Rad daje prikaz istraživanja organizacijske kulture u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku. Poznavanje postojeće organizacijske kulture važno je za sve one koji planiraju uvoditi promjene u ...svoje poslovanje jer do učinkovitih promjena može doći samo ukoliko se prije toga napravi uspješna promjena postojeće organizacijske kulture u organizaciji.
Prilikom istraživanja koristio se instrument pod nazivom „Organizational Culture Assessment Instrument“ ili skraćeno OCAI. Ovo je upitnik koji ispitanike traži da iskažu svoje slaganje s tvrdnjama organiziranim u šest tematskih skupina. Istraživanje je pokazalo da u knjižnici prevladava klanska organizacijska kultura.
Ovaj rad daje kvantitativne rezultate istraživanja zaposlenika i njihova zadovoljstva/nezadovoljstva knjižnicom, organizacijskom kulturom i internom komunikacijom u Nacionalnoj i sveučilišnoj ...knjižnici u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK), a dio je kompleksnog projekta istraživanja svih segmenata korisnika NSK (zaposlenici, korisnici i opća javnost). Kako bi motivirali zaposlenike da daju najveći mogući doprinos postizanju ciljeva knjižnice, bilo je potrebno kvantitativno istražiti čimbenike koji ih u radu motiviraju i zbog kojih sa zadovoljstvom obavljaju svoj posao. Ciljevi istraživanja bili su: procijeniti opću razinu radnog zadovoljstva/nezadovoljstva, rang važnosti pojedinih osobina posla i utvrditi stupanj zadovoljstva pojedinim osobinama posla djelatnika NSK, utvrditi stupanj radnoga zadovoljstva s obzirom na spol, dob, radno iskustvo, obrazovanje te radno mjesto djelatnika. Istraživanje je provedeno tijekom listopada 2011. godine, putem mrežnog upitnika na uzorku od 193 zaposlenika NSK.
Organizacijska kultura i društvena odgovornost dva su suvremena koncepta koji značajno utječu na performanse i rezultate tvrtki. Oba koncepta nesumnjivo imaju snažan utjecaj na percepciju krajnjih ...korisnika i može ih se čak promatrati i kao komparativnu prednost za tvrtke koje ih primjenjuju. Ova komparativna prednost može napraviti bitnu razliku za institucije na visoko koncentriranim i konkurentnim tržištima. Primjer takvog tržišta jest financijsko tržište gdje je vrlo velik broj institucija u borbi za klijente. Na hrvatskom financijskom tržištu dominiraju banke pa je istraživanje provedeno upravo na bankama. U posljednjim desetljećima banke su više orijentirane na sektor stanovništva i bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti koliko su koncepti društvene odgovornosti i organizacijske kulture važni korisnicima. Istražili smo važnost ova dva suvremena pitanja i pokušali utvrditi postoji li povezanost među njima. Istraživanje je provedeno u veljači 2012. godine na uzorku od 108 studenata Sveučilišnog odjela za stručne studije Splitskog sveučilišta od kojih 62 studira u Zagrebu, a 46 u Splitu. Preliminarna statistička analiza prikupljenih podataka uključuje deskriptivnu statistiku: izračun aritmetičke sredine, standardne devijacije i koeficijenta varijacije ispitivanih varijabli. Hipoteze o postojanju razlika u socijalnoj odgovornosti i kulturi organizacije banaka u Splitu i Zagrebu procijenjene su Studentovim t-testom i testom o razlici proporcija.
Ovo istraživanje pokušava doprinijeti razumijevanju veza između skupnoga donošenja odluka (organizacijske kulture, organizacijske moći, organizacijske učinkovitosti i odanosti organizaciji) i spola, ...uzimajući u obzir varijablu dobi. Nadalje, pokušava ustanoviti postoji li međusobna veza između četiriju razina procesa skupnoga donošenja odluka. Osamdeset akademika koji rade na Sveučilištu u Sinopu sudjelovalo je u ovome istraživanju. Dobiveni podatci analizirani su SPSS računalnim programskim paketom. Rezultati dobiveni analizom pokazali su da ne postoji veza između demografskih varijabli (dobi i spola) i četiriju razina skupnoga donošenja odluka: organizacijske učinkovitosti, organizacijske moći, odanosti organizaciji i organizacijske kulture.
Ovaj istraživački rad daje prikaz kvalitativnog istraživanja zaposlenika i njihovog zadovoljstva/nezadovoljstva knjižnicom, organizacijskom kulturom i internom komunikacijom Nacionalne i sveučilišne ...knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK), a dio je kompleksnog projekta istraživanja svih segmenata dionika NSK (zaposlenici, korisnici i opća javnost) te se nadamo da će potaknuti i druge knjižnice u RH na ovakva istraživanja.
Rad donosi dio rezultata ovog kompleksnog istraživanja, i to one koji se odnose na dubinski intervju proveden s djelatnicima NSK. Ukupno je obavljeno pet dubinskih intervjua u vremenskom periodu od 20. listopada 2011. do 25. listopada 2011. godine u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i trajali su prosječno 1 sat.
Istraživanje vrednovanja knjižničnih usluga s aspekta zaposlenika NSK provedeno je kao oblik suradnje između Instituta za poslovnu ekonomiju i poduzetništvo, portala istraživanje.hr i Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Problematika rada usmjerena je na promišljanje kulture društva kao osnove oblikovanja organizacijske kulture. Uz elaboraciju višeznačnosti pojma kulture kao posljedice različitih pristupa određenju ...pojma kulture unutar pojedinih disciplinarnih područja, u radu se iznose osnovne odrednice kulture društva i organizacijske kulture, osnovne specifičnosti utjecaja kulture društva na menadžment, kao i neke specifičnosti (su)odnosa kulture društva i organizacijske kulture u kontekstu suvremenih menadžerskih procesa. Poseban naglasak u radu se stavlja na potrebu razumijevanja složenosti međunarodnog okruženja i specifičnosti koje proizlaze iz različitosti ekonomskih, političkih i društveno – kulturnih sustava uključenih u poslovne procese na globalnom tržištu, kao i na potrebu razumijevanja složenosti utjecaja kulture društva na oblikovanje poslovnog ponašanja, izgradnju organizacijske kulture i uspostavljanje interkulturalnih odnosa na globalnom tržištu.
U radu su ispitane vrijednosne dimenzije organizacijske strukture zaposlenika u javnom poduzeću Hrvatska elektroprivreda dioničko društvo koje je u apsolutnom državnom vlasništvu Republike Hrvatske, ...a u
cilju otkrivanja korporativne kulture i vrijednosnih razlika unutar ovog poduzeća u odnosu na spol, dob
zaposlenika i tip radnoga mjesta. Kao teorijski okvir uzeto je poznato Hofstedeovo istraživanje o vrijednosnim dimenzijama organizacijske kulture. U radu su korištene metode deskriptivne statistike i to frekvencije, uspoređivanje aritmetičkih sredina i rangiranje. Rezultati istraživanja pokazuju da su u pogledu
vrijednosti zaposlenika utvrđene razlike između starijih i mlađih zaposlenika, kao i između zaposlenika
koji rade u uredskim i terenskim službama, te se stoga može govoriti o mogućnosti sagledavanja subkulturnih elemenata u okviru jedne korporativne kulture ovoga poduzeća. Dodatno, rezultati rada pokazuju da
vrijednosne dimenzije za zaposlenike u poduzeću Hrvatska elektroprivreda dioničko društvo, djelomično
odstupaju od ranijih nalaza Hofstedovog istraživanja za zaposlenike u Republici Hrvatskoj, a to su snižena
distanca moći i dalje relativno visoko izbjegavanje neizvjesnosti, znatno povećan individualizam zaposlenika i dalje pretežno zastupljene vrijednosti ženske kulture i visok stupanj dugoročne orijentacije zaposlenika.
Analiza odgovora ispitanika ukazuje na visoko vrednovanje osobnoga vremena zaposlenika i vremena za
sebe i svoju obitelj. Također, visok postotak važnosti utvrđen je i kod odgovora na pitanje o važnosti fizičkih
uvjeta rada, važnosti dobrih radnih odnosa sa svojim direktnim pretpostavljenima i važnosti dobre suradnje s kolegama. Utvrđeno je, također, da od radnih ciljeva zaposlenika prednjači sigurnost zaposlenja kao
najvažniji radni cilj, a od osobnih vrijednosti najviše se cijeni osobna postojanost, stabilnost i upornost.
SAŽETAK - Hrvatska se u posljednjih dvadesetak godina suočava sa svojevrsnim kulturnim šokom i promjenama
uzrokovanima potrebom uređivanja vlastitog multikulturalnog društvenog sustava prema načelima ...kulturnog pluralizma koji podrazumijeva međusobno razumijevanje, toleranciju i dijalog prožimanjem vlastitih i kulturnih obilježja "drugoga". Kulturna različitost kao jedna od bitnih odlika poslodavaca, zaposlenika i klijenata 21. stoljeća zahtijeva novi pristup vodstvu, dok se uspješnost suvremenih organizacija temelji na spremnosti za suočavanje sa stalnim promjenama u čijoj osnovi leži transformacijski pristup i kreativni potencijal vođa. Učinkovito vodstvo u takvim se složenim uvjetima smatra jednom od temeljnih komponenti uspješnog poslovanja. Uz razmatranje karakteristika transformacijskog vodstva kao vodstva primjerenoga suočavanju s izazovima, poglavito s onima koji su povezani s prilagodbom na nove uvjete poslovanja u multikulturalnim sredinama, problematika rada usmjerena je na razmatranje ključnih kompetencija potrebnih za učinkovito vodstvo u suvremenim organizacijama. U empirijskom dijelu rada dan je prikaz rezultata studije slučaja Novinsko-nakladničkog društva Novi list Rijeka koja je imala za cilj utvrditi povezanost multikulturalne
strukture zaposlenika sa stilom vodstva te utvrditi utjecaj stila vodstva na organizacijsku kulturu Novog lista. U raspravi je dan opis multikulturalne okoline, organizacijske strukture i organizacijske kulture te stila vodstva Novog lista. U zaključnim dijelu rada iznesena su neka promišljanja koja ukazuju na pozitivna iskustva Novinsko -nakladničkog društva Novi list Rijeka kao primjera dobre prakse koja može poslužiti kao polaznica u razvijanju elemenata transformacijskog vodstva u hrvatskim organizacijama kao stila vodstva primjerenoga izazovima 21. stoljeća.
U danom istraživanju proučavamo (organizacijsku) kulturu turističke djelatnosti destinacije Portorož (Slovenija). U prvom dijelu predstavljamo teoriju na području organizacijske kulture, kulture ...djelatnosti te turističke organizacijske kulture hrvatskih, slovenskih i stranih autora. U drugom se dijelu posvećujemo vlastitom istraživanju gdje cjelovito proučavamo (organizacijsku) kulturu djelatnosti, koju čine sljedeće djelatnosti: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, kockarnice i turističke agencije. Za potrebe usporedbe djelatnosti upotrijebili smo neparametarske testove: Kruskal-Wallis te dodatno Kruskal-Wallis 1-way ANOVA (k samples) test. Najznačajnije razlike pokazale su se između kockarnica i turističkih agencija (u osam tvrdnji od ukupnih jedanaest), dok ih se najmanje može uočiti između hotelijerstva i ugostiteljstva (kod jedne tvrdnje).
U radu se analizira evolucija u sustavu upravljanja kvalitetom koja je , prije svega, rezultat promjena u vanjskoj okolini poduzeća. U novim se okolnostima pojavio problem društvene odgovornosti ...poduzeća i potreba respektiranja interesa (udjela) i ostalih interesno – utjecajnih skupina i pojedinaca (stakeholdera) osim vlasnika. Tako se formirao stakeholderski pristup u upravljanju kvalitetom koji u svojoj osnovi želi imati dostizanje poslovne izvrsnosti i zadovoljstvo svih stakeholdera tj. isporuku stakeholderske vrijednosti. Međutim, nemoguće je ostvariti poslovnu izvrsnost, kao posebnu superiornost u odnosu na konkurente, ako poduzeće nije poduzetnički orijentirano. To znači stvoriti nužne pretpostavke za kontinuirane inovacije koje su izvor konkurentske prednosti. Za potporu i razvoj inovacija potrebna je povoljna radna okolina, adekvatna politika upravljanja ljudskim resursima, organizacijska kultura koja je poduzetnički nastrojena i ravnoteža između individualne inicijative i suradničkog ponašanja
