U članku se analizira razvoj stanovništva u naseljima Koprivničko-križevačke županije prema popisima stanovništva od 1948. do 2001. godine, s osobitim osvrtom na posljednje desetljeće. U uvodnom je ...dijelu objašnjena metodologija i dane su usporedbe s drugim županijama, kao i s Hrvatskom u cjelini. Razvoj naseljenosti Koprivničko-križevačke županije analiziran je tijekom tri razdoblja demografske tranzicije: 1. razdoblje kasne dominacije agrara (1945. - 1965.); 2. razdoblje intenzivne industrijalizacije (1965. - 1990.); 3. razdoblje gospodarskoga i društvenog prestrukturiranja (od 1991. nadalje). Tijekom posljednjega desetljeća i Koprivničko-križevačka županija bilježi ukupan pad broja stanovnika - za 3922 ili oko 3,0 posto. Stoga je pogoršana starosna i druga struktura. U tom je razdoblju intenzivno nastavljeno demografsko pražnjenje većine ruralnih naselja, osobito onih koja se nalaze uz rijeku Dravu, na Bilogori i u Kalničkom prigorju. Od ukupno 264 naselja u županiji, samo 54 ili 20,5 posto bilježi porast broja stanovnika, i to uglavnom do 5 posto. S druge strane, 210 naselja ili 79,5 posto bilježi pad broja stanovnika, koji u nekim slučajevima iznosi više od 30 posto. Od ukupno 25 gradova i općina u županiji, porast su zabilježili samo 2 ili 8 posto. Ako se izdvoje središta gradova i općina, onda je porast zabilježilo samo 6 ili 24 posto. Popis 2001. godine pokazao je vrlo nepovoljno demografsko kretanje u Koprivničko-križevačkoj županiji kako po broju, tako osobito i u strukturi stanovništva. Zato je i na ovom području nužna nova demografska politika.
Od 1964. do 1970. god. autor je skupljao leptire sovica svjetlosnim mamkom u području oko Vranskog jezera u sjevernoj Dalmaciji. Uhvaćeno je 26 619 primjeraka leptira iz 13 potporodica, 88 rodova i ...142 vrste. Među njima je 6 vrsta novih za faunu Hrvatske. Razmatrana je povezanost nekih vrsta potporodice Plusiinae s ekološkim čimbenicima, a naročito vrste Autographa gamma koja je bila prisutna u više od 1/5 svih primjeraka, kao i njena štetnost i mogućnost prognoze.
Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada se površine obrađenih vinograda ...višestruko povećavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla veličina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jačanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano povećana površina obrađenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejačević želeći ojačati gospodarstvo na posjedu.
U prilogu što slijedi iznosi se pregled aneksnih rječnika XVIII. stoljeća
koji su pridodani gramatikama bilo hrvatskih autora bilo preradbama
tuđih (François Pomey, 'Flos latinitatis'; Franz Wagner, ...'Sintaxis ornata'; Blaž
Tadijanović, 'Svaschta po mallo illiti Kratko sloxenye immenah i ricsih u illyrski i nyemacski jezik'; Matija Antun Relković, 'Nova slavonska i nimacska grammatika'; Marijan Lanosović, 'Neue Einleitung zur slavonischen Sprache'; Toma Babić, 'Prima grammaticae institutio pro tyronibus illyricis accomodata'; Lovro Šitović, 'Grammatica latino-illyrica ex Emmanuelis').
Posebno se razmatraju rječnici uklopljeni u kajkavske gramatike XVIII.
stoljeća (Josip Ernest Matijević, 'Pomum granatum'; Antun Raisp, 'Nemska
grammatika oder Anfangsgründe der deutschen Sprachkunst'; Ivan Vitković,
'Gründe der kroatischen Sprache zum nutzen der deutschen Jugend'; Ignacij
Szentmartony, 'Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche'; Franz
Kornig, 'Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche').
Pod uvjetno rečeno negramatičkom aneksnom leksičkom građom na kraju rada obrađena je ona koja se u obliku glosarija javlja u djelima koja ne pripadaju kategoriji gramatičkih priručnika (Josip Bedeković, 'Ruchna knisicza'; Ivan Krstitelj Lalangue, 'Medicina ruralis illiti Vrachtva ladanyszka').
