Rubrika Baština predstavlja neke od najmanjih hrvatskih slikovnica uopće, koje su
gotovo sasvim zaboravljene. Tri nakladnička niza objavljena su kao „odkupni“ znakovi
u nakladi posebnoga odjela ...hrvatske vlade u prvoj polovici 1940-ih godina. Berislav
Majhut otkriva okolnosti njihova pojavljivanja te opisuje njihovu svrhu. Objavljujemo
faksimile 16 od ukupno 22 knjižice.
Bilježenje medicinske anamneze pacijenata nije novo pitanje kliničke medicine. Kako bilo, metoda koju je prakticirao Rhazes, iranski kemičar i liječnik, u devetom stoljeću zadivljujuća je. Rhazes je ...napisao nekoliko udžbenika iz kliničke medicine, ali ona kratka, Kliničke priče i medicinske anamneze, klasična je knjiga prikaza slučajeva koja opisuje točan klinički tijek kod trideset i tri pacijenta. Svako poglavlje uključuje naslov, ime i demografske podatke o pacijentu, njenu/njegovu povijest trenutne bolesti, prošlu medicinsku i obiteljsku povijest bolesti, nalaze fizikalnog pregleda, utiske i intervencije liječnika, uključujući farmakološke i/ili kirurške postupke. Razlozi su svake Rhazesove odluke kao i rezultati jasno raspravljeni.
Čitanje zabilješki u ovoj knjizi pomaže osvijetliti nepoznate kutke koji se tiču metoda medicinskih praksi u vrijeme rađanja islamskoiranske civilizacije.
Uvodnim tekstom književni rad pisaca iz Bjelovara i okolice, tzv. bjelovarski književni krug, promatra se u cjelokupnosti kulturnih nastojanja u prvoj polovici 20. stoljeća. Mnogo djela razasutih po ...tisku ili, u najboljem slučaju, ukoričenih, neujednačenih vrijednosti raščlanjuje se i kritički vrjednuje neposrednim uvidom u stvaralaštvo svakog autora. Radi preglednosti književni život prikazan je u dvjema cjelinama: Ocvali sjaj stare imperije (1900.–1918.) te Iznevjerena očekivanja: u novoj državnoj tvorevini (1919.–1945.). Lujo Varga Bjelovarac i Fran Pilek, dva izvorna pjesnika i pripovjedača rodoljubne, ratne i socijalne tematike, dominantne su književne osobnosti prvog razdoblja koje se uglavnom poklapa s hrvatskom modernom. Istodobno djeluju i mnogi drugi književnici: zadnji pobornik ilirstva Ivan Trnski, pučki pisac i prosvjetitelj puka, liječnik, prevoditelj s bugarskoga i ruskoga Fran Gundrum Oriovčanin, svestrani svećenik Ivan Nepomuk Jemeršić, teolog i pučki pisac Rudolf Vimer i dr. Ugođaj predratnog Bjelovara u svojim kozerijama oslikao je Kruno Kolarević Sanjin, dok su Dragutin Klobučar i Ivan Bošnjak autori crtica iz seoskog života. Drugo razdoblje, poznatije kao književnost između dva rata, vrijeme izne vjerenih očekivanja, gorkih iluzija i otrežnjenja obilježeno je polemičkim tonovima, esejima pedagoga Vlade Petza, esejima-fantastičnim pričama Slavka Rozgaja, fizičara i astronoma, procvatom književnosti za djecu (Josip Cvrtila, Mato Lovrak, Zlata Perlić, Eduard i Branko Špoljar), dominacijom socijalne tematike i proznih vrsta (Vladimir Jurčić, Milan Selaković, Ivan Dončević, Rikard Simeon, Slavko Kolar, Mihovil Pavlek Miškina, Mara Matočec), pojavom ženskog pisma (Zdenka Jušić-Seunik, Zlata Perlić) uz iznimna poetska ostvarenja i otklone od uobičajenih klasifikacija (Đuro Sudeta). Na kraju je pridodan popis korištene literature u konačnom oblikovanju sinteze, pregleda, kao polazišta za daljnja iščitavanja i istraživanja na kraju kojih će nastati Bjelovarska zavičajna čitanka.
Blagovijest je svetkovina utjelovljenja Spasitelja i Otkupitelja svijeta. Anđeo Gabrijel u Nazaretu je navijestio Djevici Mariji da će po Svetom Duhu začeti i roditi sina kojemu će nadjenuti ime ...Isus. Prema legendi kuću u kojoj je bilo Navještenje anđeli su, bojeći se da će je muslimani uništiti, 10. svibnja 1291. godine prenijeli kuću na Trsat u Rijeci. Odatle su kuću 10. prosinca 1294. prenijeli u Loreto gdje se i danas nalazi. Iako je Blagovijest u korizmi velika je svetkovina, a karakteriziraju je vjerski obredi, običaji, vjerske usmene lirske pjesme (molitve), pomaganje sirotinji i udovicama. Na Blagovijest djevojke i mladići u dobi od trinaest do šesnaest godina podvrgavali su se bolnom obredu tetoviranja križeva kako bi se spasili od turskih napasnika. Vjerske usmene lirske pjesme u suglasju su s Lukinim evanđeljem, a u nekim pjesmama opaža se utjecaj Jakovljeva protoevanđelja i pseudomatejeva evanđelja. Značajan broj navedenih i interpretiranih pjesama u radu ima antologijsku vrijednost.
U nekim narodnim običajima opažaju se drevni pretkršćanski elementi. U radu se navodi četrdesetak primjera izvornih terenskih zapisa i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od navedenih kazivača mnogi nisu među živima.
Uz društvenokulturnu narav tradicionalnih priča i drugih oblika folklorne književnosti zapadnoga svijeta, ovaj rad istražuje tri slikovnice te razmatra suvremene inačice drevnih priča. Tekstu i ...slikama pristupa se kritičkom analizom sadržaja te se upotrebljavaju odabrane perspektive određenih teorija u raščlambi pojedinih naslova, uključujući teoriju djecizma (childism), postkolonijalnu i arhetipsku teoriju. Rezultati povezuju svaku analiziranu knjigu sa suvremenom sociokulturnom tematikom, tj. temom djelatnoga djeteta u uspostavljanju zajednice, kolonijalnoga i postkolonijalnoga razumijevanja, kao i identiteta, stereotipa i arhetipa. Osim toga, u svim se analizama provlači i tematika okoliša. Utvrđuje se trajna važnost živih folklornih priča za osobni razvoj i razvoj zajednice jer one intertekstualno povezuju različita razdoblja i nacionalne kulture.
Priče državnih udžbenika pisane su iz posebnih nacionalnih perspektiva i ciljeva.
Stoga, „isto nije gotovo nikada (ili, u najmanju ruku, nije uvijek) isto”; ono što
naučimo ovisi o kontekstu ili o ...tome kada i gdje učimo. Kada govorimo o velikim
sukobima između nacija ili država, odnos prema izvještavanju istoga sukoba može
biti posebno pronicljiv. Krenuvši od pisanja o nacionalnim događajima, u ovom
tekstu osvrće se na još jedan veliki (inter)nacionalni sukob, pruske ratove (1864.-
1971.), kako bi se raspravio način na koji su četiri različite nacionalne države
u razvoju, Njemačke (kao Prusija), Danska, Austrija i Francuska, elaborirale
jedinstvene povijesne narative (od 1860-ih do 1910-ih) za svoje nacionalne kurikule
i buduće građane. Iz rezultata koji propituju načine na koje su ove nacionalne
države u nastanku predstavile vlastite nacionalne ideale, identitet i ciljeve u svojim
državnim pričama o Pruskom ratu u udžbenicima, vraćamo se u sadašnjost
s boljim poznavanjem načina na koji pristupiti trenutačnim međunarodnim
događanjima i procesima izgradnje nacija.
Prozorčići u svijet DOBRIH priča Hrvatin, Sekana; Tucić, Iva
Dijete, vrtić, obitelj,
10/2010, Letnik:
16, Številka:
61
Web Resource
Odprti dostop
Jesmo li zaboravili čitati djeci? Svjesni utjecaja koje na dijete ima priča s porukom, potičemo vas da pročitate ovaj članak. Vjerujemo da će vas ova ‘priča’ potaknuti da zavirite u neku od ...predloženih pripovijedaka za djecu.
This work deals with Milovan Danojlic’s focus upon the concept of naïve
poetry, which had far-reaching poetic reflections in his literary system. The
work is divided into seven thematic sections. ...!fter the introductory chapter,
in which the relevant stimuli for dealing with the subject matter in the
title are stated, the second chapter examines the literary-historical and
poetic context of Milovan Danojlic’s early poetry, as well the conditions for
turning towards a new productive core – children's poetry, which will lead
the poet towards the poetics of ultimate simplicity. The third chapter
expounds on the theoretical propositions concerning the concept of naïve poem
via Danojlic’s precise description of the nature and function of literature
for children. It can be said that it is exactly in the theoretical discourse
of this concept, which was initiated by Danojlic’s treatises and essays from
the end of the 1950s and the beginning of the 1960s, that can for the first
time be discernible that which can be called differentia specifica of
literature for children within Serbian literature. The fourth chapter deals
with the terminological specificities of the notion of naïve poem as seen
from the relevant literary-historical and theoretical aspects. The fifth
chapter is oriented towards the examination of the links between Danojlic’s
theoretical pattern of poetry for children and the very poetry, through the
stylistic, thematic and chronological survey of his collections of poetry for
children. The sixth chapter introduces the consideration of Danojlic’s prose
about childhood, which is according to its certain characteristics subsumed
under the domain of naïve literature, and exactly within the boundaries set
by the author himself. The last, seventh, chapter deals with the picture of
childhood in Danojlic’s poetry and prose, since the phenomenon of childhood
and growing up appears to be the key connective tissue between these two
literary corpora.
Ovaj rad se usredsređuje na koncept naivne poezije Milovana Danojlića koji će
u njegovom književnom sistemu imati dalekosežni poetički odjek. Rad je
koncipiran u sedam tematskih celina. Nakon uvodnog poglavlja u kome se navode
podsticaji za bavljenje naslovnom temom, u drugom poglavlju se istražuje
književno-istorijski i poetički kontekst rane poezije Milovana Danojlića, kao
i uslovi za okretanje novom produktivnom jezgru – dečjoj poeziji, koji će
pesnika voditi ka poetici vrhunske jednostavnosti, vidljive i u segmentu
poezije i proze namenjene odraslima. Treće poglavlje obrazlaže teorijske
postavke koncepta naivne pesme kroz Danojlićev precizan opis prirode i
funkcije književnosti za decu. Može se reći da se upravo u teorijskom
diskursu ovoga koncepta, koji se začinje raspravama i esejima s kraja
pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. veka, po prvi put nazire ono što
se može nazvati differentia specifica književnosti za decu u okvirima srpske
književnosti. Četvrto poglavlje se bavi terminološkim osobenostima pojma
naivna pesma sagledano kroz relevantne književnoistorijske i teorijske
aspekte. Peto poglavlje je usmereno na istraživanje veza između Danojlićevog
teorijskog obrasca poezije za decu i same poezije, kroz stilsko-tematski i
hronološki pregled njegovih pesničkih zbirki dečje poezije. Šesto poglavlje u
razmatranje uvodi i Danojlićevu prozu o detinjstvu koja se po određenim
osobinama uključuje u područje naivne književnosti i to upravo u granicama
koje je postavio sam autor. Poslednje, sedmo poglavlje bavi se slikom
detinjstva u Danojlićevoj poeziji i prozi, budući da se fenomen detinjstva i
odrastanja pokazuje kao ključno vezivno tkivo ova dva književna korpusa.
Rad se bavi konceptom svjetske književnosti za djecu i mladež koja se dijeli na stalni, nepromjenjivi dio i na promjenjivi dio koji je još u fazi prepoznavanja i priznavanja. Priče iz davnine Ivane ...Brlić-Mažuranić ubrajaju se u njezin stalni dio. Prijevod te zbirke ulazi u slovačku dječju književnost zahvaljujući svojemu vrijednosnomu, ali i pragmatičnomu aspektu. U radu se Priče iz davnine razmatraju sa žanrovskoga stajališta, kao spoj triju žanrova dječje književnosti. Analiziraju se dva različita slovačka izdanja: Rozprávky z pradávna (Priče iz davnine) iz 1976. i Ctiborova hora a iné rozprávky (Ctiborova šuma i druge priče) iz 1991. godine, koje kao prevoditelj potpisuje Zlatko Klátik, pri čemu je tekst drugoga izdanja jezično izmijenjen. Posebna se pozornost posvećuje konceptu novoga čitanja, koji se oslanja na razlike u tekstovima. Novo čitanje definira se kao progresivni proces revitalizacije starijih izdanja i suvremene dječje recepcije stranih književnih tekstova, a omogućuje novu vrstu uživanja u starim pričama.
Kršćanstvo u djelima Ivane Brlić Mažuranić Špehar, Milan; Salopek, Ana
Riječki teološki časopis = Ephemerides Theologicae Fluminenses,
07/2015, Letnik:
45, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Čovjek je po svojoj naravi religiozno biće. Svoj doživljaj religioznosti on želi izraziti na različite načine. Bajka je također jedan od načina kako izraziti ono duboko religijsko i religiozno ...iskustvo. Ona može rabiti razne mitove, legende, vjerovanja naroda u kojemu niče. Svi su oni u službi umjetnosti, kulture i odgoja. I onoga religioznoga odgoja. Također i danas, u vrijeme interneta i svih drugih tehnika i tehničkih pomagala, bajka je neizostavno pomagalo za religiozni i moralni odgoj čovjeka.
Ivana Brlić-Mažuranić, genij bajke i pripovijesti, pokušala je preko te vrste poučiti, bilo svoju bilo drugu djecu, u vjeri i u dobru, u kršćanskoj vjeri koja je bila dio njena života i u kršćanskim idealima koji su u mnogočemu iskustvo svakog čovjeka. Svoju duboku vjeru, moralna i vjerska načela koja je slijedila u svome životu, prenijela je i u svoje bajke tako da one, osim umjetničke vrijednosti, imaju i velik značaj u odgojno-moralnom smislu. Cilj je ovim radom prikazati što je Ivana crpila iz kršćanstva, kako je to razumjela i pretočila u svoja djela.
PDF
