Kolnik od valjanog betona (RCCP) sastoji se od istih komponenata kao i kolnik od običnog vibriranog betona (NVC). U radu se analiziraju razlike između RCCP-a i NVC-a. Prikazi mikrostrukture pokazuju ...da RCCP ima veću gustoću pakiranja u usporedbi s uzorcima NVC. Vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 28 dana, vlačne čvrstoće pri cijepanju i vlačna čvrstoća savijanjem RCCP-a veće su za 9 %, 4 % i 25 % od odgovarajućih čvrstoća NVC-a. Konačne vrijednosti kapilarnog upijanja i poroznosti RCCP-a otprilike su za 8 % tj. 10,6 % niže od odgovarajućih vrijednosti NVC-a.
U stijeni uglavnom postoje različite mikro-pukotine, pukotine (duboke), pore, spojevi i druga oštećenja. Ta oštećenja utječu na mehanička svojstva stijene. Kako bi se razjasnilo djelovanje izvornih ...pukotina na deformacije i oštećenja stijene, provedeno je laboratorijsko istraživanje uporabom napukle stijene dolomita, a mjerenje brzine akustičkog vala i ispitivanje stupnja apsorpcije vode provedena su kako bi se ustanovila brzina vala i postojeća poroznost uzoraka stijene. Napravljen je niz ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće primjenom Rock Mechanics Rigidity Servo Testing System (sustava ispitivanja čvrstoće stijena) te su se analizirale karakteristike čvrstoće i deformacije i načini stvaranja oštećenja stijene. Rezultati ispitivanja pokazuju da su brzina vala, jednoosna tlačna čvrstoća i modul elastičnosti u korelaciji s otvorenom poroznošću primjenom negativnih odnosa logaritma, a koeficijent korelacije se kreće od 0,699 do 0,848. Kad naprezanje dostigne približno 50 % jednoosne tlačne čvrstoće, znatno se poveća broj akustičkih emisija; kad naprezanje dostigne 10 MPa, počinje se javljati unutarnje oštećenje uzorka. Analiza morfologije uzoraka nakon oštećenja pokazuje da su kod jednoosnog tlaka ispitivanog dolomita moguća tri načina nastajanja oštećenja, t.j. vlak, miješano vlak-smik i smik. Načini oštećenja su usko povezani s početnim stanjem raspodjele pukotina u stijeni. Dobiveni zaključci ovog istraživanja predstavljaju važnu referencu za analizu stabilnosti napukle stijene.
Moderno bi društvo trebalo podržavati recikliranje svih materijala. Recikliranje materijala jedan je od najvažnijih načina tretiranja otpada. Jedna od mogućnosti recikliranja materijala je ...uključivanje otpadnih materijala u primarne matrice. Odgovarajući omjer i kombinacija otpadnih čestica na pozitivan način utječu na mehanička svojstva materijala u kojem su raspršene, a smanjuju mu i cijenu. Primjer recikliranja spomenutog materijala je disperzija čestica otpada korunda u polimernoj matrici. Kombinacija takvih vrsta matrica i punila dovodi do novog kompozita polimernih čestica – stvara kvalitativno sasvim novi materijal. Kao najvažnije značajke kompozita od polimernih čestica često se navode otpornost na abrazivno trošenje, tvrdoća, otpornost na udar i čvrstoća, i zadnje, ali ne manje važno, cijena. Rad se uglavnom bavi otpornošću na abrazivno trošenje između dva tijela i tvrdoćom kompozita od polimernih čestica s otpadnim Al2O3 kao punilom i dvo-komponentnom matricom od epoksidne smole.
U ovom radu opisana su eksperimentalna ispitivanja raznih smjesa za izradu cestovnih premaza. Kao aditivi korišteni su moderni aditivi; Sika Mix Plus i Sika Visco Crete 20НЕ. Prikazani su rezultati ...istraživanja utjecaja troškova cementa i aditiva na čvrstoću cement-betona ovisno i o vremenu skrućivanja. Svojstva betonskih mješavina i cement-betona u konačnici su karakterizirana trajnošću razvijene smjese (pripravka).
Matična otopina hidroliziranog poliakrilamida (HPAM) primjenjuje se u proizvodnji nafte. Prije ubrizgavanja u bušotinu otopina se pročišćava filtracijom kroz filtarsku vrećicu. Budući da pad tlaka ...matične otopine HPAM mora biti manji od 0,02 MPa, potrebno je istražiti parametre koji utječu na pad tlaka. Za određivanje utjecaja ključnih čimbenika na pad tlaka, kao što su poroznost, izlazni tlak filtrata, ulazni protok i viskoznost matične otopine, primijenjena računalna dinamika fluida (CFD). Simulacija pokazuje da se izlazni tlak nakon protjecanja kroz filtar raste s povećanjem poroznosti, izlaznog tlaka, ulaznog protoka i viskoznosti matične otopine.
Za izračun geološkoga rizika (ili vjerojatnosti, engl. skr. POS) otkrića ugljikovodika u postojećem ili novome stratigrafskom intervalu ili izglednom području unutar Dravske depresije upotrijebljen ...je dobro poznati deterministički postupak. Isti se može primijeniti, uz male dorade, za gotovo sve litologije ležišta u bilo kojem naftno-plinskom bazenu ili depresiji. Takav izračun, iako već pomalo zastario, predstavlja pouzdani alat te, zahvaljujući tomu, još uvijek ga primjenjuju brojne nafto-plinske tvrtke i konzultantske kuće.
Analiza je načinjena u najmlađem dijelu ležišta (obuhvaća četiri litofacijesa) u polju Stari Gradac-Barcs Nyugat koji je predstavljen krupnoklastičnim sedimentima badenske starosti. To polje je odabrano s obzirom da su tamo već načinjene određene procjene postojanja dodatnih količina ugljikovodika u 'skrivenim' zamkama, ali i brojne geostatističke analize na podatcima poroznosti iz svih ležišnih litofacijesa. Naravno, najmlađi i najplići litofacijes obuhvatio je najveći broj takvih mjerenja, a ujedno je to (uz sljedeći dublji litofacijes) ujedno dio ležišta s najvećim rezervama ugljikovodika.
Deterministički pristup izračuna POS-a nadograđen je u determinističko-stohastički, upotrebom geostatističkih karata poroznosti gdje je ona izražena kroz tri moguće realizacije (minimalnom, medijanskom i maksimalnom) za analizirani badenski litofacijes.
Ukupni POS ostao je isti kao i onaj dobiven isključivo deterministički (POS=0,375). Razlog tomu je što srednja poroznost u analiziranim badenskim klastitima varira u uskome intervalu te ne utječe na procjenu vjerojatnosti postojanja novih količina ugljikovodika. No, u dubljim litofacijesima, gdje je litologija heterogenija i/ili znatnije raspucana varijacije poroznosti su znatno veće te bi uvođenje determinističko-stohastičkog pristupa dovelo do promjena u vrijednostima POS-a, ovisno o tomu koja je stohastička realizacija odabrana kao reprezentativna.
Ovaj rad prikazuje istraživanje rimske žbuke rabljene za konstrukciju poda u objektima koji su imali sustav podnog grijanja – hipokaust, u rezidencijalnim vilama s peristelom (Naisus, Srbija). ...Ispitano je i analizirano ukupno sedam uzoraka žbuke s različitih lokacija vile s ciljem dobivanja informacija o njezinim morfološkim, mineraloškim, kemijskim i osnovnim fizikalnim karakteristikama. Za utvrđivanje ovih svojstava rabljena je: optička mikroskopija, skenirajući elektronski mikroskop (SEM), s EDS analizom, difrakcijska analiza s X-zrakama (XRD). Žbuka ima prilično ujednačene karakteristike preko cijele površine poda hipokausta. Žbuka dominantno čini karbonatno vezivo i agregat veličine zrna od 0,05 do 2 mm s rijetkom pojavom zrna dimenzija 10 mm. Kao agregat za žbuku rabljeni su dijelovi žbuke, zrna krečnjaka, kvarc, metamorfiti i vulkaniti. Uporaba drobljene opeke i prisustvo reakcijskog ruba, potvrđuje njezinu funkciju hidrauličnog vezivanja. Slaba veza između zrna agregata i krečnjačkog veziva omogućava transport vode kroz formiranu tranzitnu zonu.
Ispitivane su greške u zavarenom spoju niskougljičnog čelika S235JR debljine 6 mm zavarenog MAG postupkom. Uzorak koji sadrži greške naljepljivanja i pore je ispitivan kompjutorskom tomografijom - ...KT. Programskom analizom tomografa je određena veličina i pozicija grešaka naljepljivanja kao i dimenzije i raspored pratećih pora u zavarenom spoju.
Kod najtanjeg presjeka stijenke odljevka otkrivena je pojava poroznosti neposredno ispod površine stijenke, kao i u zoni sredine stijenke. Kako bi se utvrdio uzrok pojave poroznosti primijenjena je ...svjetlosna mikroskopija za određivanje lijevane strukture. Nakon prvobitnih opažanja provedene su SEM i EDS analize. Na temelju dobivenih rezultata moguće je odrediti uzroke nastanka otkrivene poroznosti. Određeni broj pora nastaje zbog zarobljavanja oksidnog filma tijekom faze popunjavanja kalupa, dok je ostatak poroznosti posljedica neadekvatnog napajanja tijekom skrućivanja.
U radu se prikazuje mišljenje koje se odnosi na topljivost ugljika te se mogu potvrditi (i to jedino aproksimativno) samo za bakar velike čistoće. Ne razmatraju se njegove većinom višestruke slitine ...kod kojih većinu legiranih dodataka označavaju kao moguće tvorce karbida. Jednako je važna mogućnost stvaranja karbida sa slučajnom nečistoćom. DTA analiza preostale troske pokazuje da je jedan dio s ugljikom a drugi s karbidima. Uvedeni i istraženi vlastiti argumenti vode k zaključku da tehnološki proces taljenja bakrenih slitina ne karakterizira vezu s pojedinim cehovima prema različitim slitinama već ga treba zadržati kao valjan za osnove proizvodnje čelika.
PDF
