Biološka oporuka nije oporuka u smislu nasljednog prava. To je anticipirana izjava (naredba) koju neka osoba daje u odnosu na njen medicinski tretman ako zapadne u stanje nesposobnosti za ...rasuđivanje. Ima, dakle, učinak za života te osobe. Isto tako to nije eutanazija ako se pod tim misli na umjetan, ljudskom odlukom određen prekid nečijega života. Ima, međutim, veze s eutanazijom ako se pod tim (a što je jedino pravilno) misli na „dobru, toplu i mirnu smrt“ ako do nje dođe tijekom medicinskoga tretmana u kojem ta osoba može pristajati, ali
može i odbijati neki dijagnostički ili terapeutski postupak. Smrt nije primaran ni glavni cilj nego samo jedna od mogućih posljedica. Bitan je cilj dostojanstveno življenje i starenje. U radu su opisana stanja pravne regulacije u Italiji (koja je nedavno donijela poseban zakon) i u RH. Također su opisane mogućnosti i oblici primjene cijelog instituta.
Poduzetnička i tržišna sloboda, koja je ustavni temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, ne može se promatrati odvojeno od ustavnog jamstva prava vlasništva. U radu se analizira praksa ...Ustavnog suda u zaštiti tih ustavnih jamstava te se upozorava na ponekad nekritičko posezanje za ustavnom zaštitom kroz pravo na pravično suđenje, umjesto da se pobliže i dublje koncentrira upravo na specifična ustavna jamstva kojima se štite gospodarska prava.
Upravni ugovori i upravno sudovanje Ljubanović, Boris
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2010, Letnik:
47, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Autor u članku razmatra upravne ugovore i rješavanje sporova iz upravnih ugovora. Nakon uvodnih općih napomena, bavi se pojmom i karakteristikama upravnog ugovora. Prikazuje uređenje upravnih ugovora ...po novom hrvatskom upravno postupovnom pravu, a zatim iznosi o rješenjima francuskog i njemačkog prava glede upravnih ugovora. Posebno raspravlja o mogućim načinima rješavanja sporova koji proizlaze iz upravnih ugovora, te traži odgovor na pitanje kome povjeriti rješavanje tih sporova, je li redovitim sudovima, specijaliziranim upravnim sudovima ili neovisnim upravnim tijelima. U zaključnom razmatranju iznosi da je upravni ugovor javnopravni, to je institut upravnog prava, što znači javnog prava, te je stoga najbolje rješenje da o tužbama koje se odnose na upravne ugovore rješavaju prvostupanjski upravni sudovi i, povodom žalbe, drugostupanjski upravni sud. Ti sudovi moraju ispunjavati uvjete neovisnih sudova iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a njihovi su suci, naročiti zbog višegodišnje prakse, specijalisti za upravno pravo i rješavanje upravnih sporova.
Neposredni povod za pisanje ovog rada jest stogodišnjica izdanja knjige „Osnova trgovačkog pomorskog zakona za jugoslavensku državu: sa popratnim tumačem“ dr. Vjekoslava Škarice iz Splita. Tiskana je ...u vlastitoj nakladi 1919. u splitskom poduzeću „Hrvatska štamparija“. Vrijeme i mjesto publiciranja nameću dva zaključka. Prvi je zaključak isticanje izuzetne važnosti pomorstva za bivšu državu. Drugi zaključak tiče se osobe autora koji se znanstvenoj i stručnoj zajednici predstavio kao vrstan pravnik iz područja pomorskog prava iz Splita. Istraživanje povrđuje da je dr. Škarica zaista autor osobujnog pravnog pojma „brodar“ koji i danas postoji u važećem hrvatskom Pomorskom zakoniku.
Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva kvalitetno obrazovanje svih učenika bez obzira na njihove različitosti, a odnosi se na cjelokupni odgojno-obrazovni sustav. Važnost inkluzivnog obrazovanja ...potvrđena je nizom zakonskih i normativnih akata kako u Republici Hrvatskoj tako i u ostalim europskim zemljama, a da je inkluzivno obrazovanje važno naglašava podatak kako je sve više učenika koji su socijalno obespravljeni. Ovaj članak prikazat će problematiku inkluzivnog obrazovanja kroz analizu zakonskih i normativnih akata koji upućuju na važnost provedbe inkluzivnog obrazovanja u odgojno-obrazovnim institucijama i utvrditi uključenost školskog knjižničara u inkluzivno obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Krešimir Filić war neben seinen Forschungen auch ein erfolgreicher Publizist. Er veröffentlichte seine Werke (Artikel, Studien, Essays, Darstellung anderen Zeitschriften, Rezensionen und originelle ...wissenschaftliche Werke) wie auch andere publizistische Formen in lokalen (Varaždiner) wie auch in zahlreichen Zeitschriften, Tageszeitungen, wissenschaftliche Periodiken und Büchern außerhalb Varaždin. Seine Publikationen und seine Forschungen erfassten eine breite Bandbreite von Themen. Er schrieb nicht nur über historische Bauten und verbliebene kunsthistorisch Artefakten von Varaždin, den Erlangungen des Stadtmuseums in Varaždin, dessen Leiter er langjährig war, sondern er schrieb auch über andere zahlreiche jetzige Gesellschaftseinrichtungen und – Institutionen, über Gesellschaften und Vereine wie auch über zahlreiche Erscheinungen. Er war Autor von Vorbemerkungen in Büchern zahlreicher Autoren. Durch verschiedene publizistische Formen erleuchtete er das Leben und Werk vieler Einzelpersonen, die von lokaler Bedeutung waren (in Varaždin), aber auch von bedeutsameren Personen, dessen Werke auch außerhalb Varaždin Anklang hatten. Auf diese Art hat er diese Werke der Öffentlichkeit näher gebracht. Wegen der Zahl und dem Inhalt seiner veröffentlichten Werke (in seiner Lebenszeit veröffentlichte er 191 Werke, nach seinem Tod wurden noch 7 Werke nachträglich veröffentlicht) kann man sorglos sagen, dass er mehr als ein erfolgreicher Fachautor war. Seine Werke bedeuteten und bedeuten noch immer gleichermaßen dem Fachpublikum und der Öffentlichkeit, bzw. Allen die sich für Museumstätigkeiten interessieren.
The paper deals with the issue of using genetic tests for insurance purposes. After introductory remarks, the paper provides an overview of various international and European legal sources both on ...data protection in general, and on the protection of data from genetic tests. The paper then researches into different solutions proposed by comparative law concerning the use of data from genetic tests for insurance purposes. Some solutions explicitly ban the use of genetic tests for insurance purposes (France, Austria, Portugal, Croatia), while others adopt a more liberal approach, allowing for its use (the USA, the UK, Germany). It is concluded that personal data protection does not exclude the possibility using data from genetic tests for insurance purposes, which proves the need for a common EU approach to the issue.
Iako su isprva mediji, uključujući posebno novinske nakladnike, prigrlili modele poslovanja medijskih agregatora i društvenih mreža, njihova ekspanzija, kao i njihovo ubrzano pretvaranje u „vratare“ ...(gatekeepere) kanala dostupnosti vijesti i informacija prema krajnjim korisnicima ugrozilo je održivost tradicionalnih medija. Velik udio krajnjih korisnika više ne dolazi do medijskih sadržaja putem web-stranica pojedinačnih nakladnika informativnih publikacija, već putem agregatora. Time se zaobilaze reklamni oglasi postavljeni na stranicama nakladnika, koji predstavljaju njihov praktički jedini izvor prihoda na internetu. Nakladnici informativnih publikacija u državama članicama nisu uspijevali ostvariti adekvatnu pravnu zaštitu putem autorskoga prava na svojim medijskim sadržajima u pregovorima i sudskim postupcima s medijskim agregatorima. Zato se tražio nov pravni model zaštite interesa nakladnika informativnih publikacija. Zakonodavne inicijative na nacionalnom nivou u Njemačkoj i Španjolskoj, iako u praksi neuspješne, prenijele su se na europsku razinu. U dugotrajnom zakonodavnom postupku, prožetom masovnim lobiranjem svih zainteresiranih strana, na razini Europske unije stvoreno je novo srodno pravo nakladnika informativnih publikacija u članku 15. Direktive (EU) 2019/790.
U ovome radu obradit će se razlozi koji su doveli do propisivanja novog srodnog prava nakladnika informativnih publikacija na razini Europske unije, nacionalni primjeri Njemačke i Španjolske, koji su tome prethodili, te zakonodavni postupak na europskoj razini, koji je bio vrlo dinamičan i osebujan budući da u povijesti Europske unije još nije zabilježeno da je neki propis izazvao toliko interesa u općoj populaciji i među zainteresiranim stranama kao proces donošenja Direktive (EU) 2019/790. Konačno, obradit će se i tekst članka 15. predmetne Direktive i pripadajući recitali, kojima se uređuje novo srodno pravo nakladnika informativnih publikacija.
In Between Facts and Norms, Jurgen Habermas works out the legal and political implications of his Theory of Communicative Action (1981), bringing to fruition the project announced with his ...publication of The Structural Transformation of the Public Sphere in 1962. This new work is a major contribution to recent debates on the rule of law and the possibilities of democracy in postindustrial societies, but it is much more. The introduction by William Rehg succinctly captures the special nature of the work, noting that it offers a sweeping, sociologically informed conceptualization of law and basic rights, a normative account of the rule of law and the constitutional state, an attempt to bridge normative and empirical approaches to democracy, and an account of the social context required for democracy. Finally, the work frames and caps these arguments with a bold proposal for a new paradigm of law that goes beyond the dichotomies that have afflicted modern political theory from its inception and that still underlie current controversies between so-called liberals and civic republicans. The book includes a postscript written in 1994, which restates the argument in light of its initial reception, and two appendixes, which cover key developments that preceded the book. Habermas himself was actively involved in the translation, adapting the text as necessary to make it more accessible to English-speaking readers.
Izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu i Zakona o žigu izvršenim u skladu s odredbama Direktive 2004/48/EZ o provedbi prava intelektualnog vlasništva izvršene su značajne izmjene u obeštećenju ...nositelja zaštićenih znakova razlikovanja. Unatoč izmjenama koje su implementirane u hrvatsko zakonodavstvo ostaju određena pitanja koja bi se mogla pojaviti u primjeni zakona. Među istima posebno valja istaknuti kumulaciju tužbenih zahtjeva te pitanje subjektivne i objektivne odgovornosti počinitelja povrede.