The paper traces the influence of the Norwegian spelling reform launched in 1907 on the Norwegian written language in the US. The Norwegian immigrant community in America published a number of ...newspapers in their native language and the immigrant press became a significant part of the immigrants’ life in their new homeland. The changes and the development of their press reflect the gradual integration of Norwegians into American society in various areas. The research focuses on the linguistic level. For the purposes of the present paper, the newspaper Decorah-Posten (issues from the period 1935 — 1945) was chosen as the primary source material. Orthographic and grammatical usage in the Norwegian-American press is contrasted with the spelling codified in the 1907 spelling reform.
Morfološki aspekti pravopisne norme Ćužić, Tomislav
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
10/2014, Letnik:
40, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U uvodu rada diferenciraju se morfološka (i „pravomorfološka”) i pravopisna norma, pri čemu se govori i o svojevrsnome paradoksu pravopisne norme. Metodom komparativne i kontrastivne analize u ...središnjem se dijelu rada raščlanjuju neki relevantni morfološki aspekti koji sudjeluju u definiranju pravopisnih načela i pravopisnih pravila. Cilj je rada osvješćivanje teorijsko-metodoloških aspekata kojima se naznačuju vidovi svojevrsna preklapanja morfologije i pravopisa, i to kroz prizmu hrvatske pravopisne norme, ali i norme nekih slavenskih jezika. U skladu s tim u zaključku se progovara o povezanosti pravopisne norme s morfološkom normom, odnosno kako posebnosti morfološke norme postaju pitanje pravopisne norme.
Prva in druga izdaja SSKJ Krek, Simon
Slovenscina 2.0,
12/2014, Letnik:
2, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
V prispevku obravnavamo razlike med prvo in drugo izdajo Slovarja slovenskega knjižnega jezika. Analiza obsega dva ločena postopka: detajlno primerjavo celotnega geslovnika obeh slovarjev in analizo ...2.500 geselskih člankov iz obeh slovarjev, po sto iz vsake črke. Analiza kaže, da je v drugi izdaji SSKJ vsebovan poseg v pravopisno in pravorečno podobo slovenščine brez razvidnega mandata za ta poseg, da so spremembe naključne in nekonsistentne, pri čemer je poleg razrušenja konsistentnega slovarskega opisa iz prve izdaje vprašljiv predvsem poseg v slovnični opis slovenskega jezika, vsebovan v drugi izdaji, in da zaradi redakcijske odločitve, da se popolnoma zabriše možnost razločevanja, ali slovarski podatki izhajajo iz prve izdaje ali iz Slovarja novejšega besedja slovenskega jezika, druga izdaja prinaša strokovno vprašljiv slovarski opis sodobnega slovenskega jezika. S strokovnega, leksikografskega stališča bi bilo primerneje, če bi prva izdaja ostala nespremenjena, s Slovarjem novejšega besedja slovenskega jezika kot svojo ločeno publikacijo. Poleg tega druga izdaja ni prosto dostopna na spletu, nobena od izdaj pa ni prosto dostopna kot slovarska baza v računalniško procesljivem formatu.
U radu se analiziraju pravopisni prinosi Božidara Finke koji su povezani s njegovim dijalektološkim i onomastičkim radom. Polazi se od Finkinih pravopisnih članaka i poglavlja koja je napisao u ...Hrvatskome pravopisu (velika i mala slova, pravopisni znakovi, tuđice i kratice). Analiziraju se pravopisna rješenja koja se odnose na pisanje velikoga slova u višerječnim toponimima, pisanje kraće vodoravne crte u toponimiji te donošenje znakova za naglaske i genitivni znak. Provodi se i terminološka analiza s tim povezanih naziva (spojnica, naglasno nazivlje). Rješenja se uspoređuju s onima u pravopisima koji su bili u uporabi prije prve pojave Hrvatskoga pravopisa, analiziraju se promjene u različitim izdanjima Hrvatskoga pravopisa te se Finkina rješenja uspoređuju i s rješenjima i nazivljem u pravopisima koji su izdani nakon prve pojave Hrvatskoga pravopisa.
U jezikoslovnoj se kroatistici mnogo pisalo o pravopisu i pravopisnim priručnicima iz različitih aspekata, međutim ne i iz glotodidaktičkoga aspekta te do sada ne postoji ni jedna analiza postojećih ...pravopisnih priručnika i rješenja u njima s obzirom na njihovu primjenjivost u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ-a). Dosad provedena istraživanja o pravopisnoj kompetenciji u HIJ-u rezultirala su opisom pravopisne kompetencije na razinama B1 i B2 (Grgić i Udier, 2012; Udier, 2013a; Udier, 2015), pokazala njezinu važnost u stjecanju jezične kompetencije i ukazala na poteškoće u poučavanju i učenju hrvatskoga pravopisa, osobito s obzirom na hrvatske standardološke i sociolingvističke čimbenike (Udier, 2013b). U ovome se radu iznose rezultati komparativne analize suvremenih hrvatskih pravopisnih priručnika i njihovih pravopisnih rješenja s obzirom na mogućnost njihove primjene u nastavi HIJ-a. Usporedbom rezultata analize pravopisnih rješenja u pojedinim pravopisnim priručnicima nastojat će se odgovoriti na pitanje koja su pravopisna rješenja najprimjerenija te koji je pravopisni priručnik najprikladniji za upotrebu u nastavi HIJ-a. Nastojat će se dokazati polazišna teza da su jednostavnost i sažetost pravopisnih pravila i uvriježenost pravopisnih rješenja najvažniji čimbenici njihova učinkovita usvajanja. Također će se iznijeti rezultati istraživanja ovladanosti učenika HIJ-a pojedinim segmentima hrvatskoga pravopisa u odnosu na činjenicu jesu li tim segmentima bili poučavani eksplicitno ili implicitno te će se odgovoriti na pitanje je li učinkovitije implicitno ili eksplicitno poučavanje pravopisa.
Članek v uvodnem delu obravnava pomene poimenovanja slovenski jezik v 16. stoletju, v nadaljevanju pa ugotavlja tri glavne zgodovinske temelje slovenskega knjižnega jezika: naravnega, kulturneg in ...ustvarjalnega.
This volume discusses the advantages and drawbacks of ten approaches to AVT and highlights the potential avenues opened up by new methods. Originally published as a special issue of Target 28:2 ...(2016).
Subordinacija i koordinacija nazivi su koji se u suvremenom jezikoslovlju najčešće upotrebljavaju u sintaksi te se koordinacija uobičajeno odnosi na nezavisnosložene rečenice, a subordinacija na ...zavisnosložene rečenice. U ovom se radu fenomen koordinacije promatra na razini sintagme, odnosno na suodnosu sintagme i riječi. Riječ se razumijeva pravopisno, tj. kao ono što se nalazi između dviju bjelina, ali s tvorbenim (i morfološkim) ograničenjem na tvorenice s najmanje dvjema tvorbenim osnovama. Najveći je problem u tom smislu polusloženična tvorba u tradicijskom smislu te shvaćanje funkcije spojnice ili crtice. Spojnica pritom ima dvije funkcije, formalnu (ortografsko-tvorbenu) i semantičko-sintaktičku. Formalna funkcija odnosi se na povezivanje najmanje dviju tvorbenih sastavnica (osnova), a semantičko-sintaktička funkcija razumijeva dvoje: subordinaciju – povezuje tvorbene osnove od kojih je jedna nadređena (jednopojmovne složenice) i koordinaciju – povezuje ravnopravne tvorbene osnove (višepojmovne složenice). Isti se problem javlja i u složenicama i sraslicama, tj. onim jednorječnim jezičnim jedinicama u kojima je redoslijed sastavnica isti kao u sintagmi ili svezi riječi od kojih su nastale. U ovome radu spomenutom se tvorbeno-morfološkom problemu pristupa s aspekta ortografske dijakronije, pri čemu se u korpusu hrvatskih pravopisnih knjiga analiziraju pristupi koji su primijenjeni u pravopisnom normiranju zapisivanja koncepta koordinacije na razini sintagme i na razini riječi, tj. tvorenice (s najmanje dvjema tvorbenim osnovama). Raščlamba je u tom smislu obuhvatila istraživanje svih vrsta riječi, a upitni su se slučajevi popisali i opisali te sukladno tome znanstveno raščlanili.
PDF
