V svetu je sorazmerno malo državnih teritorialnih meja, ki bi imele le lokalni, meddržavni značaj. Avtor skuša ob Braudelovem zapisu, da »... pokrajina ni referenčni okvir raziskovanja, temveč je ...referenčni okvir raziskovanja le problem«, analizirati pomen slovensko-hrvaške državne meje z vidika politične geografije vmesnosti balkanske Evrope ter robnega in kontaktnega položaja teritorijev obeh držav, pri čemer njuna državna meja ostaja brez pomena in funkcije.
Rad razmatra rusko-ukrajinski rat i sukob Zapada i Rusije kroz očište političke misli Carla Schmitta. Pri tome se autor oslanja na Schmittovu teoriju prostora, pojam katechon te dio njegove teorije ...rata.
Straipsnyje analizuojamos propagandinės matricos, sudarytos iš propagandinių naratyvų paradigmų, naudojamų Kremliaus propagandiniam puolimui prieš Baltijos šalis ir Ukrainą. Aiškinami matricų ...formavimo principai, išskiriamos ir tiriamos jų ypatybės. Darbe taip pat tarpusavyje lyginamos Rusijos informacinėje erdvėje formuojamos Baltijos šalių ir Ukrainos pozicijos propagandinėse matricose. Fiksuojami analizuojamų matricų panašumai ir skirtumai. Tokio pobūdžio tyrimas ypač aktualus tampa naujausių geopolitinių realijų kontekste, atsižvelgiant į 2014 metais Ukrainos atžvilgiu Rusijos naudotą hibridinio karo taktiką ir tai, kokį vaidmenį čia atliko propaganda.
U radu autori iznose medicinske bolesti ruskih skladatelja. Prvenstveno autori analiziraju “Petoricu” (M. A. Balakirev, A.P. Borodin, C.A. Cui, M.P. Musorgski and N. Rimski-Korsakov). “Petorica” su ...kreirala posebni i drugačiji muzički izričaj nasuprost onome u drugom dijelu Europe. Njihov izričaj je spontani nastavak jedne tradicije, ali je i inspiracija za druge skladatelje. Kronološkim su redom iznesene i patografije drugih 29 ruskih skladatelja.
Prostor na kojem se nalaze države nastale raspadom bivše Jugoslavije postao je krajem 20. stoljeća područjem sukoba velikih sila, posebice između SAD-a i Rusije. No, strategije kojima su dvije velike ...sile nastojale osigurati svoj utjecaj u regiji znatno se razlikuju. Dok su SAD svoj položaj osigurale zahvaljujući važnoj ulozi u okončanju rata u BiH i na Kosovu, te ga učvrstile koristeći euroatlantske integracije što je rezultiralo uključivanjem novonastalih država (Slovenija, Hrvatska, Albanija) u NATO, Rusija je dolaskom Putina na vlast kao svoju polugu utjecaja u regiji počela koristiti projekte u energetici, zauzevši s njima čvrsto uporište u Srbiji, Crnoj Gori te BiH. Eskalacija rusko-američkih tenzija u regiji kulminirala je u Crnoj Gori, čiji je bijeg iz sfere ruskog utjecaja, popraćen nizom špijunskih afera zajamčio veliku diplomatsku pobjedu interesima SAD-a. Nakon ovoga međunarodnog incidenta Rusija je regiju počela doživljavati kao poligon za ostvarivanje svojeg remetilačkog utjecaja, kojim minira „zapadne“ inicijative za stabilizacijom prostora, (BiH, Kosovo i Makedonija) s ciljem osnaživanja ruskog geopolitičkog utjecaja u Europi, poljuljanog ukrajinskom krizom i aneksijom Krima.
Through the analysis of the Old Russian mentality in the seventeenth century, the monograph (‘“The Life of Archpriest Avvakum” : Russian Tradition Put to the Test’) sheds light on the problem and ...cultural-historical specificity of the phenomenon of the so-called Old Russian literature. Linguistic complexities (prohibitions, rules) point to deep-rooted norms that prescribed the Old Russian way of governing, the ecclesiastical system and the relationship between dealing with the existing knowledge and Christian tradition.
U tekstu autori najprije analiziraju kompleksan sigurnosni diskurs i pojave na početku 21. stoljeća, fokusirajući se pritom na transformaciju (geo)političkih i sigurnosnih izazova, naročito u ...tranzicijskim društvima. Kao studiju slučaja koriste recentni kontekst Bosne i Hercegovine, koja se nakon više od dva desetljeća od okončanja agresivnog rata suočava sa izazovima karakterističnima za tranzicijske države. Kao mikrostudiju unutar ove bosanskohercegovačke studije slučaja koriste primjer euroatlantskih integracija i različitih geopolitičkih vizija države koje se prelamaju kroz taj proklamirani vanjskopolitički cilj države. Naime, na deklarativnoj razini, u dokumentima i pratećim zakonima Bosna i Hercegovina odredila je dva ključna strateška cilja, a to su integracija u NATO i EU. Navodimo da se radi o deklarativnim ciljevima, budući da trenutni geopolitički diskurs i praksa u Bosni i Hercegovini ne prate ono na što se država i njezini politički predstavnici obavezali kroz Opće smjernice o vanjskoj politici, svoje strateške dokumente u području sigurnosti i obrane, kao i Zakon o obrani itd. Put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama obilježen je nizom izazova, a sama država je u proteklih nekoliko godina u najvećim previranjima od okončanja rata 1995. godine. Autori u radu analiziraju (geo)političke izazove euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine na tri razine – lokalnoj, regionalnoj i globalnoj.
Svrha – Cilj je rada otkriti glavne smjerove promjena u ruskom agrobiznisu uzrokovane prehrambenim embargom kroz prizmu odnosa među poduzećima.
Metodološki pristup – Provedeno je kvalitativno ...istraživanje metodom fokus grupe. Uzorak se sastojao od devet predstavnika višega menadžmenta iz ruskih agrobiznisa.
Rezultati i implikacije – Istraživanje je otkrilo da je embargo na rusku hranu pridonio razvoju odnosa među poduzećima u ruskom agrobiznisu. I trgovci na malo i proizvođači nastoje koristiti relacijski pristup te razvijati međusobne odnose kako bi izgradili održive lance vrijednosti i dugoročne partnerske odnose. Dobiveni zaključci predstavljaju važne promjene u odnosima među poduzećima, između različitih aktera u ruskom agrobiznisu: (1) trgovci imaju namjeru interakcije s dobavljačima radi izgradnje održivih lanaca vrijednosti; (2) istodobno se postupno mijenjaju kriteriji koje trgovci na malo postavljaju svojim dobavljačima.
Ograničenja – Ona su prije svega povezana s primijenjenom metodom. Podaci dobiveni od fokus grupe nisu statistički reprezentativni za cjelokupni ruski agrobiznis. Potrebno je dodatno istraživanje uz ovo eksplorativno kvalitativno istraživanje kako bi se provjerile pretpostavke i generalizirali rezultati.
Doprinos – U okviru istraživanja poslovnoga tržišta (B2B), ovo je prvo istraživanje usmjereno na promjene u lancu vrijednosti na ruskom tržištu hrane. Analiza odnosa snaga između ključnih igrača pokazuje kako je embargo na hranu izazvao promjenu strukture ruskog tržišta hrane. Promjene u kriterijima za izgradnju odnosa među poduzećima dramatične su i za trgovce i za proizvođače.
U radu se problematizira novi hladni rat Sjedinjenih Američkih
Država i Ruske Federacije. Usporedbom s vremenom hladnoga rata
dokazuje se da i danas možemo govoriti o neohladnoratovskome nadmetanju
...dviju velesila koje se odvija na diplomatskom, medijsko-propagandnom,
vojnom i energetskom planu. Nova konfrontacija podrazumijeva i nove
proxy ratove, a differentia specifica novoga hladnoga rata postojanje je
trećega globalnoga aktera, Narodne Republike Kine koja posljednjih godina gradi strateški savez s Rusijom. Kao i u hladnom ratu nakon
Drugoga svjetskoga rata, kad su Sjedinjene Države vodile politiku
obuzdavanja Sovjetskoga Saveza, i danas se javljaju ideje o trostrukome
obuzdavanju Rusije, Kine i Irana.
Inicijativa triju mora (Baltičko, Jadransko i Crno more) izvorno je zamišljena kao geopolitički savez država članica NATO-a i EU-a iz „Nove Europe”, kao poveznica Baltičkoga i Jadranskoga mora, od ...Estonije do Hrvatske. Države članice, osim Austrije, imaju zajedničke nazivnike: komunističku prošlost i članstvo u NATO-u koje je prethodilo članstvu u EUu. Ideja podsjeća na geopolitičku ideju Intermariuma, zamišljenog kao federacija neovisnih država srednje i istočne Europe, uglavnom zasnovana na načelu etniciteta. Današnji je smisao Inicijative zadržavanje utjecaja Rusije i izvlačenje država smještenih između NATO-a odnosno EU-a i Rusije iz sfere ruskoga utjecaja. Postkomunističke članice NATO-a i EU-a priklanjaju se SAD-u i doživljavaju NATO kao jamca vlastite sigurnosti. Inicijativa triju mora geopolitički je klin između Bruxellesa i Moskve, odnosno, u geopolitičkom i povijesnom smislu, između Njemačke i Rusije.
PDF
