Visoka radna aktivnost žena u Sloveniji (Kranjska, Dravska banovina, SR Slovenija, Republika Slovenija) je, kako na području i u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ tako i u sklopu ...europske integracije tj. EU, usporediva posebnost. Uz to treba
naglasiti da su u nas žene inače češće djelovale u svijetu mjerljivog rada, nego što je to značajka drugih usporedivih prostora, ali da su to ipak radile na posebne načine. Iako su u nas žene stupile na tržište rada u isto vrijeme kao i muškarci, za njih su vrijedila drukčija pravila, pa su i posljedice prijelaza na kapitalističke načine stjecanja drukčije. Za ženski rad na tržištu plaćenog rada možemo oblikovati tri aksioma koji imaju zbog svoje stereotipne ustrajnosti još i danas negativne učinke na položaj žena u svijetu mjerljivoga
rada: 1. žene su za jednak rad plaćene manje nego muškarci; 2. zanimanja koja se feminiziraju gube na društvenoj moći i 3. još uvijek ustraje podjela na muška i žena zanimanja.
S gledišta hrvatskih interesa, Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije valja promatrati iz dva kuta. Jedna komponenta je svakako po Hrvatsku povoljna: Republika Slovenija će otkloniti svoju ...blokadu otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja u postupku pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.
Druga komponenta arbitražnog sporazuma je po Hrvatsku nepovoljna: s aspekta očuvanja teritorijalne cjelovitosti države, rizik gubitka dijela državnoga teritorija je, smatraju autori, visok. Jedna od zadaća Arbitražnoga suda je utvrditi spoj Slovenije s otvorenim morem, a teritorijalni spoj s otvorenim morem se može ostvariti jedino tako da Hrvatska izgubi dio neprijeporno svoga državnoga teritorija.
Druga po Hrvatsku bitna nepovoljna okolnost iz arbitražnoga sporazuma (osim zadaće suda) je sastavljanje liste arbitara. Zbog načela solidarnosti među članicama Europske unije i zastupljenosti Slovenije u njenim institucijama, upitna je objektivnost sastavljača liste: institucije Europske unije su se prvi puta u svojoj povijesti izravno uplele u bilateralan granični spor, uglavnom tražeći političko rješenje i zaobilazeći međunarodnopravno - kako je tražila Slovenija.
Autori smatraju da principijelno ne valja ulaziti ni u kakav rizik oko pitanja očuvanja državnoga teritorija, i da se tek onda mogu realizirati ostali interesi, pa i ostvarenje “primarnog strateškog interesa“, ulaska u Europsku uniju.
Jedan od ključnih pokazatelja stanja i razvoja sigurnosti i zdravlja na radu u nekoj društvenoj, odnosno socijalnoj okolini je broj evidentiranih ozljeda na radu. Namjena ovog priloga je ...retrospektivno prikazati različite načine prikupljanja i interpretacije podataka, te informacije o broju ozljeda na radu u Republici Sloveniji. Podaci i informacije o broju ozljeda na radu u Republici Sloveniji sistematično se i sustavno skupljaju i objavljuju od sredine prošlog stoljeća. Prikupljanjem i objavljivanjem podataka i informacija ozljeda na radu bave se različite domaće i strane organizacije. Istraživačkom metodom kompilacije izabrali smo neke podatke i informacije o broju ozljeda na radu, broju svih smrtnih ozljeda na radu, koje su u Republici Sloveniji objavile slovenske, europske ili međunarodne institucije za razdoblje od 1960. do 2007. godine. Ustanovili smo da su se u tom razdoblju promijenile kako metodologije skupljanja, tako i evidentiranje ozljeda na radu, što ima za posljedicu različite vrijednosti broja ozljeda na radu. Izrađen je cjelovit kronološki pregled broja ozljeda na radu koji svim zainteresiranim sudionicima omogućava usporedbu s brojem ozljeda na radu u drugim državama i pripremu političkih, ekonomskih, gospodarskih i drugih aktivnosti za poboljšanje stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu.
U menadžerskoj praksi upotrebljava se mnogo preventivnih alata (npr. najbolje prakse, usporedna ocjenjivanja, ocjenjivački modeli itd.) kojima se neprekidno poboljšava stanje na području sigurnosti i ...zdravlja na radu. Budući da je komuniciranje jedno od ključnih sastavnih dijelova, koji utječu na kulturu sigurnosti i uspješnosti preventivnih djelovanja, zanimalo nas je kako slovenski upravni menadžeri komuniciraju i kako, glede sigurnosti i zdravlja na radu, stupanj komunikacije utječe na njihov način upravljanja. U tu smo svrhu upotrijebili kvantitativnu tehniku prikupljanja podataka i informacija – anketu i dobiveno analizirali programskim alatom SPSS. Anketni upitnik proslijedili smo na svih 351 upravnih menadžera u velikim slovenskim gospodarskim društvima. Utvrdili smo da upravni menadžeri u slovenskim velikim gospodarskim društvima svojim načinom komuniciranja pozitivno i značajno utječu na stanje sigurnosti i zdravlja na radu (povezanost između utjecaja i komunikacije je relativno snažna; beta koeficijent iznosi 0,774). Viši stupanj komuniciranja upravnih menadžera u velikim slovenskim gospodarskim društvima, također, jače utječe na zaposlene suradnike sa stajališta upravljanja kakvo oni žele. Predložili smo najučinkovitije aktivnosti koje bi trebali poštovati menadžeri u slovenskim velikim gospodarskim društvima za poboljšanje stanja na području sigurnosti i zdravlja na radu, upotrebljavajući pritom komunikaciju kao preventivni alat.
Tibor Mihelič Syed prevzema Borštnikovo nagrado po presoji žirije za angažirano gesto ob 25. obletnici države Republike Slovenije za uprizoritev Republika Slovenija.
Tibor Mihelič Syed prevzema Borštnikovo nagrado po presoji žirije za angažirano gesto ob 25. obletnici države Republike Slovenije za uprizoritev Republika Slovenija.
Tibor Mihelič Syed prevzema Borštnikovo nagrado po presoji žirije za angažirano gesto ob 25. obletnici države Republike Slovenije za uprizoritev Republika Slovenija.
