V prispevku je raziskano, ali je mogoče prepoznati medsebojne vplive in zglede v kartuzijanski politiki Habsburžanov in grofov Celjskih. Da bi našli odgovor na to vprašanje, so bile pregledane ...listine, ki izpričujejo hkratno povezavo med kartuzijani, Habsburžani in Celjani. Ugotovljena je bila tesna prepletenost, ki se kaže tudi na ume- tnostnem področju. Najbolj reprezentativen umetnostni spomenik te povezanosti je strešni stolpič kartuzije Jurklošter, ki je v članku na novo časovno umeščen, in sicer v sredino 14. stoletja. Kartuzijanska politika grofov Celjskih, ki so imeli svoj sedež na južnem Štajerskem v bližini kartuzij Žiče in Jurklošter, in tesni medsebojni kontakti so bili zagotovo ena od najpomembnejših vzpodbud za Habsburžane pri njihovi odločitvi za naselitev kartuzijanov v okolici Dunaja in v Spodnji Avstriji in za pokop v kartuzijanskih cerkvah.
Samostanski glasbeniki v redovnih hišah v Zgornji in Spodnji Avstriji, na Štajerskem, Češkem in Moravskem so se v drugi polovici 18. stoletja aktivno udejstvovali kot izvajalci in prepisovalci not ...dunajskih simfonij, godalnih kvartetov in druge komorne glasbe. Prispevek prinaša vpoglede v njihove strategije zbiranja glasbenih rokopisov in osvetljuje tako komunikacijske povezave kot tudi pomembne materialne vidike glasbenega trga (plačila prepisovalcem not, cene notnega papirja in podobno).
Autorica komparativno analizira pet samostana i samostanskih crkava podignutih u 17. i 18. stoljeću na području Zagreba i Remeta kako bi ih s obzirom na njihove različite arhitektonske karakteristike ...predstavila kao primjer pluralizma stilova u arhitekturi. Riječ je o samostanima franjevaca, kapucina, isusovaca, pavlina i klarisa, smještenih na Gornjem gradu, Kaptolu i u Remetama, koje u to doba nisu bile integralni dio grada. Pluralizam stilova u ovom slučaju označava prisutnost arhitektonskih oblika i elemenata koji su se tradicionalno pripisivali različitim stilovima, na više istovremenih novogradnji ili na pojedinačnoj građevini, kao rezultat taloženja povijesnih slojeva. S obzirom na dugu povijest intervencija na tim građevinama, fokus je na stanju kakvo je bilo u 17. i 18. stoljeću, koja su u povijesti umjetnosti uobičajeno obilježena kao barokna stoljeća. Prikazana je kratka povijest pojedinog samostana u relevantnom vremenskom okviru te su navedene osnovne prostorne i oblikovne karakteristike samostana i crkava. Usporedba je provedena s obzirom na urbanistički smještaj samostana, njihovu tlocrtno-prostornu dispoziciju te elevaciju i dekoraciju pojedinih dijelova kompleksa. U zaključku se nastoji obrazložiti vrsta i podrijetlo različitosti, a naglasak je stavljen na one primjere koji najbolje ilustriraju srodne ili kontrastne pojave. Rad nastoji ukazati na pluralizam stilova kao rezultat različitih okolnosti i svjesnih odabira naručitelja, odnosno navedenih crkvenih redova, čija je ingerencija nad pojedinim samostanom važan faktor koji se isprepleće s drugima i utječe na konačno arhitektonsko oblikovanje građevine.
The author comparatively analyses five monasteries and churches during the 17th and 18th centuries in Zagreb and Remete to present their different architectural features as an example of pluralism of styles in architecture. Those are the monasteries of the Franciscan, Capuchin, Jesuit, Pauline and Clarisse orders, located at Gornji grad, Kaptol and Remete - that were not an integral part of the city during those times. In this case, pluralism of styles implies the presence of architectural forms and elements that would traditionally be considered part of different architectural styles in a number of almost simultaneously erected buildings, or in one building at a time, accumulating results of transformations through history. Considering a long history of such interventions on Zagreb monasteries, the focus is on their 17th and 18th century phase, especially since those centuries are usually referred to as Baroque. In this time-frame, a short history of each monastery has been presented, and the main characteristics of space and architectural forms of the monasteries and churches mentioned. The comparison has been made considering aspects of urbanism, ground plan types and spatial relations, elevation and decoration of certain parts of each monastery complex. The conclusion aims to explain various sorts and origins of divergence, with special stress on those examples that illustrate very similar or quite opposing occurrences. The aim of the paper is to show that pluralism of styles can occur as a result of different circumstances and as conscious decisions of a commissioner. Among other factors, the authority of different church orders in this case may have played a significant role in making decisions that resulted as pluralism in monastery architectural features.
In the area from Senj to Maslenica many mediaeval sites have been documented. They are fortresses, sacral buildings and cemeteries from 5th to 16th centuries. Archaeological localities and the ...related finds from the areas of Senj, Sveti Juraj, Senj Starigrad, Stinica, Prizna, Jablanac,Karlobag, Starigrad-Paklenica and Rovanjska, which belong to early Christianity and the Croatian Middle Ages will be elaborated upon. The contribution is based on the results of previous archaeological research and surveys, which are already known and their own research.
Povijesne veze plemićkih obitelji s redovništvom i crkvenim institucijama bile su stvarnost feudalnog društva. Od srednjeg vijeka do modernog razdoblja vodeće plemićke obitelji u hrvatskim zemljama ...bile su osnivači redovničkih samostana i njihovi pokrovitelji, a često i ključni čimbenici u njihovu širenju. Frankopani su od najranijeg razdoblja franjevačke prisutnosti u hrvatskim zemljama njegovali bliske odnose s franjevcima i poticali njihovo širenje na velikom području svoje vlasti, da bi u 17. stoljeću jedini samostan pod njihovim patronatom ostao samostan na Trsatu. S druge strane Zrinski su, ako se uzme u obzir i njihova povezanost s protestantizmom, bili manje povezani s redovništvom, ali u vrijeme katoličke obnove postaju važni za osnivanje samostana u Čakovcu. U radu se promatra odnos tih dviju obitelji s franjevcima u hrvatskim zemljama, s osobitom naglaskom na odnose Frana Krste Frankopana prema franjevcima trsatskog samostana te odnos Nikole Zrinskog prema samostanu u Čakovcu. Ta dva samostana, jedina na njihovim područjima u hrvatskim zemljama, pokazuju povijesno, religijski i društveno oblikovane odnose tih velikaških obitelji prema franjevcima i njihovoj ulozi na prostoru njihove vlasti.
Vzhodno cerkveno pročelje so na začetku 18. stoletja prekrili z bogato štukaturo in opremili s kipi svetih Petra Mučenca in Tomaža Akvinskega na desni ter Alberta Velikega in Dominika na levi strani. ...Na vrhu je niša z Marijinim kipom.Fasado predira provokoten kamnit vhodni portal z visokim pravokotnim čelom ter veliko polkrožno sklenjeno okno, ki je osvetljevalo pevsko emporo. Nad njim je niša z Marijinim kipom.