U radu se istražuje europeizacija nacionalne politike u kontekstu institucionalne prilagodbe za provedbu politika Europske unije, kao posebnogadijela koncepta europeizacije u europskim studijama. ...Institucionalna prilagodba samo je jedan od aspekata tog istraživačkog koncepta, s obziromna to da jednaku vrijednost koncept europeizacije ima i za područja istraživanja transfera javnih politika, stvaranje europskoga prava, kao i za čitav niz drugih procesa adaptacije i konvergencije koji stvaraju tu distinktivnu strukturu vladavine. Rad se bavi institucionalnom prilagodbom u pogledu njezinih prednosti i rizika tijekom implementacije europskih politika, kao i provedbe mozaičnih i brojnih europskih projekata. Opisuje se na koji način institucionalna dinamika, naročito ona u kojoj su države članice dominantni akteri, ostvaruje ciljeve provedbe europskih politika te kojim se institucionalizacijama Europska unija vodila u stvaranju toga kompleksnog političkog sustava. Prije svega istražuje se institucionalna i policy prilagodba kao rezultat višestrukih kompromisa tijekom povijesno-institucionalnog razvoja, nakon čega se analiziraju političke prednosti i rizici institucionalne europeizacije.
The article explores the Europeanization of national policies in the context of institutional adjustment for the implementation of EU policies, as a distinct part of the concept of Europeanization in European studies. Institutional adjustment is merely one aspect of this research concept, considering that the concept of Europeanization holds equal value in researchareas concerning the transfer of public policies, the creation of European law, as well as a number of other processes of adaptation and convergence that form this distinctive structure of governance. The paper deals with institutional adjustment regarding its advantages and risks during the implementation of European policies, as well as the execution of diverse andnumerous European projects. It describes how institutional dynamics, particularly the ones in which member states are dominant actors, achieve theobjectives of implementing European policies, as well as the institutionaldevelopments the European Union pursued in creating this complex polit-ical system. Primarily, it investigates institutional and policy adjustments as a result of multiple compromises during historical-institutional development, followed by an analysis of the political advantages and risks ofinstitutional Europeanization.
Zaštićena područja imaju za cilj očuvanje bioraznolikosti, razvoj područja na kojemu se nalaze te kontinuirano financiranje javnih ustanova osnovanih za njihovo upravljanje. Održivo financiranje ima ...temelj u međunarodnim i nacionalnim financijskim mehanizmima, te u koncesijama i drugim naknadama koje čine vlastite prihode javnih ustanova. Financijsko poslovanje javnih ustanova, neovisno o kategoriji osnivača, propisano je zakonima i pravilnicima na nacionalnoj razini. Pregledom dostavljenih izvješća za poslovnu 2019. godinu uočavaju se obilježja financiranja pojedinih javnih ustanova te njihova usmjerenost prema izvorima novca za njihov razvoj.Polučeni rezultati strukture prihoda javnih ustanova na temelju razmatranja javno dostupnih financijskih obrazaca, ukazuju na potrebu privlačenja projektnih financijskih sredstava, posebice kod javnih ustanova na županijskoj/lokalnoj razini, kako bi se parkovni sustav intenzivno razvijao i unaprjeđivao. Drugi najzastupljeniji izvor prihoda u zaštićenim područjima predstavljaju sredstva iz proračuna države ili županije u ovisnosti o osnivaču, te su dostatna za osnovno funkcioniranje javne ustanove i plaće zaposlenika.
Introduction describes basic principles of existence of the park system, characteristics of national classification and number of public institutions per founder. Basic legal framework for functioning of park system in Republic of Croatia is also stated. The chapter on materials and methods presents a detailed elaboration of legislative framework in protected areas. The audit reports on which the elaboration of form is used for processing in results of work is also given. The chapter results and discussions provides a summary of all revenues of protected areas in the Republic of Croatia. The subchapter related to public institutions that manage national parks shows the elaboration of a form for all items with a detailed explanation of the characteristic financial characteristics. In the following subchapters related to nature parks and county and local public institutions, elements of form with explanations of specific activities for individual areas are elaborated according to the same principle. Conclusions presents precise conclusions related to the characteristics of financing protected areas in the Republic of Croatia, which show both the strengths and weaknesses of certain categories of founders.
Društveno korisno učenje (DKU) inovativna je metoda bazirana na iskustvenom učenju čijom je implementacijom u obrazovni sustav moguće ostvariti brojne dobrobiti za akademsku i društvenu zajednicu. ...Cilj istraživanja prikazanog ovim radom bio je ispitati percipirane dobiti DKU-a kod studenata socijalnog rada (N = 23) uslijed pilot-provedbe izbornog DKU kolegija na prvoj godini studija. Postavljena su tri istraživačka pitanja vezana uz studentsku percepciju dobitaka od sudjelovanja u projektima DKU-a za različite aktere u projektu, samoprocjenu zadovoljstva pojedinim elementima DKU-a te prijedloge za unaprjeđenje kolegija.
Istraživačka pitanja razrađena su u anketi primijenjenoj po završetku kolegija; odgovori na pitanja otvorenog tipa obrađeni su metodom kvalitativne analize sadržaja, a odgovori na pitanja zatvorenog tipa kvantitativnom analizom podataka. Prema rezultatima, studenti prvenstveno prepoznaju brojne dobiti DKU-a za njih same na osobnoj i profesionalnoj razini, ali percipiraju i niz dobiti za korisnike, udruge i širu zajednicu. Nadalje, studenti su jako zadovoljni različitim elementima DKU-a te smatraju da im je omogućilo bolje upoznavanje prakse socijalnog rada. I, konačno, studenti predlažu (još) veći naglasak na pripremi i osmišljavanju projekata te na radu u udruzi/zajednici, kao i više refleksija usmenim putem. Rezultati govore u prilog povećanju kvota na DKU kolegiju i/ili implementaciji DKU-a na više kolegija na početku studija.
Članak govori o djelovanju arhitektonskog biroa Ludwig & Hülssner na projektiranju javnih građevina u Hrvatskoj. Zahvaljujući nastojanjima Ise Kršnjavoga, predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu ...hrvatske vlade, po njihovim su projektima iz 1894. godine sagrađene škole u Zagrebu, Sušaku, Novoj Gradiški, Karlovcu, Rumi, Iloku i Gospiću te internat u Gospiću. Izradili su i tipske projekte za seoske škole, zatim za župne i parohijske stanove te za bolnice.
The paper deals with the architectural production of Ludwig & Hülssner architectural practice. They were employed in Croatia thanks to Iso Kršnjavi, head of the Croatian Government’s Department of Religous and Educational Affairs. The schools were built according to their designs from 1894 in Zagreb, Sušak, Nova Gradiška, Karlovac, Ruma, Ilok, and Gospić including a boarding school in Gospić. They also produced standardized projects for rural schools, parish apartments and hospitals.
U razdoblju od 1893. do 1913. godine Milan Lenuci projektirao je za područja oslobođena premještanjem i rekonstrukcijom potoka Medveščaka više avenija u funkciji prostornih osi i ishodišta ...urbanističke strukture pojedinih budućih dijelova grada. Slične je avenije projektirao i za područje periferije, Trešnjevke i Trnja. Te osi razabiru se u kasnije izgrađenom tkivu grada, iako u drukčijim dimenzijama i izmijenjenim tokovima.
U članku se objavljuje dvanaest nepoznatih nacrta i projekata riječkog kipara i altarista Antonija Michelazzija (Gradisca d’Isonzo, 1707. – Rijeka, 1771.). Najranija dva nacrta su iz 1750. i vezani ...su za otok Krk, a čuvaju se u Archivio di Stato u Veneciji. Riječ je o tlocrtu i procjeni jedne javne ruševine u gradu Krku te o panoramskom prikazu zaljeva u Omišlju. Novootkriveni dokument pojašnjava Michelazzijev angažman od strane Tršćanske uprave zadužene za gradove Rijeku, Senj i Karlobag budući da ga je 1755. carica Marija Terezija imenovala carsko-kraljevskim arhitektom. U tu svrhu Michelazzi 1757. i 1758. radi desetak planova i projekata za javne gradnje u Senju i Karlobagu. Za Senj crta tlocrt grada s projektom modernizacije gradske luke i njezine obrane od bure. Posebno se izdvaja plan za njegov veliki zahvat, skretanje i gradnju novog korita potoka koji teče kroz grad te se ulijeva u senjsku luku. Tu su i projekti za zatvore u kaštelu, zdravstveni ured, klaonicu te mesnice. U Karlobagu radi projekt obnove kaštela, mesnice, novu cisternu te javni administrativno-stambeni objekt na glavnom gradskom trgu. Posljednji nacrt i projekt nastao je 1770., a riječ je o zgradi nove klaonice s mesnicama u Rijeci. Iako najveći dio Michelazzijevih planova zbog financija nije izveden, ovdje objavljeni nacrti prvi su takvi poznati u njegovom opusu, a on će svakako rasti s obzirom da se je majstor osim kiparstvom te altaristikom bavio i arhitekturom.
Gradska palača u Rijeci Lozzi-Barković, Julija
Prostor,
12/2017, Letnik:
25, Številka:
2(54)
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Članak sveobuhvatno prezentira arhivsku dokumentaciju vezanu za državni natječaj za građevinsku sistematizaciju gradske palače u Rijeci s kraja tridesetih godina 20. stoljeća, kojeg rezultati zbog ...početka rata i kapitulacije Italije nisu ostvareni. U radu se govori o načinu funkcioniranja javnih natječaja u Kraljevini Italiji, odnosno Rijeci koja je u međuratno doba pod talijanskom upravom, zatim o natječajnoj proceduri i propozicijama usklaðenim s meðunarodnim kriterijima, te o participaciji značajnih autorskih imena na nacionalnoj (talijanskoj) razini, kojih uvjetovana politička podobnost ne umanjuje kvalitetu njihovih projektnih rješenja.
This article aims to present the archival documentation related to the state competition for the new layout and extension of the city palace in Rijeka from the late 1930s. However, the proposed solutions were never implemented due to the outbreak of the war and capitulation of Italy. The article gives insight into public competitions in the Kingdom of Italy and specifically in Rijeka under the Italian rule between the two World Wars as well as into the competition procedures and regulations harmonized with international standards. It also presents the renowned authors who took part in the competition and whose required political eligibility does not undermine the quality of their projects.
Autorica piše o promjenama u cjeloživotnom učenju učitelja uvođenjem međunarodnih projekata u škole, počevši s programom cjeloživotnog učenja EU (2007. – 2013.) te nastavljajući s programom Erasmus+ ...(2014. – 2020.) i predstavlja neke od preporuka za unapređenje provedbe programa Erasmus+ s naglaskom na cjeloživotno učenje. Provedenim kvantitativnim istraživanjem autorica ispituje stavove učitelja o cjeloživotnom učenju i usavršavanju, a rezultate istraživanja uspoređuje s obzirom na varijablu sudjelovanja u barem jednom međunarodnom projektu, izdvajajući pri tome uzorak ispitanika iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Temeljem provedenog istraživanja autorica predstavlja mogućnosti usavršavanja učitelja danas, ukazuje na najčešći oblik usavršavanja učitelja i zaključuje o utjecaju međunarodnih projekata na cjeloživotno učenje i usavršavanje učitelja.
Rad predstavlja pregled najvažnijih antropologa, pre svega u anglo-američkoj i francuskoj tradiciji, koji su uticali na stvaranje antropologije fotografije i dalje utrli njen put, poput Boasa, ...Malinovskog, Evansa-Pričarda, Mid i Bejtson, Levi-Strosa i Džona Kolijera. Zatim, u radu se izlažu savremena promišljanja na temu fotografije u istraživanjima (Pink, Edvards, Rubi i Pini) i predstavlja nekoliko primera novijih inovativnih istraživačkih projekata kao što su: analize arhivske muzejske i istorijske fotografije, elektronski hipermediji, kolaborativni projekti s ispitanicima i fotografima, foto-esej i „fotografsko izmamljivanje“. Cilj rada je da prikaže da fotografija ne treba da bude samo tehničko pomagalo pri terenskom radu, već da nudi naučni i kreativni potencijal za savremenu antropologiju.
PDF
