Za vsako krizo, vključujoč zdravstveno, stoji preplet socialnih, ekonomskih, političnih in etičnih tokov upravljanja življenja (governmentality); naloga kritičnega družboslovja in humanistike je ...odgovoriti na krizo pandemije s predlogi za alternativne modele upravljanja z javnim dobrim. V omejenem obsegu tega sklopa je ambicija lahko le omejena. V pričujočem tematskem bloku o pandemiji COVID-19 smo zbrali družboslovno-humanistične vpoglede v družbeno-kulturne vidike pandemije in t. i. »korona krize«. Bogat nabor člankov tako razmišlja o pandemiji onkraj medicinsko-tehnicističnih premislekov, ko na eni strani ponuja filozofsko-sociološko navdihnjene razprave o družbenih in političnih implikacijah pandemije, na drugi strani pa postreže s konkretnimi sociološko-komunikološkimi empiričnimi študijami o življenju s pandemijo v slovenski družbi. Tematski blok, razdeljen na tri dele, pa je v zadnjem delu obogaten še z dvema kulturološkima premišljevanjema o pomenu pandemije za kulturni prostor, ki je pod njenim vplivom doživel številne preobrazbe.
Rad istražuje ulogu medijskih, umjetničkih i verbalnih slika pandemije bolesti COVID-19 u stvaranju osjećaja straha i užasa koji djeluju paralizirajuće na pojedinca, povezujući ih s pojmom uzvišenog ...Edmunda Burkea. Uvažavajući interpretaciju Williama J. T. Mitchella o Burkeovu razlikovanju umjetničkog i političkog uzvišenog, analizira se revolucionarni potencijal djelovanja slika odnosno njegov izostanak. Medijske slike sadrže jasan ikonografski obrazac koji uključuje temeljne Burkeove karakteristike uzvišenog: mračne su i opskurne te utjelovljuju najsnažniji od svih strahova — strah od smrti. Analiza umjetničkih slika pokazuje dominaciju lišavanja kao još jednog važnog aspekta uzvišenog, a stvara osjećaj usamljenosti i tišine. Metaforički jezik diskursa koji prati pandemiju pojačava paralizirajući učinak medijskih i umjetničkih slika, stvarajući mentalne slike virusa kao subjekta koji napada, širi se, prijeti… Slike su sveprisutne i izložene konzumiranju, pojedinci ne okreću glavu od prikazanih užasa, već doživljavaju empatiju koju Burke smatra ključnom za integraciju u društvo. Istodobno, društvo se lišava političkog potencijala kroz fragmentaciju u niz izoliranih jedinki koje komuniciraju posredstvom tehnologije.
Čovječanstvo je kroz svoju milenijsku povijest slijedom permanentnih migracija, a uz nedostatnu razinu zdravstvene kulture i infrastrukture, od pamtivijeka suočeno s brojnim zaraznim bolestima pa i ...globalnim pandemijama. Među najpoznatijim i najstrašnijim pandemijama kojima je izvorište i žarište najčešće bilo u području Dalekog istoka s niskom zdravstvenom kulturom bile su pandemije lepre, kuge, boginja, kolere, tuberkuloze, malarije, pa i najnovija pandemija Corona virusa SARS Cov-2 Covid- 19. One su zahvaćale i naše krajeve, pa i Dalmaciju koja je oduvijek imala razgranate komunikacije diljem Mediterana i svijeta. Katastrofalne razmjere globalnih pandemija o kojima je riječ pokazuju procjene suvremenih istraživača koje govore da je, primjerice, tijekom povijesti samo od brojnih pandemija kuge umrlo preko pola milijarde ljudi ili 2/3 žitelja Europe. Razvoj masovnog turizma uz sve zdravstvene pogodnosti privremene promjene radne i životne sredine slijedom globalnih interkontinentalnih migracija, u isto vrijeme rezultira velikim polucijama i destrukcijom okoliša te intenzivnim kontaktima stvara pogodno tlo za širenje pandemija, pa je turističko ugostiteljski sektor uvijek prvi na udaru restrikcija s velikim socio gospodarskim posljedicama. Pozitivna, ali i negativna iskustva, te razmjere pandemija i aktivnosti za njihovo sprječavanje te suzbijanje, u radu se sagledavaju na globalnom planu te posebice prostoru kroz vjekove glasovite hrvatske regije Dalmacije, kao razmeđi europskih demografskih, gospodarskih i kulturnih komunikacija. Spoznaja i analiziranje pojavnosti i zakonitosti nastanka, razvoja, širenja te vremensko trajanje i periodično ponavljanje pandemija, pa i njihovo suzbijanje i preveniranje kroz milenijsku povijest, što se uz sociokulturne interakcije s turizmom razmatra u ovom radu, može biti dragocjen orijentir i u aktualnoj pandemiji. Ona je ozbiljno zaprijetila svijetu s preko 100 milijuna oboljelih i 2 milijuna preminulih (do 31. 01.2021.), uz zabrinjavajuću progresiju koja unatoč naporima prenapregnute zdravstveno epidemiološke struke i pronalaska cjepiva, pojavom novih sojeva i mutacijom virusa, ne jenjava. Problemi su evidentni i u Dalmaciji te Hrvatskoj u cjelini, koja je prema broju zaraženih po stanovniku krajem prosinca i početkom siječnja bila među najugroženijim zemljama EU, uz ukupno 200.000 oboljelih i 5.000 preminulih. Međutim uz poduzete drastične mjere Nacionalnog stožera, situacija s pandemijom u RH pa i Dalmaciji postupno jenjava, što uz intenzivno procjepljivanje pučanstva omogućava daljnje oprezno popuštanje mjera s nakanom da Hrvatska kao „corona free“ destinacija dočeka turističku sezonu o kojoj ovisi dalmatinsko pa i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
Throughout
its millennial history, humanity has been confronted with numerous infectious
diseases and even global pandemics since time immemorial, with an insufficient
level of health culture.Among the most famous and most terrible pandemics, the
source and focus of which was most often in the Far East with a low health
culture were pandemics of leprosy, plague, smallpox, cholera, tuberculosis,
malaria, and the latest pandemic Corona virus SARS cov-2 covid-19 They also
affected our region and Dalmatia, which has always had extensive communications
throughout the Mediterranean and the world. Half a billion people or 2/3 of the
inhabitants of Europe and its recurrences are recorded until the beginning of
the 21st century. The development of mass tourism
with all the health benefits of temporary changes in the working and living
environment and living in health-saving areas (sea, lakes, mountains ...), due
to large globalized intercontinental migrations at the same time results in
large pollution and environmental destruction and intensive contacts for the
spread of epidemics pai pandemic infectious diseases.Positive but also negative
experiences and the scale of pandemics of infectious diseases and activities
for their prevention and control are considered on a global scale and
especially in the area of the famous Croatian Mediterranean region of Dalmatia,
as a crossroads of demographic, economic and cultural communications to Europe
and the world. Understanding and
analyzing the occurrence and legality of occurrence, development, spread and
duration of periodic recurrence of epidemics and pandemics, as well as their
suppression and prevention throughout the millennium history, with
sociocultural and touristic interaction which is discussed in this paper, can
be a valuable reference point in the current pandemic SARS Cov-2 Covid 19,
which has seriously threatened the world with so far (31.01.21.) an estimated
over 100 million patients and 2 million deaths ( in Croatia over200 000 patients and 5000 deaths) with, in some european countries, a worrying
progression that despite the efforts of the health epidemiological profession
is not waning. However,
with the drastic measures taken by the National Staff, the situation with the
pandemic at the end of January 2021 is gradually easing, which allows for a cautious
relaxation of measures. Following this is the announcement of further cautious
easing of measures with the intention that Croatia, as a "corona
free" destination, welcomes the upcoming tourist season on which the
entire Dalmatian and whole Croatian economy depends.
Cilj ovoga istraživanja utvrditi je mišljenja predmetnih učitelja nastavnoga predmeta Kemije o nekim pedagoškim aspekatima komunikacije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u razdoblju od ožujka 2020. ...godine do kraja nastavne godine 2020./2021. Uzorak istraživanja činili su ispitanici, predmetni učitelji kemije koji su dobrovoljno ispunjavali upitnik kreiran u sustavu MS Forms. Odaziv učitelja upućuje na važnost tematike istraživanja (N = 125). Kako se komunikacija tijekom nastave na daljinu (bilo da se ona odvija sinkrono ili asinkrono) zasniva najvećim dijelom na primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija, istraživana su mišljenja predmetnih učitelja kemije osnovnih i srednjih škola o učinku e-učenja na komunikacijske vještine kod učenika, njihovoj primjeni i učincima e-nastave na komunikaciju učitelja i učenika za koju je u uvjetima provođenja eučenja nužno poznavanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Nisu pronađene statistički značajne razlike u mišljenjima predmetnih učitelja nastave Kemije o učinku e-učenja s obzirom na dob i vrstu škole u kojoj rade. Međutim, deskriptivnom analizom utvrđeno je kako više od polovice ispitanih predmetnih učitelja smatra da e-učenje potiče razvoj komunikacijskih vještina učenika. Isto tako, utvrđeno je kako čak 88 % predmetnih učitelja smatra svoje digitalne kompetencije srednje do napredno razvijene i u skladu s time za provođenje e-nastave i vrednovanje tijekom e-nastave koriste alate visoke i srednje složenosti (sustavi za upravljanje učenjem te grupni video ili audio pozivi).
Cilj je rada istražiti razmjere haranja španjolske gripe u dolini Neretve. U radu su korišteni tadašnji novinski izvještaji te matične knjige umrlih sedam neretvanskih župa (Borovci-Nova Sela, ...Desne-Bagalovići, Dobranje, Opuzen, Metković, Vidonje i Vid). Iz matica su prikupljeni podaci o smrtnim slučajevima na temelju kojih je provedena statistička analiza. U radu je prikazana spolna i dobna struktura umrlih. Utvrdilo se i žarište epidemije te rekonstruirao vremenski tijek širenja bolesti. Prvi smrtni slučajevi uzrokovani španjolskom gripom u dolini Neretve pojavljuju se u listopadu 1918. Vrhunac epidemije bio je u drugoj polovici studenoga i krajem prosinca. Najviše umrlih bilo je u Desnama i Vidonjama. Treći val gripe zahvatio je naselje Vid tek 1920. Prosječna dob umrlih bila je 26,06 godina, a od bolesti je stradalo više žena nego muškaraca.
The Spanish flu is a pandemic that was neglected even though it killed more people than World War I. At the end of 1918, newspaper reports are scarce due to war events, press censorships, and burst political events. For decades after the epidemic was over, the Spanish flu was not the subject of scientific research. By analysing the entry from the registers of the six Neretva parishes (Borovci-Nova Selo, Desne-Bagalovići, Dobranje, Opuzen, Metkovic, Vidonje, and Vid), statistical data on the scale of the epidemic were reconstructed as well as the time course of the spread of the disease in the valley. The sex and age structure of the deceased were also analysed. The disease was spreading from Opuzen throughout the valley. The peak of the epidemic was in the second half of November and late December. The villages of the Desne and Vidonje were the most affected. Vid was also captured by the third wave in 1920, which was as deadly as that in 1918. The most affected were women, which fits in Croatian statistics. Comparing the timeline of epidemics in Zagreb and Neretva valley, it is visible that Zagreb was affected earlier by an epidemic. The third wave did not affect Zagreb as much as it did Neretva, especially the village of Vidonje. In these Neretva parishes, people under twenty were mostly affected. This deviates from the general rules and statistics of the Spanish flu, which stated that the most affected population was between the ages twenty and forty. The article deals with data on the Spanish Neretva flu cases, while the number of infections remains unknown.
Svećenici su se također
za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19 suočili s novim načinom
življenja vlastitog poslanja i poziva, tim više što
je svećeničko
poslanje usmjereno najčešće na živi
kontakt s ...ljudima. Uzeli smo u obzir odnos svećenika prema drugima, prema sebi i prema Bogu. U istraživanju, koje je provedeno od kraja studenoga do
polovice prosinca 2020. godine, sudjelovalo je 312 svećenika, redovnika i dijecezanskih svećenika, koji žive
i rade u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te jedan manji dio u ostalim državama.
Za potrebe istraživanja korišteni
su upitnici, prevedeni prema novim standardima prevođenja, kojima se ispitivalo psihološko blagostanje svećenika,
suosjećanje i samo‑suosjećanje te je prigodni upitnik pripremljen za potrebe ovog
istraživanja koji je u fokusu imao pastoralni život svećenika
za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19.
Veći broj svećenika,
to jest 77 %, izjavio je kako su u doba pandemije odvojili više vremena za molitvu nego uobičajeno, što
je ujedno i povezano s većim
osobnim rastom i pozitivnim odnosima s drugima. Materijalne poteškoće
imali su svećenici koji žive
i djeluju u župama manjim od 3000 stanovnika. Ističe se kako nema značajnijih
razlika u psihološkoj
dobrobiti (psychological well‑being) između dijecezanskih svećenika
i redovnika kao ni između
svećenika koji žive
sami ili u zajednici s drugim svećenicima.
Primijetili smo značajne
razlike u brizi o sebi kod svećenika
koji su na službi duže
od dvadeset godina života,
gdje upravo oni pokazuju višu
razinu brige o sebi. Na koncu, značajnim
se pokazalo da oni svećenici
koji su više suosjećajni
prema samima sebi, imaju i višu
razinu psihološke dobrobiti.
The priest also had to deal with a
new way of living their own vocation and mission during the time of COVID‑19 illness pandemics, especially since their mission is most
often realized through personal contact with people. The author takes into
account the relation of priests towards others, towards themselves, and towards
God. In the study that has been carried out from the end of November until the
first half of December of 2020, 312 priests, religious order and diocesan
priests, who live and work in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, and a
small number of those in other countries, took part. For the purposes of the
study, questionnaires were used that were translated according to the new
standards of translation and that measured the psychological wellbeing of priests, compassion, and compassion towards oneself. On the basis of that, an appropriate
questionnaire was prepared for the purposes of this study that focused on the
pastoral life of priests during the COVID‑19 illness
pandemics. The majority of priests, more precisely
77%, stated that they used more time than usual for prayer, which is also related
to a more significant personal growth and positive relationships with others. The
priests who live in parishes that have less than 3000 inhabitants, however,
faced financial difficulties. The study also marked that there were no significant
differences in psychological wellbeing between diocesan priests and priests in
religious orders, as well as between those priests who live alone and those who
live in a community with other priests. The study did mark significant
differences in the care for oneself among those priests who have been active in
the office for more than twenty years and who show more awareness for the
importance of caring for oneself. Finally, it has been shown that those priests
who are more compassionate towards themselves, also exhibit a higher level of
psychological wellbeing.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) uključena je u sve društvene slojeve, a njezina se uloga u odgoju i obrazovanju intenzivirala. Spremnost učitelja kao odgojno-obrazovnih profesionalaca ...ključan je element za uporabu i implementaciju IKT-a u odgojno-obrazovni proces. Iznenadnom pandemijom bolesti COVID-19 učitelji su stavljeni pred zadatak osmišljavanja i provedbe nastave na daljinu. S ciljem utvrđivanja stavova roditelja o uporabi IKT-a u takvom obliku nastave, tijekom proljeća 2020. godine provedeno je istraživanje na uzorku od 465 sudionika na području Grada Zagreba. Utvrđeno je da najveći broj sudionika postiže prosječne rezultate koji su iznad srednje vrijednosti, što znači da je njihov stav o uporabi IKT-a u provedenoj nastavi na daljinu generalno pozitivan. Pronađene su statistički značajne razlike u pojedinim varijablama stavova o uporabi IKT-a u nastavi na daljinu s obzirom na spol, dob i stupanj naobrazbe sudionika te s obzirom na razred koji djeca sudionika istraživanja polaze. Kvalitativnom analizom pitanja otvorenoga tipa ustanovljena je potreba standardizacije nastave na daljinu u smislu uporabe istih ili sličnih digitalnih alata kako bi se osigurale jednake šanse za sve učenike.
Information and communication technology (ICT) is included in all social strata, and its role in upbringing has intensified. The readiness of teachers as educational professionals is a crucial element for the use and implementation of ICT in the educational process. With the sudden COVID-19 pandemic, teachers were faced with designing and implementing distance learning. This research aimed to determine parents’ attitudes on using information and communication technology in distance learning during the COVID-19 pandemic; a survey was conducted on 465 participants. It was found that the largest number of research participants achieve average results that are above the mean value, which means that their attitude about distance learning is generally favorable. Statistically significant differences in the use of ICT were found in individual variables of attitudes towards distance learning concerning gender, age, level of education of participants, and the class attended by the participants’ children. Qualitative analysis of open-ended questions identified the need to standardize distance learning using the same or similar digital tools to ensure equal opportunities for all students.
This paper examines how COVID ‑19 was constructed as a security threat in Croatia and raises the question if securitization actors faced a securitization dilemma. The securitization dilemma occurs ...when securitization actors try to protect a certain referent object by introducing extraordinary measures which directly endanger another referent object. Alongside basic assumptions of securitization theory and the detection of securitization elements of COVID ‑19 in Croatia, the paper focuses on the introduction and suspension of restrictive measures by which securitization actors alternately protected different referent objects. The research indicates that securitization actors in Croatia used a balanced approach between the protection of public health and the economy as different referent objects.
Članak tematizira izbor književnih djela koja za temu imaju epidemije, pandemije ili različite zarazne bolesti. Manje je poznato da su bolesti, naročito epidemije bile prisutne u mnogim svjetskim ...djelima, i čitajući ih danas otkriva nam se dio onoga što i sami proživljavamo, iako nas od nekih djela dijele stoljeća.
U Hrvatskoj je evidentiran podjednak broj oboljelih od gripe u sezoni 2010/2011. (56.000, 28 preminulih), kao i u “pandemijskoj” 2009/2010. (58.000, 32 laboratorijski dokazano preminulih), dok je ...broj laboratorijski potvrđenih slučajeva nešto veći, tj. 1.756 u odnosu prema 1.561. Dok je vrhunac aktivnosti influence u Europi zamijećen tijekom 52. tjedna 2010, tj. krajem godine, u Hrvatskoj je bio kasnije u 5. tjednu 2011, tj. na početku mjeseca veljače. Laboratorijski je potvrđen 1.561
A/H1N1//California/7/2009. virus, 88 B/Brisbane/60/2008. virusa i jedan virus A/H3N2/Perth/16/2009.
PDF
