To assess the psychometric properties of the Croatian version of a Work Ability Index Questionnaire (WAIQ-CRO) in the population of nurses by using a specific methodological approach.
A ...cross-sectional survey was conducted in a sample of 711 Croatian nurses in 2018 in Zagreb, Croatia. The instrument's internal consistency was assessed by using Cronbach's alpha coefficient (α). The factor structure was verified by confirmatory (CFA) and exploratory factor analysis (EFA), with the assumption of a single-factor structure. To ensure the equality of importance of items in the assessment, the item-specific scores were transformed.
The internal consistency of the instrument was satisfactory (α=0.71). CFA showed poor first model (Model-1) compatibility data (p<0.001, CFI=0.85, GFI=0.93, RMSEA=0.13). The modificated indexes suggested the introduction of correlation parameters residual variances of results from WAIQ-CRO Item-1 and Item-2. After introducing these covariances, the index model assentation (Model-2) showed desirable assentation measures (p<0.001, CFI=0.95, GFI=0.97, RMSEA=0.08). Comparison showed better compatibility of Model-2 (p<0.001). The implementation of EFA has identified three factors. Replication of this model in CFA resulted in relatively good model assentation approaches with data (p<0.001, CFI=0.96, GFI=0.98, RMSEA=0.07). Comparison of this model (Model-3) with Model-2 showed a significantly better compatibility of Model-3 (p<0.001).
The WAIQ-CRO proved to be a reliable and valid instrument which can be used in research among Croatian nurses. The results suggest that it would be better to consider a three-factor structure than a single-factor structure, as a three-factor structure can direct decision-makers to which segment to locate interventions.
Numerosas teorías de la psicología de desarrollo, como la teoría psicoanalítica, conductual o cognitivista, han tratado de explicar cómo la gente madura y cambia durante la vida. Estas teorías se han ...enfocado en etapas tempranas de vida – desde la niñez hasta la adolescencia – dejando la impresión que después de la adolescencia no hay saltos significativos en el desarrollo. Sin embargo, las investigaciones del desarrollo humano en los últimos veinte años han demostrado que la maduración es un proceso mucho más complejo y duradero de lo que se suponía antes. El objetivo de este trabajo fue, a través de un enfoque interdisciplinario, investigar la transición a la edad adulta a través de los resultados recientes de las investigaciones en el campo de neurociencia y psicología cognitiva sobre la maduración del cerebro y las habilidades cognitivas, a la vez teniendo en cuenta los límites tradicionales y legislativos de la edad adulta. En la primera parte del trabajo se discute sobre ciertas cuestiones relacionadas con cómo definir la edad adulta a través de los marcos sociales y legales. Luego investigamos en qué modo la maduración estructural y funcional prolongada del cerebro influye en las habilidades cognitivas, acentuando
la necesidad y el valor de investigaciones del modo en el que estos cambios pueden influir en la toma de decisiones importantes durante la edad adulta temprana, y que pueden tener consecuencias a largo plazo. En
fin, a base de las pruebas de investigaciones existentes, acentuamos la
importancia de aceptar e integrar los hallazgos de diferentes disciplinas de investigación para entender mejor las fuerzas y la vulnerabilidad de personas jóvenes que están a punto de pasar a la edad adulta.
Brojne su teorije razvojne psihologije, poput psihoanalitičke, biheviorističke ili kognitivističke, pokušale objasniti kako ljudi sazrijevaju i mijenjaju se tijekom života. Ove su teorije usmjerene na rane životne faze – od djetinjstva do adolescencije – ostavljajući dojam
kako nakon adolescencije ne dolazi do značajnijih skokova u razvoju. Međutim, istraživanja su ljudskog razvoja u posljednjih 20-ak godina pokazala kako je sazrijevanje puno složenije te vremenski dugotrajnije nego se prethodno smatralo. Cilj je ovoga pregleda bio interdisciplinarnim pristupom istražiti pitanje prijelaza u odraslu dob prikazom najnovijih rezultata istraživanja o sazrijevanju mozga i kognitivnih sposobnosti iz područja neuroznanosti i kognitivne psihologije istovremeno razmatrajući tradicionalne i zakonom određene granice odraslosti. U prvom se dijelu rada raspravlja o određenim pitanjima vezanim uz definiranje razdoblja odraslosti kroz društvene i pravne okvire. Zatim se navodi kako produljeno strukturalno i funkcionalno sazrijevanje mozga utječe na kognitivne sposobnosti, naglašavajući potrebu i vrijednost istraživanja načinā na koje ove promjene mogu utjecati na donošenje važnih odluka tijekom rane odrasle dobi, a koje mogu imati dalekosežne posljedice. Konačno, na temelju se dokaza iz postojećih istraživanja ističe važnost prihvaćanja i integriranja nalaza iz različitih istraživačkih disciplina kako bi se bolje razumjela snaga i ranjivosti mladih osoba na pragu odrasle dobi.
Major developmental psychology theories, such as psychoanalytic, behavioural or cognitive, have tried to explain how people grow and change over the course of a lifetime. These theories have mainly focused
on the stages of development early in life - from infancy to adolescence - leaving the impression that after adolescence no significant leaps in development occur. However, a large body of evidence that has emerged recently revealed that becoming an adult is much more complicated and temporally extended than previously believed. The aim of this paper was to use an interdisciplinary approach to tap into the issue of transition to adulthood by integrating recent brain and cognitive maturational findings from neuroscience and cognitive psychology while considering traditional and legal markers of adulthood.
We first discuss some of the questions related to definitions of the period of adulthood through societal and legal frameworks. Next, we examine some of the prevailing views on protracted structural and functional brain maturation and its impact on cognitive development, emphasizing the need and the potential value of investigating how these changes may influence important life choices during early young adulthood that have long-lasting consequences. Finally, based on evidence from existing research, we highlight the importance of deeper appreciation and integration of findings from different research disciplines in order to better understand strengths and vulnerabilities of young adults.
Skrbništvo kao institut obiteljskog prava je desetljećima bilo važno, ali ipak neriješeno pitanje. Posljednja reforma obiteljskog prava iz 2014. i 2015. godine donijela je određene promjene koje su ...objašnjene i zagovarane kao novi doprinos poboljšanju pravnog položaja odraslih osoba s invaliditetom s jedne, te doprinos pravnoj sigurnosti te vladavini prava s druge strane.
Obiteljski zakon propisuje da se osoba ne može potpuno lišiti poslovne sposobnosti, već samo djelomice. Možemo se samo zapitati kako se ova odredba može primijeniti, primjerice, u slučajevima kad je ta osoba u komi? Mudar zakonodavac dopušta da suci budu daleko više od samih izvršitelja njegovih namjera. Međutim, čini se da bi mudar sudac pri donošenju odluke o tom pitanju u određenim slučajevima djelovao contra legem, ako bi pokušao dosljedno i sveobuhvatno zaštititi osobu s invaliditetom, što ne može biti prihvatljivo. Stoga je cilj ovog rada dodatno osvijetliti novousvojene odredbe Obiteljskog zakona u odnosu na lišenje poslovne sposobnosti, s općom pretpostavkom da se takva zakonodavna intervencija ne može smatrati ni razmjernom niti učinkovitom.
Odgovorno kreditiranje i njegovo podrobnije ureðenje novina je u hrvatskom pravu. Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o zaštiti potrošača ne sadržavaju posebne odredbe koje bi u užem smislu ...ureðivale pitanje odgovornog kreditiranja. Zakon o potrošačkom kreditiranju dotiče se obveze procjene kreditne sposobnosti relativno površno, dok je Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju s druge strane vrlo detaljno propisao obveze kreditnih institucija glede procjene kreditne sposobnosti potrošača. U radu se analizira jesu li i u kojoj mjeri de lege lata pro- pisi usklaðeni s pravnom stečevinom EU-a te dijele li se regulatorne mjere na one koje pripadaju u područje kreditiranja stricto sensu i ostale regulatorne mjere. S tim u vezi iznose se prijedlozi de lege ferenda ureðenja u smislu konkretizacija odreðenih odredaba direktiva, a od neregulatornih mjera pro futuro predlažu se modeli financijskog i pravnog opismenjavanja jer odgovorno kreditiranje mora imati naličje u financijskoj odgovornosti potrošača.
Ovim istraživanjem utvrđen je uticaj motoričkih sposobnosti na proces učenja alpskog skijanja. Takođe, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi uticaj određenih morfoloških karakteristika na ...savladavanje skijaških znanja. Na početku istraživanja ispitanici su bili testirani pomoću testova za procjenu: ravnoteže, agilnosti, eksplozivne i statičke snage, frekvencije pokreta, te fleksibilnosti. Nakon procjene motoričkih sposobnosti, ispitanicima su utvrđene osnovne morfološke karateristike, te su pristupili školi alpskog skijanja u trajanju od sedam dana. Po završetku učenja alpskog skijanja svi ispitanici demonstrirali su sedam elemenata skijaške tehnike ispred pet nezavisnih ispitivača. Analiza rezultata pokazala je kako agilnost pozitivno utiče pri učenju svih ispitanih elemenata skijaške tehnike (kosi spust, β = 0,38; β = 0,26; zavoj ka padini, β = 0,33; β = 0,23; osnovni zavoj, β = 0,18; paralelni zavoj, β = 0,32; vijuganje, β = 0,34). Rezultati ispitanika u testu izdržaj u čučnju kojim se procjenjuje statička snaga nogu pozitivno utiče kod učenja zavoja ka padini (β = 0,19), osnovnog zavoja (β = 0,35), te paralelnog zavoja (β = 0,27). Test za procjenu ravnoteže (ravnotežni položaj lijeve noge uzdužno) značajno utiče pri učenju osnovnih elemenata skijaške tehnike (kosi spust u desnu stranu, β = 0,23; kosi spust u lijevu stranu, β = 0,28; zavoj ka padini u lijevu stranu, β = 0,24). Tjelesna visina skijaša početnika negativno utiče na efikasnost usvajanja skijaških znanja (β = -0,5), što znači da će višim skijašima biti teže usvajati skijaška znanja u odnosu na niže skijaše. S obzirom na rezultate ovog istraživanja moguće je istaknuti agilnost, statičku snagu, te ravnotežu kao one motoričke sposobnosti koje najviše doprinose skijaškim početnicima prilikom učenja skijaške tehnike.
Kreditni registar jedan je od kotačića u okviru postupka procjene kreditne sposobnosti, koji je u svjetskim razmjerima postao neizostavan dio financijske infrastrukture današnjice. U Republici ...Hrvatskoj djeluje Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o, trgovačko društvo koje vodi sustav koji omogućuje razmjenu podataka o zaduženosti i urednosti u podmirivanju obveza odreðene osobe iz baza podataka uključenih u registar te sačinjavanje kreditnog izvješća za tu osobu korištenjem tih podataka. U radu se analizira uloga HROK-a te kako on može doprinijeti odgovornijem kreditiranju, pa se njegova djelatnost razmatra u kontekstu odnosa aktera u procesu procjene kreditne sposobnosti - kreditne institucije, potrošača i samog HROK-a. Na taj se način usporeðuje aktivnost HROK-a i njegovo pravno okružje s europskim i svjetskim inačicama, napose u državama članicama EU-a, a posebice u Njemačkoj. Postavljaju se pitanja usklaðenosti pravne regulative koja se dotiče HROK-a s pravnom stečevinom EU-a te ima li prostora za izmjenu u smislu širenja funkcija HROK-a i njegove baze podataka te postiže li se i kako ravnoteža izmeðu slobodnog protoka podataka i prava potrošača na zaštitu podataka. Konačno, predlažu se modeli i promjena regulative tako da se olakša pristup potrošačima HROK-u te kojih bi rezultat bila i proaktivnija uloga HROK-a u pružanju graðanima pravne pomoći i financijske edukacije širih razmjera.
Istraživanje je usmjereno na samoprocjenu kvalitete života i rada medicinskih sestara u Domu zdravlja Zagreb – Centar te utvrđivanje razlika u kvaliteti života i rada medicinskih sestara/tehničara ...tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 u odnosu na prethodno razdoblje. Istraživanje je provedeno na uzorku od 113 medicinskih sestara i tehničara koji rade u Domu zdravlja Zagreb – Centar. Istraživanje je provedeno primjenom triju upitnika: upitnikom za određivanje indeksa radne sposobnosti (engl. Work Ability Index Questionnaire, WAI), upitnikom o kvaliteti života Svjetske zdravstveneorganizacije (engl. World Health Organization Quality of Life – Brief Version Questionnaire, WHOQOL-BREF) te upitnikom o radnoj sposobnosti i kvaliteti života tijekom pandemije bolesti COVID-19. Rezultati su pokazali da većina medicinskih sestara/tehničara (84 %) živi ispunjenim privatnim životom, dok manje od polovice ispitanika (46 %) živi ispunjenim profesionalnim životom. Više od 80 % medicinskih sestara/tehničara navodi da su u većini slučajeva i prilično često aktivni i u pokretu, a nijedan ispitanik nije potpuno neaktivan. Nedostatan broj radnika, prijetnje sudskom tužbom i parničenjem predstavljaju najveći čimbenik stresa medicinskim sestrama/ tehničarima na radnom mjestu. U cjelini, usporedba kvalitete života ispitanika za vrijeme pandemije pokazuje odstupanja u povećanom doživljaju stresa i osjećaju zdravstvene ugroženosti, no nema promjena u obavljanju fizičke aktivnosti i međuljudskim odnosima.
Ovim istraživanjem ispituje se kako je popularnost učenika u predmetnoj i u razrednoj nastavi povezana sa školskim uspjehom, inteligencijom i učiteljskim procjenama učeničkih sposobnosti. Ispitivanje ...je provedeno na uzorku od 412 učenika od 1. do 8. razreda Osnovne škole „Visoka” u Splitu. Korištene su progresivne matrice, procjene učitelja na ljestvici PROFNAD te sociometrijski upitnik. Ovim istraživanjem pokazuje se kako popularniji učenici imaju viši školski uspjeh, više intelektualne sposobnosti te učitelji procjenjuju njihove sposobnosti višima, posebice rukovodne. Najviše ima izoliranih učenika, a najrizičniji su odbačeni i kontroverzni učenici. Nema spolnih razlika kod inteligencije, školskog uspjeha, ali učitelji procjenjuju umjetničke sposobnosti djevojčica višima. Dječaci su češće odbačeni, a djevojčice su češće izolirane. Istraživanja ove vrste korisna su unutar same škole jer ostavljaju mogućnost intervencija za poboljšanje socijalnog statusa izoliranih, odbačenih i kontroverznih učenika.
Down syndrome (DS) is the most common chromosomopathy, with an incidence of 1:600. Williams syndrome (WS) is a rare neurodevelopmental disorder with an incidence of 1:7500-20000. Persons with these ...disorders have comparable cognitive deficits, but different language abilities. The goal of this research was to test the narrative ability of children with DS and children with WS and compare them with the narrative abilities of children with typical language development. The research was carried out on a sample of 40 children with DS, 5 children with WS and 40 children with typical language development. The children were paired by receptive age. For receptive age assessment we used the Peabody Picture Vocabulary Test (PPVT-III-HR; Kovačević et al., 2009). Narrative abilities were tested on two variables: storytelling and verbal description of the mother. The results of a robust discriminant analysis showed statistically significant differences between children with Down syndrome (DS), children with Williams syndrome (WS) and children with typical language development. As we had assumed, the children with DS achieved significantly lower results than the children with WS and the children with typical development. However, no statistically significant difference was found in narrative ability–storytelling between the children with WS and the children with typical language development, they did show a signifi cant statistical difference in narrative ability – description of the mother. These results indicate that the narrative abilities of children with WS are relatively well developed, which is not the case for children with DS.
Predškolski uzrast predstavlja period suštinskih promena u sposobnostima dece da eksplicitno rasuđuju o mentalnim stanjima drugih. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi odnos između teorije uma, ...radne memorije i jezičkih sposobnosti kod dece tipičnog razvoja, uzrasta od četiri do osam godina. Za procenu navedenih sposobnosti korišćeni su merni instrumenti: Zadatak lažnog verovanja „Sanja i Ana”, Raspon brojeva unazad, Test verbalnog pamćenja, Test brzine odlučivanja, Gramatika mališana i FONT test. Rezultati istraživanja su ukazali na statistički značajne korelacije između teorije uma, verbalnog pamćenja, kao i nekih aspekata jezičkih sposobnosti. Ipak, kao statistički značajan pokazatelj postignuća na zadacima teorije uma izdvaja se samo verbalno pamćenje (p < .05) koje zajedno sa verbalnom radnom memorijom predviđa 26% varijanse postignuća u usvojenosti teorije uma prvog reda (F = 9.40; df = 2; p = .00) i 15% varijanse postignuća u ukupnom skoru na zadacima procene teorije uma (F = 4.55; df = 2; p = .01). Rezultati istraživanja sugerišu blizak ali intrigantan odnos između teorije uma, egzekutivnih funkcija i jezičkih sposobnosti.