Mirisna ljubičica (Viola odorata L.) samonikla na području Mediterana,
poznata je i koristi se još od antičkih vremena. O tome svjedoče brojne priče i legende. Premda se vrsta odlikuje sitnim ...cvjetovima od davnina se proizvodi za rez, a zbog neodoljivog mirisa i rane cvatnje uobičajena je vrsta tradicijskih vrtova. Cijela biljka je jestiva i ljekovita tako da je uobičajena njena uporaba u narodnoj
medicini i ljekarništvu. Poznavanjem priča i legendi te različitih mogućnosti upotrebe omogućilo bi se osmišljavanje brojnih novih proizvoda koji bi se mogli plasirati u posebnim prilikama uz adekvatnu promidžbu. Cilj rada bio je istražiti povijesne priče i legende o mirisnoj ljubičici, njenu simboličnu vrijednost te zabilježiti mogućnosti njene uporabe.
Ovaj rad bavi se političkom simbolikom zastave kao sastavnim dijelom političkih rituala i političke mitologije te posebice desakralizacijom (profanacijom) zastave kao fenomenom izrazitog političkog ...simbolizma. U prvom dijelu rada iznosi se povijesni pregled desakralizacije zastave, nacionalne i državne, dok u drugom dijelu autor razmatra fenomen desakralizacije zastave među-narodnih organizacija. Zatim se analizira slučaj desakralizacije zastave Europske Unije u Hrvatskoj 2011. godine u kontekstu kaznenog progona počinitelja i u kontekstu interpretacije kaznenih sankcija, pri čemu autor tvrdi da se
odredba članka 186. Kaznenog zakona ne može odnositi na zastavu Europske Unije jer je Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., dotadašnja zastava EU-a prestala biti službenom. S druge strane EU nije klasična međunarodna organizacija, već politička asocijacija zemalja članica sui generis, pa tako izmiče definiciji međunarodne organizacije, što je potvrđeno i Rezolucijom Opće skupštine UN-a od 3. svibnja 2011. U takvom kontekstu promašen je kazneni progon palitelja zastave EU-a u Hrvatskoj, kao što je neprimjerena i kaznena odredba sa zapriječenom kaznom koja na simboliku
paljenja zastave odgovara simbolikom represije. U zaključku autor iznosi da je za politologiju od posebne važnosti izučavanje političke simbolike, što obrazlaže svojom analizom na primjeru desakralizacije zastave Europske Unije.
Razmatraju se rimske nadgrobne are u Puli i općenito u Istri s obzirom na vrste, dekorativne elemente, simboliku figuralnih prikaza i kulturne utjecaje pod kojima su nastale. Podijeljene su u tri ...osnovna tipa, a za svaki tip date su temeljne kronološke odrednice. U zaključku su istaknute osobitosti istarskih nadgrobnih ara, ali i njihova povezanost sa susjednim udaljenim kulturnim regijama.
Asocijacije vukova sa smrću i svijetom mrtvih su u povijesti bile široko rasprostranjene u europskom i indoeuropskom geografskom i kulturnom prostoru. Mitolozi i filolozi 19. i 20. stoljeća ...argumentirali su sličnu tanatološku simboliku vuka u zapadnome dijelu južnoslavenskoga jezičnog i kulturnog područja te su tomu u prilog navodili i etnografske i folklorističke podatke iz novijeg doba. Ipak, u usmenim predajama, vjerovanjima i običajima ovoga područja kakvi su se sustavno bilježili od kraja 19. stoljeća, za izravnu vezu vukova s tanatološkim predodžbama ima iznimno malo indicija. Ova je rasprava sinteza tih etnografskih i folklornih elemenata koji nedvosmisleno povezuju vukove sa predodžbama o smrti i s kultom mrtvih te nudi trezvenu procjenu njihova značaja u relativnoj sinkroniji tradicijskih (ruralnih) značenja i praksi 19. i 20. stoljeća. U referencijskom okviru pučke tanatologije ujedno kritički evaluira postojeće hipoteze o vezi između vuka i demonskoga lika vampira.
Bijela kopriva N. Iveljić romansirana je biografija hrvatske slikarice Slave Raškaj,
čija se osobnost i život rasvjetljavaju rasuđivanjem različitih govornih subjekata koji, nastojeći shvatiti ...njezinu sudbinu, razmišljaju i o smislu umjetnosti. Riječ je o polidiskurzivnoj biografiji sastavljenoj od sljedećih slojeva: 1. romansirane biografske priče
posredstvom umnoženih govornika (fikcionalni iskazi), 2. ulomaka predaje, praznovjerica i legenda kao ishodišta i krajnjega objašnjenja postojanja, 3. stihova pjesme, 4. kraćega, prethodno objavljena proznoga rada N. Iveljić, 5. isječaka iz likovne kritike s točnim bibliografskim navodima, 6. tumačenja vlastitoga pisanja i privlačne snage teme i 7. uobrazilje u kojoj se Slava obraća književnici. Knjiga je fikcionalni pokušaj ulaska književnice u osobnost Slave, ali i drugih "sestara" umjetnica (D. Jarnević, I. Brlić-
Mažuranić). Biografija završava uobraziljom u kojoj se Slava javlja kao vlastiti alter ego N. Iveljić te ironizira njezinu privrženost zasnovanu na isticanju slabosti umjetnice kao krhkoga
ženskog bića. Uobrazilja je zapravo neobjavljena radioigra N. Iveljić. Njezinim uklapanjem u biografiju "osvetila se" onima koji su je odbili objaviti i ujedno pokazala da je položaj umjetnice u svim vremenima težak, ali ne i nesavladiv.
Rad daje detaljan pregled konzervatorsko – restauratorskih radova primjenjenih na antičkom reljefu s prikazom tri nimfe otkrivenom tijekom iskapanja na području foruma 2006. godine u sklopu rimskog ...kaptažnog bazena na lokalitetu Aquae Iasae u Varaždinskim toplicama. S obzirom na provedena najnovija arheološka istraživanja posljednjih godina u Varaždinskim toplicama potrebno je istaknuti posebnosti i jedinstvenosti ovog lokaliteta s obzirom na geo – arheološki sloj ljekovitog blata fanga i prisutnosti termalne vode temperature 58 ºC. Činjenica je, da su provedena istraživanja u sklopu rimskog kaptažnog bazena jedinstvena u Hrvatskoj, ali i u svijetu kako i načini i metode koji su primjenjeni kako bi se došlo do arheoloških nalaza na tom lokalitetu. Poznato je, da u Hrvatskoj do sada sličnih arheoloških istraživanja nije bilo pa spomenuti radovi predstavljaju pionirski pothvat te vrste.
U takvim složenim uvjetima otkrivena je 16. 11. 2006. godine mramorna ploča dimenzija 90 x 59 cm s reljefnim prikazom nimfi koje su zaštitnice izvora termalne vode. Prilikom otkrića ploča je bila prekrivena slojem ljekovitog blata fanga ili peloida, stoga se prišlo čišćenju ispiranjem termalnom ljekovitom vodom. Vidljivi su bili svi detalji bogatog likovnog prikaza karakterističnog za fantastično – mitološki vodeni svijet. Uz tri nimfe na reljefu se pojavljuju i sljedeći simboli:delfini, urne, trstike, lovor vjenčići, voda, a cijela je ploča uokvirena tordiranim frizevima i girlandom od lovorovog lista. Nalaz se datira u 2/3 stoljeće. Nakon toga nalaz je podvrgnut redukciji soli kako bi se pripremili uvjeti za konzervatorsko – restauratorske radove. Temeljito istraživanje kao i spajanje odlomljenih fragmenata i potrebne konzervatorsko – restauratorske radove na ovom nalazu obavila je Jenny Pfeifruck.
Primjenjeni su najbolji i najučinkovitiji postupci s ciljem što boljih konzervatorsko – restauratorskih radova s ciljem konačne pripreme ovog vrijednog nalaza za budući arheološki muzejski postav. Zahvaljujući geološko – arheološkim slojevima na ovom jedinstvenom lokalitetu može se govoriti o izuzetnoj sačuvanosti i konzervaciji otkrivene reljefne ploče, što potvrđuju i provedene geološke analize otkrivenih slojeva rimskog bazena.
Ovaj je prikaz ritualnosti usmjeren ponajprije na pokušaj povezivanja općenitih oznaka ritualnosti (morfologije) s onim što se primjećuje u današnjemu svijetu mladih. Vidljivim postaju obilježja ...pseudognoze s terapijskim oznakama transa i liječenja meditacijskim tehnikama, s jedne strane, a s druge, čežnje za nadosobnim iskustvom. Uočava se čudna povezanost 'nepovezivoga', svijet simbola bez simbolike. Ne vidi se što bi bila 'mitska riječ', što je 'mit' koji bi trebao biti vodilja za prepoznavanje obreda. Time se u pitanje stavlja i sama obrednost. Sve to upozorava na krizu metode današnje znanosti, pri čemu izgleda kako su moguće sve znanosti, od scientology do astrologije u traženju holističke metode. To je upozorenje kršćanskoj liturgiji da postane izričaj stvarnih simbola i da više pozornosti posveti sudjelovanju, umjetničkom izričaju i ne ostane na oblicima koji dovode do magijskoga. Na kraju se čitava problematika pokušava prenijeti na diskoteku kao jedan od modela ritualnosti. Vidi se da diskoteka ne nudi simboličku dinamiku, jer ne nudi transcendentno, već iluziju samo nadilaženja i zatvorenost u projekciju. Time se mladi pretvaraju u zatvorenike sadašnjosti, podložne mnoštvu utjecaja. Kršćansko se slavljenje događaja spasenja u otajstvu Isusa Krista razlikuje od ovih težnji svojim simboličko-obrednim ustrojstvom i odnosom prema vremenu i povijesti.
Nakon rata koji se zbio devedesetih godina 20. stoljeća, bosanskohercegovački nogometni klubovi predstavljaju tri konstitutivne etnonacionalne skupine te zemlje, bošnjačku, hrvatsku i srpsku. U ...Mostaru, gradu u kojem se etnička podjela nastala tijekom sukoba odrazila na svim njegovim organizacijskim razinama, dva se nogometna kluba nalaze unutar Prve lige. Jedan, bošnjački, želi pokazati da štiti urbani identitet i ističe svojevrsnu privrženost bivšemu komunističkom režimu, a nasuprot njemu drugi, hrvatski, brani nacionalni identitet i izražava neku vrstu osvetoljubivosti prema komunizmu. Unutar širega etnografskog istraživanja provedena u Mostaru na prijelazu u 21. stoljeće, pokazalo se da su derbiji između tih dviju nogometnih momčadi navijačima pružili priliku da isticanjem svojih simbola veličaju svoje etnonacionalne identitete. Etnologu su ti derbiji prilika da pronikne u mehanizam redefiniranja identiteta te interese i predodžbe skupina koje su zastupljene na nogometnom igralištu. Ponašanje povezano s tim sportom skreće pozornost na simboličnu i političku dimenziju nogometa i stadion kao mikrokozmos podjela između dviju zajednica.