Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Rimski meč iz avgustejskega obdobja z ostanki nožnice.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under ...the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vabilo na dogodek Turističnega društva Celje Tit Varij Klemens – Celjska zgodba / Celje Story, 30. 11. 2016.- All metadata published ...by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Hodološkim i topografskim radom na terenu detaljno su utvrđene dionice ceste koja je vodila od Vida (Narona) u dolini Neretve do sela Čavaš u Popovu polju u ukupnoj dužini od oko trideset kilometara. ...Pokraj toga, iako ne detaljno, utvrđene su ostale dionice ceste koja ide od Čavša do Cicine kod Huma, gdje je bilo raskrižje starih putova u više pravaca. Ukupna dužina trase od Vida (Narona) iz doline Neretve do Cicine kod Huma je oko 68 kilometara. Navedena cesta nastavljala je dalje do Trebinja gdje se spajala s itinerarskom cestom (Narona - Epidaur) koja je sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća potvrđena na terenu.
Pad Nezakcija, drevnog središta starih Histra, 178./177. pr.
Kr., popraćen nizom genocidnih operacija, označio je kraj dugoga
povijesnoga razvitka ovoga poluotoka. Arheološka građa koju su
u zadnjih ...nekoliko desetljeća iz zemlje izvukli na svjetlo dana
i obradili naši kolege u Istri, ukazuje na veliko bogatstvo tog
naslijeđa i njegove važnosti za bolje upoznavanje arheologije i
povijesti ovoga graničnoga područja između Venetije i Ilirika. U
povijesti i arheologiji Histrije kao da nastaje svojevrsna praznina,
koja gotovo da traje sve do Cezara i njegova prokonzulata u
ovim krajevima. Autor postavlja ovo pitanje i pokušava dati
neki mogući odgovor.
Polibije, grčki povjesničar i državnik dao je najdetaljniji prikaz rimske diplomatske misije u Iliriji. To je ujedno i prvi zabilježeni diplomatski kontakt između Rimljana i Ilira uoči 1. ilirskog ...rata. Za razliku od drugih starih pisaca, Polibije je jedini koji je iznio sadržaj razgovora. Odlomak se izdvaja višestrukim značenjem. Posebno je zanimljiv jer je upravo u njemu Polibije iznio stanovit broj istraživački atraktivnih bilježaka karakterizacije Ilira i ilirske vladarice Teute. Momenti iz odlomka koji dopuštaju da se analizira Polibijeva slika Ilira su: kritika institucije kraljevstva, razlike između rimskih i ilirskih običaja i izravne karakterizacije ilirske vladarice Teute. Polarizacija Rimljani – Iliri na političkom polju analogna je konceptualnoj shemi Grci – barbari, prema kojoj je grčko društvo demokratsko i ravnopravno, dok je barbarsko tiransko i hijerarhijsko. Poput Grka, Rimljani su predstavljeni kao ljubitelji slobode, zaštitnici prava i zakona, a Iliri kao kontrast svim načelima ljudskosti i rimskim vrlinama. Razlike između Ilira i Rimljana, Polibije je podcrtao suprotnošću između njihovih običaja i zakona. Ilirske radnje definirao je kao nepravedne i nezakonite, u velikoj mjeri kao sramotne u kontekstu načina stjecanja dobitka. Suprotno tome, rimski postupci koji su potjecali iz njihovih običaja i zakona, bili su pravedni i zakoniti, u skladu s općepriznatim civiliziranim normama. Kako bi objasnio vojne i političke poteze ilirske vladarice, Polibije je Teuti izravno pripisao prosuđivanje na ženski način, ukazujući da je bila politički kratkovidna i loša vladarica. Dion Kasije i Flor prihvatili su rimsku verziju događaja, pronalazeći razlog 1. ilirskog rata u postupcima ilirske vladarice. Shodno tomu, Teuta je kod njih negativan lik, a Apijanova Teuta pozitivan je lik.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
SAŽETAKZEMLJOPISNO-
POVIJESNI POLOŽAJ LUKA
PARENTIJA I NEZAKCIJA
Marin ZANINOVIĆ
I Parentij i Nezakcij ključna su naselja histarskoga poluotoka. Naravno, uključivši i
Polu. Međutim, geostrateški ...položaj Parentija na zapadnoj te Nezakcija na istočnoj obali
bio je specifičan već u prethistoriji. Njihov gradinski karakter to potvrđuje. Oba su naselja
imala važnu ulogu u plovidbi od ranih vremena, jer su bile važne točke na istočnome
jadranskome plovnom putu. Nezakcij, odnosno njegova luka Budava je bila luka predaha
za lađe koje su se ondje zaustavljale u prirodnom skloništu od svih vjetrova. To je bilo
uzrokom da je Nezakcij u svome razvitku imao dodire s udaljenim
krajevima od Italije
do Grčke, o čemu svjedoče arheološki nalazi. Činjenica da su ga Rimljani razorili 177.
god. pr. Kr. nije mogla spriječiti njegov ponovni prirodni razvitak u istoj funkciji. Opet
je bio jedna od završnih luka istočnoga
jadranskoga puta. To je, po svemu sudeći, bio
i glavnim razlogom što je naselje dobilo status rimskoga municipija, iako se praktički
nalazilo u ageru kolonije Pole. Praktični Rimljani time su omogućili brodskome prometu
i brodarima rješavanje praktičnih pitanja u samom Nezakciju te ih riješili odlazaka u 10
km udaljenu Polu. Tu je ulogu ovo lučko naselje zadržalo do kraja antike.
Parentij i njegov poluotok bili su važno pristanište zapadne istarske obale; i oni su pružali
zaštitu od sjevernih i južnih vjetrova. Stanovnici gradina Picugi i Sv. Anđel imali su svoju
luku. Urbanizacija Histrije, od Cezara nadalje, dala je Parentiju status rimske kolonije.
Njegovu lučku važnost pokazuju i natpisi Tita Abudija Vera, visokog časnika
ravenatske
f lote koji je gradu poklonio obnovljene hramove i lučke gatove
u 1. st. posl. Kr. U svome
je razvitku Parentij koristio i solane. Biskup Eufrazije darovao je svojim kanonicima
trećinu prihoda iz solana na Brijunima 534. g., a dio tih prihoda korišten je i za izgradnju
slavne porečke bazilike. Solane su imale i brojne villae duž obale. Put soli je vodio i u
unutrašnjost histarskim stočarima i poljoprivrednicima.
Sličnosti
prirodnoga lučkoga položaja i strateških funkcija na svoj način povezuju
prošlost
tih dvaju starih i slavnih naselja Histrije.
Veze grčkoga prostora s jadranskim obalama veoma su stare-njihovi počeci sežu već od neolitika. To potvrđuju arheološki nalazi, a isto vrijedi i za brončano i željezno doba. Najnoviji nalazi mikenske ...keramike na gradini Monkodonji kod Rovinja u Istri i u Škripu na Braču potvrđuju tadašnje veze s moćnim mikenskim trgovačkim imperijem. Rođani su bili prvi koji su u postmikensko doba nastavili koristiti mikenske plovidbene pravce, a nakon njih su i Fokejci i Korinćani također plovili duž naše obale. Trajna i organizirana grčka prisutnost na hrvatskoj obali počinje s kolonizacijom Dionizija Starijega, tiranina sirakuškoga. On u težnji da ovlada jadranskim morem osniva Issu na otoku Visu i Pharos (Stari Grad) na otoku Hvaru. To dovodi do sukoba s domaćim stanovništvom; smjena tenzija i simbioze trajno će obilježiti povijest tih naseobina. Vrela spominju naseobinu Anchia/ena Hvaru, nepoznate lokacije i kronologije. Herakleju s lukom, koju spominje Pseudo Skilak, treba tražiti u gradu Hvaru na otoku Hvaru, s obzirbm na nalaze novca s njenim imenom koji se kuju ili prekiva ju u posljednjoj trećini 4. st. pr. Kr. Demetrije Hvarani n velika je figura grčkoilirske antike; on je diplomacijom i pomorskom snagom ostvario prevlast na većem dijelu istočne jadranske obale. Njegov sukob s Rimljanima doveo ih je na našu obalu i time počinje urastanje jadranskog helenstvau opću prevlast rimske države na Sredozemlju.
U članku su opisani geografski smještaj
faroske hore (Starogradskog polja), klimatski uvjeti
i kratki povijesni razvoj naseljenosti otoka Hvara.
Zatim je opisano kako su Grci s otoka Párosa osnovali
...grad Faros (Pharos, današnji Stari Grad) i izgradili
Horu Pharos (danas Starogradsko polje).
Pri izmjeri Starogradskoga polja podijelili su ga
na pravokutne čestice dimenzija 1 grč. stadij × 5
grč. stadija (181 m × 905 m) koristeći dimenzije
svojih “stopa”. U velikom projektu “Starogradsko
polje” pokazano je da su dimenzije njihovih stopa
bile 0,3026 m. Za iskolčenje pravih kutova koristili
su gromu. Na kraju je priložena slika očuvanoga
kamena međaša iz 4. st. pr. Kr. iz Starogradskoga
polja, koji se čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu.
To je najstariji kamen međaš u Hrvatskoj, a
geodeti ga ubrojaju u geodetske spomenike.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Razstava Vitrina meseca – Rimska lončevina Leta 1982 je bilo v Breznem pri Laškem najdeno žarno grobišče, ki so ga arheologi ...datirali v 1. st. n. št.. V njem je bila najdena dobro ohranjena glinena posoda. Originali so shranjeni v Pokrajinskem muzeju v Celju, v Muzeju Laško pa so na ogled replike. - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
