Comparative research shows that trade unions are “doing well” only in situations of parallel democratic and economic growth which lead toward social cohesion and reduction of inequality. Simultaneous ...effectuation of all tree development factors never occurred in Serbia. Within the current pandemic crisis, along with democratic deficit, we are re-entering the period when drop in economic indicators causes further increase of poverty and inequality. Serbia’s dramatic stunting can only be partially compensated by high growth rates. Change is possible only with radical change of economic policy, implying integration of necessary regulatory and development functions and role of the state, in other words clear abandonment of widespread neoliberal economic myths. Pandemic crisis, as the crisis affecting both supply and demand, with its numerous challenges, such as remote working, and development of internal control systems and cost reduction that may lead to further flexibility of work, urgently requires the creation of a new Social Contract that would define labour standards and basic income for all persons engaged in any form of work.
Prispevek pojasnjuje razloge za stavko v slovenskem visokem šolstvu 9. marca 2022 in kontekst, v katerem se je odvila. Povzema analizo internih sindikalnih gradiv organizatorja stavke in dokumentov ...ključnih nosilcev socialnega dialoga v javnem sektorju ter analizira njihove politike in medsebojna razmerja. Ugotavlja, da je povod za stavko v visokem šolstvu (šlo je za dogovor o zvišanju zdravniških plač januarja 2022) sledil logiki medsindikalnega rivalstva v javnem sektorju v kontekstu akutne zaostritve v socialnem dialogu med sindikati in vlado, da pa vsebina stavkovnih zahtev zasleduje notranje visokošolske cilje, saj naslavlja nakopičene posledice asimetrične finančne podhranjenosti visokega šolstva, neenake pogoje za delo, slab plačni položaj več skupin delavcev v visokem šolstvu ter spregled posebnosti načinov dela in potreb zaposlenih na univerzah v veljavni kolektivni pogodbi dejavnosti. Glavna cilja stavke sta zagotovitev boljših delovnih pogojev z vpisom pravic v kolektivno pogodbo, zlasti v zvezi s pedagoškimi normativi, sobotnim letom in individualnimi raziskovalnimi sredstvi, in dvig plač nekaterih skupin zaposlenih na raven, primerljivo z drugimi dejavnostmi.
Industrija videoigara jedna je od najbrže rastućih industrija s velikim ekonomskim potencijalom koja zapošljava sve veći broj radnika diljem svijeta. No, njezina „tamna strana“, na koju upozoravaju ...različita istraživanja, su nepovoljni uvjeti rada osoba zaposlenih u ovom području: predugo radno vrijeme, niske plaće, diskriminacija i uznemiravanje radnika, neadekvatna zaštita na radu, neravnoteža posla i obiteljskog života i drugo. Sindikalno organiziranje, kolektivno pregovaranje te različite formalne i neformalne kolektivne akcije i predstavništva radnika predstavljaju instrumente kojima se uvjeti rada mogu poboljšati, ali se još uvijek nedovoljno koriste. Riječ je o temi koja zaslužuje pozornost, a u Hrvatskoj još nije dovoljno istražena. U radu se najprije analiziraju uvjeti rada zaposlenih u industriji videoigara, posebno kroz prikaz rezultata različitih istraživanja provedenih među radnicima. Zatim se daje prikaz individualnih akcija te neformalnih i formalnih kolektivnih akcija koje poduzimaju radnici zaposleni u industriji videoigara u različitim dijelovima svijeta. Analizirane su odredbe Kolektivnog ugovora za radnike Gamechuck d.o.o. iz Zagreba. Na temelju dobivenih spoznaja izveden je zaključak o važnosti koju sindikalno organiziranje ove skupine radnika te kolektivno pregovaranje, ali i različite neformalne akcije imaju za poboljšanje njihova položaja i uvjeta rada. Kada je riječ o analiziranom Kolektivnom ugovoru, može se zaključiti da se njime jamči zavidna razina prava radnika, a dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti jasnijem uređenju radnog vremena.
The video game industry is one of the fastest growing industries with a huge potential to employ more and more people all over the world. However, there is a dark side that different studies call attention to, all related to the poor working conditions: too long hours, low pay, discrimination and mobbing, inadequate occupational safety, imbalance between work and family life, etc. Organizing in unions, collective negotiations, various formal and informal collective actions and representations are instruments that may bring about better working conditions, but they are not sufficiently practiced. This is an issue that requires more attention in Croatia.
The paper initially analyzes the working conditions of individuals employed in the video game industry, particularly focusing on the results of different studies carried out among the workers. Next, the paper presents individual actions, as well as informal and formal collective actions undertaken by the workers in this industry in different parts of the world. Provisions in the Collective Agreement of the Gamechuck d.o.o. based in Zagreb are analyzed. Findings indicate the importance of organizing in unions and collective negotiations, but also a variety of informal actions for the improvement of the workers’ position and working conditions. The analyzed Collective Agreement shows that a high level of workers’ rights is guaranteed, with more attention needed to arrive at a clearer definition of the working hours.
Autorka u radu ukazuje na značaj prakse Komiteta za sindikalne slobode Međunarodne organizacije rada, koja predstavlja kamen temeljac savremenog kolektivnog radnog prava. Preporuke Komiteta za ...ostvarivanje i zaštitu sindikalnih sloboda u velikoj meri su uticale na donošenje i izmenu pravnih propisa u velikom broju država, koji nisu bili u skladu sa ratifikovanim konvencijama br. 87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava i br. 98 o primeni načela organizovanja i kolektivnog pregovaranja, zbog čega je u praksi dolazilo do ograničenja i onemogućavanja uživanja sindikalnih sloboda. U prvom delu rada autorka se bavi pravom na sindikalno udruživanje i njegovim garantijama u pravnim instrumentima Međunarodne organizacije rada. Dalje, u radu se analiziraju osnivanje, sastav i nadležnost Komiteta za sindikalne slobode, dok je posebna pažnja posvećena samom postupku pred Komitetom. Centralni deo rada odnosi se na praksu i stavove Komiteta, dok u poslednjem delu rada autorka obrađuje zaštitu od antisindikalne diskriminacije.
U radu se istražujuje sposobnost djelovanja civilnoga društva vezanu uz društvenu uključenost unutar Udruga organiziranih na etničkoj osnovi (AFEG), a naglasak je na njihovu zalaganju za borbu protiv ...diskriminacije migranta i za poticanje uključivanja migranata na švedsko tržište rada. U središtu je istraživanja složena institucionalna uvjetovanost AFEG-â, kao društvenoga pokreta i kao akterâ civilnoga društva, u razvoju njihove sposobnosti djelovanja protiv diskriminacije. Glavni je cilj ovoga istraživanja doznati kako antidiskriminacijske agencije u okviru AFEG-â, koje subvencionira država, tumače svoja iskustva i koje implikacije mogu imati subvencije na orijentaciju i smjer njihova djelovanja? Studija ponajprije sadržava intervjue s antidiskriminacijskim odvjetnicima i rukovoditeljima dviju agencija te, također, s predstavnicima pravobranitelja za ravnopravnost. Najveći izazov agencijama predstavlja smanjenje državnih subvencija, što utječe kako na radne uvjete agencija tako i na druge aktivnosti AFEG-â, poput različitih oblika obrazovanja njihovih članica, podizanja svijesti o antidiskriminacijskim pitanjima među različitim službenicima, u općinama, sindikatima i među poslodavcima. Zbog smanjenja subvencija, akteri civilnoga društva poput AFEG-â bili su prisiljeni prilagoditi se načelima tržišta i postati specijalizirani poduzetnici, u ovome slučaju na području antidiskriminacijskoga prava. Nadalje, u radu se analiziraju učinci takvoga slijeda događaja kao i mogućnosti suradnje sa sindikatima i pravobraniteljem za ravnopravnost. Iako ta partnerstva otkrivaju asimetričnost odnosâ, zaključuje se o mogućnosti strukturnih otvaranja za širu suradnju AFEG-â, sindikata i pravobranitelja za ravnopravnost.
Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi. Iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ...ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, povremenim i često besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Na tim poslovima obično nema mogućnosti korištenja tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, uključujući i prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Največ težav imajo v zdravstvu z nakupom najnujnejše opreme. Svoje nezadovoljstvo pa odkrito izražajo tudi zdravstveni delavci. Zdravstvo pred zlomom, zasedanje sindikata in skupščinskega odbora, dr. Katja Boh, ministrica za zdravstvo.
Information:
The health department had 1.5 billion dinars of a deficit in the first six months of 1991, despite its special status and taking measures to make greater savings.
Original language summary:
Zdravstvo je imelo, kljub posebnemu položaju in kljub varčevanju pri poslovanju ob prvem polletju za poldrugo milijardo dinarjev izgub.
Rad se bavi sistematiziranjem razloga zbog kojih je uloga sindikata u suvremenom društvu sve marginalnija i neodređenija, te trategijama i taktikama koje sindikatima stoje na raspolaganju u borbi s ...vanjskim i unutarnjim čimbenicima koji negativno utječu na stopu sindikalnog članstva i time posredno na njihov utjecaj u društvu.
Razlozi smanjivanja prisutnosti i utjecaja sindikata grupirani su u četiri skupine: (1) strukturni razlozi (strukturne promjene u gospodarstvu kao što su neoliberalizam, nezaposlenost, supstitucija sindikata drugim instancama, sve veće suparništvo u industrijama i sl., te promjene u strukturi radne snage), (2) organizacijski razlozi (kao što su menadžerska oporba i ovlašćivanje zaposlenika), (3) individualni razlozi (individualizam i promijenjeno poimanje karijere) te (4) sindikalni razlozi (kao što su neaktivnost i razmrvljenost sindikata te siromašna ponuda usluga sindikata). Nadalje, u radu je predloženo šest grupa strategija i taktika za revitalizaciju sindikata: (1) aktivnije uključivanje u kreiranje ekonomske politike, (2) usmjeravanje na tradicionalno nesindikaliziranu radnu snagu odnosno različite interesne skupine, (3) pružanje šireg spektra usluga, (4) novi načini organiziranja, (5) suvremeni pristup vođenju i (6) dodatno obrazovanje i razvoj sindikalnog čelništva.
Članak je pokušaj interpretacije višeslojnih procesa transformacije radne svakodnevice i uvjeta rada profesionalnih glazbenika u turbulentnim vremenima velike gospodarske krize tridesetih godina 20. ...stoljeća koja je bila dodatno produbljena sve većom prisutnošću mehaničke glazbe (gramofonskih ploča, radijskih programa i zvučnog filma) u prostorima koji su prethodno bili isključivo rezervirani za izvedbe glazbe uživo. Početak dvadesetih godina 20. stoljeća vrijeme je prvih ozbiljnijih pokušaja sindikalnog udruživanja profesionalnih glazbenika u cilju zajedničke solidarne borbe za bolje uvjete rada i širi društveni ugled glazbeničke profesije. Središnja je organizacija jugoslavenskih glazbenika međuratnog razdoblja bio Savez muzičara Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a njegovo mjesečno glasilo Muzičar središnjim je izvorom istraživanja na kojemu počiva ovaj rad. Iskustva, perspektive i diskursi međuratnih zagrebačkih profesionalnih glazbenika koji se oblikuju u člancima Muzičara fokusom su analiza i interpretacija koje donosi ovaj članak. Apostrofirajući njihove glasove, autorica nastoji pridonijeti nijansiranijem razumijevanju »Janusova lica« tehnologija elektroakustičkog prijenosa i reprodukcije glazbe, a time i širenju perspektiva postojećih historiografskih opisa lokalne diskografi je, filma i radija, u kojima su življena iskustva »običnih« glazbenika – preko čijih se života izravno prelamaju dalekosežne posljedice uvođenja novih tehnologija – nerijetko marginalizirana ili u potpunosti izostavljena.
PDF
