Multipla skleroza je kronična, cjeloživotna bolest. Obilježje su joj brojni simptomi koji zahvaćaju nekoliko funkcijskih sustava SŽS-a te zbog toga čine lepezu raznolikih poteškoća s kojima se ...bolesnici suočavaju. Stoga ne iznenađuje da mnogi pomišljaju na promjenu prehrambenog režima, odnosno na uzimanje određenih dodataka u prehrani koji mogu neke od simptoma ublažiti ili, ponekad, i ukloniti. Prehrana je jedan od tri ključa zdravlja, zajedno uz tjelesnu aktivnost i dobro psihičko zdravlje. Pionir prehrane u multiploj sklerozi je Roy Lever Swank koji je osmislio prvu dijetu za ove bolesnike, no od tada se do danas razradilo nekoliko različitih prehrambenih režima koji su ponekad i značajno suprotstavljeni jedni drugima tako da ne postoji jasno znanstveno mišljenje o tome koji je od navedenih režima prehrane najbolji. Primjeri ovih prehrambenih režima su: paleo dijeta, Wahlsova dijeta, dijeta bez glutena, McDougalova dijeta, OMS (engl. Overcoming multiple sclerosis) dijeta, dijeta Asthon Embry, ketogena dijeta te detoksikacijska dijeta. Najznačajnija skupina dodataka u prehrani svakako su vitamini, osobito B skupina i vitamin D, te omega-3 nezasićene masne kiseline.
Dijetoterapija i klinička prehrana zauzimaju važno mjesto u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva (UBC). Nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata s UBC-om, a uključuje ...prevenciju i liječe-nje svih oblika malnutricije. Potvrđenu malnutriciju u bolesnika s upalnim bolestima crijeva treba adekvatno zbrinjavati jer pogoršava prognozu, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika. Enteralna je prehrana izuzetno važan dio nutritivnog liječenja u upalnim bolestima crijeva, a u pojedinim situacijama ima značenje primarne terapije. Parenteralna prehrana ima mjesto u liječenju upalnih bolesti crijeva, i u akutnim situacijama i u kroničnom liječenju bolesnika sa sindromom kratkog crijeva. U izradi ovih smjernica sudjelo-vali su predstavnici Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskog društva za imunologiju sluznice Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Re-commendations, Assessment, Development and Evaluation), koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na prepoznavanje malnutricije u ovoj skupini bolesnika, određi-vanje nutritivnih potreba, nadoknadu ključnih nutrijenata i farmakonutrijenata, primjenu različitih modaliteta artificijalne prehrane te specifičnosti perioperativne prehrane.
Sažetak. Utjecaj vegetarijanske i veganske prehrane na zdravlje djece sve češće razmatraju ne samo pedijatri nego i drugi stručnjaci koji se bave zbrinjavanjem djece. Zato je cilj ovih smjernica, na ...temelju predočenih i sažetih znanstvenih dokaza o učinku vegetarijanske i veganske prehrane na zdravlje djece i adolescenata, iznijeti upute Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora. Vegetarijanska, a posebice veganska prehrana, ne znači samo dokidanje mesa ili namirnica životinjskog podrijetla, već mora biti uravnotežena prehrana prilagođena djetetu. Ovakvo dijete iziskuje kontinuirani nadzor i ovlaštenog liječnika primarne zdravstvene zaštite i pedijatrijskog nutricionista, pri čemu obojica u tom pogledu moraju biti posebno educirani. Budući da ograničavanje broja namirnica koje dijete konzumira znatno povisuje rizik od nutritivnog deficita, roditelji koji se odluče na ovakvu prehranu i svi profesionalci koji zbrinjavaju ovu djecu moraju biti svjesni mogućih nutritivnih rizika koji su u dječjoj dobi puno viši nego u odraslih.
The objective was to develop and validate an instrument that measures different determinants of people's food choices and simultaneously accounts for a variety of factors: health, emotions, price and ...availability, society and culture, environment and politics, and marketing and advertising.
This is a cross-sectional study focusing on food choice determinants. It was carried out in 16 countries in 2017 and 2018. This study included 11,960 volunteer adult participants from different countries. The data was validated using Confirmatory Factor Analysis (CFA) and Structural Equation Modelling (SEM).
Validation using CFA with SEM revealed that multi-factor modelling produced first- and second-order models that could be used to define the EATMOT scale, the first presenting better fitting indices, with the goodness-of-fit and comparative-fit indices very close to 1, as well as root-mean-square-error-of-approximation, root-mean-square-residual and standardised-root-mean-square-residual at practically zero.
The validated EATMOT scale guarantees confidence in the information obtained through this instrument, and can be used in future studies to better understand food choice determinants in different geographical areas and help plan strategies to improve healthy eating patterns and diminish the burden of non-communicable diseases.
V članku so predstavljeni rezultati arheobotaničnih raziskav s kolišč Strojanova voda in Maharski prekop. Gre za eneolitski kolišči iz okvirno sredine 4. tisočletja pr. n. št. z jugovzhodnega dela ...Ljubljanskega barja. Metodološka pristopa arheobotaničnih raziskav na koliščih se precej razlikujeta. Na Strojanovi vodi je vzorčenje potekalo leta 2012 z odvzemom stratigrafskih stolpcev sedimenta ter pripravo in pregledovanjem arheobotaničnih vzorcev z nežno metodo mokrega sejanja manjših količin sedimenta v laboratoriju. Maharski prekop je bil vzorčen leta 2005 s površinskim odvzemom večjih količin sedimenta iz kulturne plasti in pripravo vzorcev z grobo metodo spiranja na terenu ter pregledovanjem posušenih frakcij s sit. Rezultati obeh raziskav ponudijo nekaj skupnih zaključkov o prehranskih navadah eneolitskih koliščarjev. Nabirali so užitne rastlinske dele v naravi, predvsem gozdne sadeže in oreške, gojili so enozrno in dvozrno pšenico, ječmen, grah, mak in lan, morda tudi oljno ogrščico. Na Strojanovi vodi izstopajo številni strti ostanki semen/ plodov rdečega drena, sicer rastline z neužitnimi plodovi, namembnost tega še raziskujemo. Rastlinski ostanki so nam v pomoč tudi pri rekonstrukciji okoljskih razmer v neposredni bližini kolišč.
Dojenje je prirodan način hranjenja novorođenčeta jer mu pruža sve neophodne hranjive tvari potrebne za odgovarajući rast i razvoj. Također,
dojenje je osjetljivo razdoblje kada se stvara emocionalna ...i tjelesna veza između majke i djeteta, pružajući djetetu osjećaj sigurnosti, opuštenosti
i nježnosti. U skladu s navedenim, posvećenost institucija i raznih udruga za podizanje društvene i zdravstvene svijesti te promicanje važnosti
dojenja neprestano rastu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci djetetovog života,
što djetetu pruža brojne kratkoročne i dugoročne koristi. Kada se govori o koristima dojenja, naglasak se stavlja prvenstveno na dobrobit djeteta,
dok bi potrebe dojilja trebale biti od jednake važnosti. Razdoblje laktacije i dojenja zahtijeva veći majčin energijski unos u usporedbi s razdobljem
posljednjeg tromjesečja trudnoće kako bi se zadovoljile sve potrebe majke i djeteta za mikro- i makronutrijentima. Količina i sastav mlijeka, odnosno
kvaliteta prehrane dojenčeta, dijelom ovisi o kvaliteti majčine prehrane, a dijelom o majčinim tjelesnim zalihama iz kojih se nadoknađuju hranjive
tvari u slučaju nedovoljnog prehrambenog unosa. Kako bi se izbjegli negativni učinci laktacije i dojenja na prehrambeni i zdravstveni status majke u
nadolazećim životnim razdobljima, presudno je posvetiti posebnu pozornost raznovrsnoj, uravnoteženoj i energijski zadovoljavajućoj prehrani. Iako
je primarni cilj postići preporučeni unos svih esencijalnih hranjivih sastojaka prehranom, u slučajevima neuravnotežene prehrane, zdravstvenih
problema ili prakticiranja restriktivne dijete, potrebna je primjena dodataka prehrani. Zbog povećanih bioloških potreba i utvrđenih deficita, u
dodacima prehrani za trudnice često se mogu naći željezo, kalcij, cink, jod, folat te vitamini B12, C i D.
Prehrana osim potencijalnog lokalnog djelovanja na sluznicu usne šupljine također predstavlja i izvor nutrijenata koji nakon probave bivaju doprimljeni u sve dijelove organizma pa tako i u usnu ...šupljinu. Ugljikohidrati mogu sustavno djelovati na parodonto zdravlje tako da hrana s visokim glikemijskim indeksom može potaknuti razvoj upale u parodontnim tkivima. Kod proteina nije jasna uloga u inicaranju sustavne upale, no postoje naznake kako u upali mogu sdjelovati proteini životinjskog podrijetla, dok oni dobiveni iz biljaka imaju suprotan učinak. Nedostatak proteina može imati ozbiljne posljedice na parodont i kompromitirati brzu izmjenu stanica gingivnog epitela. Masti imaju ulogu u razvoju upale te djeluju kao promotori upale. S druge strane omega-3 masne kiseline smanjuju razvoj sustavne, ali i parodontne upale. Što se tiče vitamina i minerala, likopen se pokazao kao koristan dodatak prehrani u prevenciji i terapiji parodontitisa. Manjak vitamina B kompleksa dovodi do smanjene rezistencije na bakterijske infekcije. Konzumiranje alkohola može dovesti do povećanog rizika od nastanka parodontitisa ako se konzumira redovito. Prehrana je važna i u patogenezi parodontitisa. Zapadnjački način prehrane može imati negativni učinak na parodontno zdravlje. Uz važnost oralne higijene, promjena prehrambenih navika može dovesti do pozitivnog učinka u prevenciji parodontitisa.
Bolniki z rakom požiralnika in želodca zelo pogosto izgubljajo telesno maso, kar vodi v podhranjenost ter pospešuje razvoj kaheksije. Hujšanje in razvoj podhranjenosti pospešujeta razvoj kaheksije, ...znižujeta funkcionalno stanje bolnikov ter njihovo kakovost življenja. Funkcionalno stanje in kakovost življenja bolnikov sta slabša. Slabši je odziv tumorja na zdravljenje, to spremlja več neželenih sopojavov in slabše preživetje. Vzroki za hujšanje in razvoj podhranjenosti so pri bolnikih s tumorji zgornjih prebavil številni ter se pogosto pojavijo že ob začetku bolezni. Zato naj diagnostika kaheksije in prehranska obravnava bolnika potekata vzporedno z zdravljenjem rakaste bolezni. Izvajata se na enak način kot vsaka druga medicinska terapija. Prehransko intervencijo, kot osnovni ukrep preprečevanja podhranjenosti in razvoja kaheksije, je treba pričeti dovolj zgodaj, da preprečimo in/ali zmanjšamo nadaljnjo izgubo telesne celične mase. Energetske potrebe bolnikov z rakom so primerljive z energetskimi potrebami bolnikov, ki nimajo raka. Potrebe po beljakovinah so 1,2 do 2,0 g/kg telesne teže/dan. Pri bolnikih s kaheksijo lahko uporabimo modulacijo presnove z omega-3 maščobnimi kislinami.
Pravilna prehrana ključna je za očuvanje dobrog zdravlja djece i odraslih osoba te čini osnovu pravilnog življenja. Upravo loše prehrambene i životne navike zajedno s poremećajima cirkadijanog ritma ...prouzrokovanim smjenskim radom zdravstvenih djelatnika mogu stvoriti metaboličko okruženje koje utječe na razvoj i napredovanje kroničnih bolesti. Pravilna prehrana je ona koja osigurava nesmetano funkcioniranje organizma i podržava generalno zdravlje. Pravilna prehrana podrazumijeva uravnotežen unos različitih hranjivih tvari, kao što su proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini i minerali. Važno je jesti raznovrsnu hranu kako bi se osiguralo da tijelo dobiva sve što mu je potrebno. Svakodnevnim izborom onoga što ćemo pojesti možemo koristiti ili naškoditi svojem zdravlju u manjoj ili većoj mjeri. Povoljan unos makronutrijenata razlikovat će se u ovisnosti o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti i zdravstvenom stanju. Kada govorimo o općoj zdravoj populaciji, uravnotežena će prehrana trebati osigurati adekvatan kalorijski unos uz omjere makronutrijenata koji trebaju u cjelodnevnom jelovniku osigurati određen postotak kalorija.
Proper nutrition is crucial for maintaining the good health of adults and forms the basis the correct life. just poor nutritionand life habits along with circadian rhythm disorders can create a metabolic environment that can facilitate the development and progression of chronic diseases. proper nutrition is one that ensures our body's smooth functioning and supports general health. it implies a balanced intake of various nutrients, such as proteins, carbohydrates, fats, vitamins and minerals. it is important to eat a variety of foods to ensure that the body gets everything it needs. by choosing what we eat every day, we can benefit or harm our health to a lesser extent. favorable intake of macronutrients will vary depending on age, gender, level of physical activity and health status. when we talk about the general healthy population, a balanced diet will need to ensure adequate caloric intake with macronutrient ratios that need to provide a certain percentage of calories in the all-day menu.
U današnje doba dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih kroničnih oboljenja kod kojeg se s vremenom, zbog loše metaboličke regulacije, razvijaju različite zdravstvene komplikacije. Osnovni princip ...liječenja dijabetesa tipa 2 je prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, samokontrola i peroralna terapija prema uputi liječnika. Kako paleolitička prehrana ima karakteristike koje bi mogle biti od koristi u
kontroli dijabetesa tipa 2, od nedavno se istražuje kao moguća prevencija i dijetoterapija. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj paleolitičke prehrane na tjelesnu masu, indeks tjelesne mase kao i na parametar dugoročne glikemije (HbA1c) te procijeniti njenu prihvatljivost kod oboljelih i utjecaj na kvalitetu života. Osam ispitanika s dijabetesom tipa 2 slijedilo je načela paleolitičke prehrane u trajanju od 12 tjedana. Nakon intervencije došlo je do vrlo malog smanjenja u tjelesnoj masi (1,4 %) i HbA1c (0,1 %) te se umjereno povećala kvaliteta života u pogledu društvenih odnosa (10,9 %) i utjecaja okoline (6,6 %). Paleolitička prehrana se pokazala prihvatljiva
prema percepciji zdravstvenog utjecaja, lakoći pridržavanja, stupnju sitosti, ukusnosti, smanjenoj potrebi za slatkom hranom, lakoći nabave namirnica te prema percepciji općeg zdravlja i blagostanja, dok je financijski trošak predstavljao jedini faktor neprihvatljivosti ovakvog načina prehrane.
Today, type 2 diabetes is one of the most common chronic conditions in which various health complications develop over the time due to the poor metabolic regulation. The basic principle for the treatment of type 2 diabetes is nutrition with regular physical activity, self-check and prescribed medications. As the Paleolithic diet has characteristics that could be of use in control of type 2 diabetes, it has recently been explored as a possible prevention and diet therapy. The aim of this study was to examine the influence of the Paleolithic diet on body weight, body mass index as well as on the parameter of long-term glycemic control (HbA1c) and to assess its acceptability in patients and influence on quality of life. Eight participants with type 2 diabetes followed the Paleolithic diet for 12 weeks. After the intervention, there was a very small decrease in body weight (1.4 %) and HbA1c (0.1 %), and a moderate increase in quality of life in terms of social relations (10.9 %) and environmental impact (6.6 %). The Paleolithic diet has been proven acceptable according to the perception of health impact, ease of adherence, degree of satiety, overall taste, decreased desire to eat sugary foods, ease of purchasing food, and perception of general health and well-being, while financial cost was the only factor of the unacceptability of this diet.
PDF
