazatelj ‘broj ozljeda te broj priznatih profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika’. Značajne razlike šumarstva u odnosu na druge djelatnosti, unatoč prepolovljenom broju ozljeda kroz zad njih deset godina u državnom šumarskom poduzeću, treba tražiti u i nadalje velikom broju različitih opasnosti i visokom riziku šumskoga rada, nestandardiziranim radnim procesima te niskoj svijesti zaposlenika, posebice o važnosti pravilnog i ravnomjernog korištenja dnevnog radnog potencijala te općenito dinamike rada.
Jedna od dominantnih tema u suvremenoj ekonomiji je tema digitalne transformacije poslovanja. Iako je ova tema prisutna već neko vrijeme, nedavni zdravstveni problemi i pandemija virusa COVID-19 ...učinili su je još aktualnijom. Ovaj rad razmatra kompleksnost odnosa između ključnih determinanti organizacijske uspješnosti kao što su: digitalna transformacija poslovanja, inovacija poslovnog modela i dvolična organizacijska kultura. Poznato je kako je jedan od stupova inovacija organizacijska kultura koja potiče zaposlenike u stvaranju i usvajanju inovacija. Prvo istraživačko pitanje ovog rada glasi kakvi su odnosi među varijablama digitalne transformacije, inovacije poslovnog modela i poslovnih rezultata. Drugo istraživačko pitanje proučava utjecaj vrijednosti dvolične organizacijske kulture na navedene odnose. Znanstveni doprinos rada sastoji se od kreiranja konceptualnog modela utjecaja eksploracije i eksploatacije na digitalnu transformaciju, inovaciju poslovnog modela i poslovne rezultate. Temeljni je cilj rada bio kroz proučavanje dostupne literature doći do modela koji definira odnose među proučavanim varijablama te može predstavljati osnovu za provođenje daljnjih kvantitativnih istraživanja. U radu je korišten pozitivistički pristup u kojemu se od mnoštva faktora koji mogu utjecati na zavisne varijable nude one najvažnije te se metodom dedukcije očekuje dalje propitivanje navedenih tvrdnji. Rad je strukturiran na sljedeći način: najprije je ukratko predstavljen koncept istraživanja te su nakon toga definirane ključna zavisna i nezavisna varijabla istraživanja. U nastavku rada definiran je pojam organizacijske dvoličnosti sa njegovim ključnim komponentama te je opisana uloga eksploatacije i eksploracije kao vrijednosti kulture organizacije. Varijable eksploracije i eksploatacije najprije su kroz koncept dvolične organizacije opisane kao izvori konkurentnosti organizacija dok su zatim kroz koncept dvolične organizacijske kulture navedene kulturne vrijednosti koje je moguće povezati sa pojedinim konceptom. U posljednjem dijelu rada iznesen je konceptualni model koji navodi odnose između predstavljenih varijabli.
Razvitkom industrije i konstantnim rastom konkurentnosti na tržištu, povećava se pritisak za rast i razvoj organizacija današnjice. To je jedan od razloga porasta interesa za područja koja pokušavaju ...saznati što to točno utječe na ljude u organizacijama i, još bitnije, što to točno utječe na njihovu produktivnost. Područje organizacijske klime pokušalo je dati odgovore na mnogobrojna pitanja u organizacijskoj psihologiji i psihologiji rada. Organizacijska klima, široko definirana kao “kakav je osjećaj raditi u organizaciji“ pokazala se kao konstrukt značajno povezan s mnogobrojnim organizacijskim i psihološkim procesima bitnima za funkcioniranje organizacije kao što su kreativnost zaposlenika, zadovoljstvo poslom, radna uspješnost i sigurnost na poslu. U ovom radu pobliže je prikazana organizacijska klima kao konstrukt, načini njena mjerenja, psihološka klima i njena agregacija u organizacijsku klimu. Nadalje, izdvojena su neka od istraživanja organizacijske klime zbog davanja uvida u to na koje sve organizacijske i individualne varijable klima djeluje. Naposljetku, daje se uvid u različitost klime od konstrukta organizacijske kulture.
Enterprise culture is judged by many acknowledged scientists and researchers now as a major determinant of any enterprise's success. The present article shows the research cognitions on the impact of ...enterprise culture to the success of the enterprises observed. It investigates the impact of customer and employee oriented enterprise culture on market and financial performance of the enterprise. Results suggest that enterprises, which are more customer (externally) oriented, show better market performance as well as better financial performance. The cognitions also show that more employee (internally) oriented enterprises, show positive impact to their market as well as to their financial performance.
PDF
