Mladi, religija, Crkva Mandarić, Blaženka s. Valentina
Diacovensia,
2022, Letnik:
29, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Zbog dubokih i stalnih društvenih promjena mijenja se percepcija mladih, njihova odnosa prema religiji i Crkvi. U prvom poglavlju tematizira se novo poimanje mladih i njihova integracija u svijet ...odraslih. Današnji mladi razlikuju se od svojih prethodnika s obzirom na očekivanja i vrijednosna usmjerenja. U drugom poglavlju analizira se društveni konteksti, utjecaj društvenih promjena na status mladih u društvu. U trećem poglavlju, na temelju socioreligijskih istraživanja, analizira se odnos mladih i religije. Naznačene su temeljne tendencije, tipologija i obilježja drukčijega religioznoga identiteta koji se oblikuje među mladima. U četvrtom poglavlju tematizira se problem porasta broja mladih koji se udaljavaju od Crkve, uzroci distanciranja i slaboga angažiranja u župnoj zajednici. U zadnjem, četvrtom poglavlju naznačena su obilježja pastorala mladih kao odgovor na aktualne probleme s kojima se mladi u Crkvi suočavaju.
Due to profound and constant social changes, the perception of young people, their attitudes towards religion and the Church is changing. The first chapter deals with the new understanding of young people and their integration into the world of adults. Young people today differ from their predecessors in terms of expectations and values. The second chapter analyzes social contexts, the impact of social change on the status of young people in society. The third chapter analyzes the relationship between young people and religion based on socio-religious research. There are indications of basic tendencies, typology and characteristics of a different religious identity being formed among young people. The fourth chapter deals with the problem of the growing number of young people moving away from the Church, the causes of distancing, and poor engagement in the parish community. The final chapter outlines the characteristics of youth pastoral care as a response to the current problems facing young people in the Church.
Uvod: Duhovnost v zdravstveni negi v svetu temelji na raziskavah, ki so podlaga za praktično delo medicinskih sester. Namen raziskave je bil ugotoviti število objavljene znanstvene literature na temo ...duhovnosti v zdravstveni negi v slovenskem prostoru in jo proučiti glede na raziskovalni pristop in vsebinsko tematiko.Metode: Uporabljen je bil pregled znanstvene literature, objavljene od 2005 do 2017 v podatkovni bazi COBIB.SI. Iskanje je potekalo s ključnimi besedami: »duhovnost«, »duhovna oskrba«, »celostni pristop«, »zdravstvena nega«, »paliativna oskrba«, »žalovanje«, »umiranje«, »duhovno zdravje«. Uporabljena je bila metoda analize vsebine. Rezultati: Izmed 367 identificiranih objav je bilo v končno analizo vključenih 11 znanstvenih del. Z metodo analize vsebine so bile identificirane tri kategorije: (1) razumevanje pojma duhovnosti in duhovne oskrbe ter pripisovanje njunega pomena za paciente; (2) zaznavanje duhovnih potreb pacientov in izvajanje prakse duhovne oskrbe; (3) predstavitev potencialov eksistencialno- fenomenološkega pristopa, ki poglabljajo samorazumevanje spremljevalca pri spremljanju in duhovni podpori pacientov in njihovih svojcev.Diskusija in zaključek: Zanimanje za obravnavano temo je v domačem prostoru prisotno. V znanstvenih objavah je duhovnost najpogosteje obravnavana na področju paliativne oskrbe in umiranja. Medicinske sestre imajo pomembno vlogo pri zaznavanju in opozarjanju na duhovne potrebe pacientov ter nudenju podpore.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Ant grindų statoma žvakidė apskritu pagrindu, kuris yra su 3 kojelėmis, aukštu kotu. Jo viršuje – strypas žvakei.Žvakidė iš Užvenčio ...(Kelmės r.) bažnyčios, buvo naudojama didelėms žvakėms įstatyti.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Ant grindų statoma žvakidė apskritu pagrindu, kuris yra su 3 kojelėmis, aukštu kotu. Jo viršuje – strypas žvakei.Žvakidė iš Užvenčio ...(Kelmės r.) bažnyčios, buvo naudojama didelėms žvakėms įstatyti.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Straipsnyje siekiama apibrėžti kriterijus, pagal kuriuos iš senosios pasaulėžiūros išskiriami religijos, mitologijos ir kitų visuomeninės sąmonės formų reiškiniai. Teigiama, kad pirmykštė mitologinė ...pasaulėžiūra buvo nediferencijuota, sinkretinė, joje dominavo antropomorfinis pažinimo būdas bei vaisingumo idėja. Seniausios vaisingumo idėjos, realizuojamos magiškais veiksmais, nebuvo susijusios su religija. Magija, kaip organiška mitologinės pasaulėžiūros dalis, nelaikytina pirmykštės religijos forma, ji glaudžiai susijusi su pirmykščiu deterministiniu galvojimo būdu. Tris religijos sudėtine dalis – tikėjimą antgamtiškumu, kultą, religinę bendruomenę – galima aptikti tik irstančios pirmykštės bendruomenės ir besiformuojančios klasinės visuomenės stadijoje. Senojoje lietuvių religijoje reikia skirti du sluoksnius: oficialiąją kunigaikščių religiją (žynių veiklos rezultatas) nuo liaudies religijos. Pastarojoje buvo daugiau senosios mitologijos ir pirmykštės pasaulėžiūros liekanų. Palaipsniui stiprėjant krikščionybei, liaudyje įsigalėjo religinis sinkretizmas (krikščionybės ir senųjų tikėjimų samplaika), iš kurio senąją religiją galima atsekti tik pagal tikėjimus.
Autor se u ovom istraživanju u trima cjelinama bavi promjenom paradigme u kasnoantičkom svijetu u poimanju bolesti. Najprije će istražiti pristup bolesti u antici i kasnoj antici kada su dominirala ...dva osnovna pristupa: medicinski i religijski (poganski, mitološki). U drugoj cjelini bavi se teorijama o uzrocima bolesti, pri čemu je imao potrebu istaknuti tri temeljna načina njihova tumačenja: filozofski, medicinski i religijski. Posljednje poglavlje posvetio je istraživanju kršćanskoga stava prema bolesti, prateći tekstove i svjedočanstva svetih otaca u prvih nekoliko stoljeća. Svoje tvrdnje rasporedio je u tri dijela: najprije je pokušao odgovoriti na pitanje što je bolest i koji su joj uzroci iz kršćanske perspektive, potom je nastojao definirati ulogu Boga u liječenju bolesti, a naposljetku je istaknuo ulogu Krista kao liječnika prema poimanju u ranokršćanskoj teologiji. Glavni je autorov zaključak da su kršćani napravili najveću promjenu paradigme i životnih stavova prema medicini zahvaljujući drukčijem poimanju Boga, a sve što je bilo u skladu s njihovom svijesti o Bogu ostalo je nepromijenjeno. Upravo zato nisu osporili ni filozofiju ni medicinu kao znanost, premda su napravili određene zaokrete i unijeli novosti.
The author of this research, in three units, deals with the change of paradigm in the world of late antiquity in understanding illness. First, he examined illness in antiquity and late antiquity, which were dominated by two basic approaches: medical and religious (pagan, mythological). The second chapter deals with theories regarding the causes of illness, where the author highlights three fundamental ways of their interpretation: philosophical, medical, and religious. The last chapter is dedicated to studying the Christian attitude toward illness, following the texts and testimonies of the holy fathers in the first few centuries. The author arranged his claims in three parts: first, he tried to answer the question of what illness is and what are its causes from a Christian perspective; then, he tried to define the role of God in treating illness; and finally, he emphasized the role of Christ as a physician as understood in early Christian theology. The author’s main conclusion is that Christians made the biggest change in paradigm and life attitudes toward medicine thanks to a different notion of God, and everything that was in accordance with their awareness of God remained unchanged. That is why they did not challenge philosophy or medicine as a science, although they made certain shifts and introduced innovations.
Ritualizacija u sportu Žižić, Ivica
Crkva u svijetu,
10/2018, Letnik:
53, Številka:
3
Conference Proceeding, Journal Article
Odprti dostop
Prisutnost rituala u sportu široko je poznat fenomen. Ritualni uzorci opisuju kako igralačku bit sporta tako i njegove događaje. Pritom se nerijetko sport uspoređuje s religijom, osobito njezinim ...ceremonijalnim stilom, formaliziranim načinom ponašanja kao i blagdanskim nabojem. Sport i religija stoje najbliže jedno drugom ne samo po formalnoj sličnosti nego upravo po ritualnoj funkciji. Zalazeći u zajedničku kulturno-antropološku osnovu tako različitih ali usporedivih fenomena religije i sporta, predavanje će na temelju antropološke analize pokušati osvjetlati tri segmenta: ludičko oblikovanje (ekspresivna funkcija), sport kao ritualni sistem (transformativna funkcija) i sport kao ritualizirana emocija (estetska funkcija). Naposljetku, predavanje će pokušati odgovoriti na pitanje: pruža li sport zamjenske obrede današnjem društvu i ne nalaže li se on sâm, po svojem ritualnom
ustroju, snazi i emociji, kao 'postmoderna religija'?
Žurnalizam i religija Fejzić-Čengić, Fahira
In medias res,
09/2022, Letnik:
11, Številka:
21
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Moralni zakon je čisti postojeći fakat našeg uma i njega ništa izvanjsko ne uvjetuje, ne uslovljava. Taj univerzalni zakon kad se naredi i kad se primijeni je nadređen našoj ‘sreći’ ili ‘nesreći’, ...daleko od današnje pragmatske forme moraliziranja i njegova relativiziranja kako svako ponaosob ima svoj osobni, lični, ego-moral koji se ne osvrće ni na koji univerzalni princip. Da bi mogli osjetiti takav čisti unutarnji moralni zakon kao ljudska bića moramo biti slobodna bića i bića koja vjeruju u svoju besmrtnost, duše kao takve. Današnje doba nikad snažnije nije opovrgavalo ovo čisto kantovsko utemeljenje Sulejmanpašićeva rezona da bi se istinski začudio da se odnekud pojavi i ugleda projekte u društvu medija koji zagovaraju i ‘prave’ tehničku besmrtnost za postojećeg materijalnog čovjeka…
The moral law is a pure existing fact of our mind and it is not conditioned by anything external. That universal law, when it is ordered and applied, is superior to our ‘happiness’ or ‘unhappiness’, far from today’s pragmatic form of moralizing and its relativization, as everyone has their own personal, personal, ego-morality that does not refer to any universal principle. To be able to feel such a pure inner moral law as human beings, we must be free beings and beings who believe in their immortality, souls as such. Today’s age has never refuted this pure Kantian foundation of Sulejmanpašić’s reasoning more strongly than to be truly surprised to appear from somewhere and see projects in the company of media that advocate and ‘make’ technical immortality for the existing material man...
U ovom se radu istražuju pretpostavke i načini na koje se može razumjeti ideja europskoga identiteta na duhovnim temeljima, odnosno konkretnije, uvjeti mogućnosti za tumačenje europskoga identiteta u ...kontekstu proučavanja zajedničke kulturne povijesti europskih naroda. Budući da je naša izvorišna osnova tumačenja povijesti Europe princip duha, koji se u povijesnoj sferi ponajprije utjelovljuje u domeni onoga kulturnoga, čija je reprezentacija sâm život duha u umjetnosti, no ponajprije u filozofiji i religiji, za početak istraživanja odabrali smo upravo djelo britanskoga filozofa i povjesničara kulture Christophera Dawsona, koji na jedan uzorni način demonstrira ono do čega nam je u ovom radu ponajprije stalo. Uzimajući u obzir hijerarhizaciju stupnjeva zbiljnosti – duh, kultura, religija – Dawson konstruira koncept europskoga identiteta, već po definiciji zajedničkoga svim europskim narodima kao povijesnim tvorbama, tumačeći europsku kulturu kao izraz onoga organskoga. Upravo zato smijemo govoriti o korijenima europskoga identiteta. U smislu svega prethodno rečenoga, zajednički europski identitet, koji počiva na europskoj kulturi, svoje korijene ima u kršćanskoj filozofiji i religiji koja, prema Dawsonu, nije puka idealistička činjenica, nego je izraz povijesne, političke, društvene i pravne zbiljnosti.
This paper investigates the assumptions and ways of understanding the idea of European identity on a spiritual basis, or more specifically, the conditions of possibility for the interpretation of European identity in the context of studying the common cultural history of the European nations. Since our source of interpretation of European history is the principle of the spirit, which in the historical sphere is primarily embodied in the domain of that which is cultural, whose representation is the life of the spirit in art, but primarily in philosophy and religion, we chose the work of British philosopher and cultural historian Christopher Dawson, who demonstrates, in an exemplary way, what we care about most in this paper. Taking into account the hierarchy of degrees of reality – spirit, culture, religion – Dawson constructs the concept of European identity, by definition already common to all European nations as historical creations, interpreting European culture as an expression of the organic. That is exactly why we can talk about the roots of European identity. In terms of all the above said, a common European identity, based on European culture, has its roots in the Christian philosophy and religion, which, according to Dawson, is not a mere idealistic fact, but an expression of historical, political, social, and legal reality.
Autori članka su nastojali prikazati iskustvo blizine smrti kako ga interpretira Guardini u Platonovim dijalozima između Sokrata i njegovih vjernih učenika koji ne prihvaćaju odluku svog učitelja i ...prijatelja. Guardinijeve interpretacije pisane u maniri filozofske analize Sokratovog stanja uma, daleko su od psihološkog analiziranja Sokratovih emotivnih stanja. Guardini razotkriva Sokratovo suočavanje s tajnom smrti kao filozofa. Autori su usredotočeni na dijaloge koje Sokrat vodi sa svojim učenicima, i kako Platon, kao kroničar ovih događaja i njegov učenik opisuje ovaj konflikt koji Sokrat doživljava, kako sa samim sobom, tako i sa svjetonazorom njegovih učenika kojeg uvjetuje mitološko, političko i filozofsko značenje smrti. Sukladno temi, članak je podijeljen na četiri dijela. Prvi upoznaje čitatelja s filozofsko-religijskim značenjem smrti, u drugom razotkrivanja mitološkog poimanja smrti u dijalozima Sokrata s Eutifronom, sucima i Kritonom. U trećem dijelu, autori iznose argumente zašto je dijalog s Fedonom najrelevantniji od četiri dijaloga glede pitanja iskustva blizine smrti. U četvrtom dijelu iznose se razlozi zašto je Guardinijeva interpretacija Sokratove smrti važna za kasniji razvoj njegovog filozofskog opusa.
PDF
