This article offers a view from a diplomatic standpoint on the rivalry and disputes between the great powers and the newly-established Balkan states regarding the trans-Balkan railway projects in the ...1900–1912 period. It is based mostly on archival material of a diplomatic provenance. Economic and geostrategic issues have always been closely linked. In the context of the Balkans, these issues became more important in the early 20th century, when a clash of economic, political, and strategic interests took place between the great powers and the new Balkan states. The ideas and projects of building trans-Balkan railways were created in the late 19th and early 20th centuries, mostly within the frame of Austria-Hungary, Italy, Serbia, Montenegro, Bulgaria, and Greece, but the Ottoman Empire and other European powers also became involved in the matter. Although these states cited economic interests, the Sublime Porte, which was responsible for issuing building concessions, was convinced that political and strategic goals stood behind these railway projects, and therefore hesitated for several years. A diplomatic discourse on the Balkan railways developed in the 1906–1912 period, primarily between Austria-Hungary and Serbia. However, these projects remained only on paper due to sudden political upheavals in the Balkans in the 1908–1912 period, and particularly due to the diplomatic crisis that took place between Austria-Hungary and Serbia, related to Serbia’s attempts to secure access to the Adriatic via the Albanian littoral.
Rad putem analize svetogorskog modela i odnosa Svete Gore prema Grčkoj i Vaseljenskoj patrijaršiji pokazuje da bi istovetno ili slično rešenje za srpske crkve i manastire na Kosovu i Metohiji bilo ...neprimenjivo, pa čak i veoma štetno za Srpsku pravoslavnu crkvu, Republiku Srbiju i srpski narod ukoliko bi takav model bio nametnut.
Rad je razmatra pitanja uspostavljanja i razvijanja pedagoškog pluralizma u obrazovnoj politici i praksi u Srbiji u razdoblju od sredine 20. stoljeća do danas. Pod pedagoškim pluralizmom ...podrazumijevamo uvažavanje i afirmaciju različitih pedagoških koncepcija i pristupa u razvijanju teorije i prakse obrazovanja, odnosno njegovanje različitih teorijskih orijentacija u području obrazovanja, kao i omogućavanje i ostvarivanje alternativnih rješenja glede organizacije i funkcioniranja školskog i nastavnog rada u odnosu na dominantni model školovanja. U vrijeme jugoslavenskog socijalističkog sustava, koga karakterizira nepostojanje demokratskog političkog poretka i odsustvo njegovanja pluralističkih stavova i vrijednosti, izostao je i pedagoški (i školski) pluralizam. Povoljniji uvjeti za razvoj pedagoškog i školskog pluralizma u Srbiji stvoreni su u post-socijalističkom razdoblju. Nakon 90-tih godina 20. stoljeća otvorena je mogućnost osnivanja privatnih odgojno-obrazovnih ustanova, a od nedavno i vrtića i škola posebne pedagoške orijentacije (tj. alternativnih škola). Također, u proteklom razdoblju realiziran je veći broj projekata, programa i obuka usmjerenih ka unaprjeđenju kvalitete nastavnog i školskog rada, u okviru kojih se mogu prepoznati ideje i koncepti karakteristični za reformne pedagoške pokrete. Međutim, dojam je da se inicijative i napori kojima se podupire pluralizam u obrazovanju, a koji dolaze od znanstvene i stručne javnosti, kao i od prosvjetnih vlasti, odnose uglavnom na demokratizaciju i unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja unutar javnog sustava školstva, a ne na promoviranje i podršku privatnom obrazovanju i/ili alternativnim pedagoškim koncepcijama u njihovom izvornom obliku.
Prilagođavanje europskim pravilima podrazumijeva preobrazbu gospodarstva i poduzeća, kako u djelatnosti proizvodnje tako i u izvozu roba. Regionalne integracije nameću promjene u strukturi ...proizvodnje. Izbor djelatnosti uspješno se ocjenjuje s pomoću Newtonova zakona gravitacije. U članku koriste se osnovni elementi gravitacijskog modela, BDP, broj stanovnika i distanca, a razdoblje u kojem se analiziraju trgovinski tijekovi jest od 2001. do 2018. Nadalje, u radu se ocjenjuje trgovinska razmjena Srbije s ostalim članicama EU-a, a posebno se uzimaju u obzir iskustva Republike Hrvatske. Rezultati gravitacijskog modela pokazuju da je trgovinska razmjena s distanciranijim članicama EU-a manja nego sa zemljama EU-a koje su bliže. Štoviše, istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno više trguje sa susjednim državama članicama EU-a, što je i osnovna zamisao ovoga gravitacijskog modela. Međutim, iznimke postoje u trgovinskoj razmjeni s razvijenim gospodarstvima EU-a. Cilj je ovoga članka detaljno analizirati strukturu trgovinske razmjene Srbije s članicama EU-a. Također, u radu se uzima u obzir poučno iskustvo Republike Hrvatske od postupka pristupanja do punopravnog članstva u EU-u. Gravitacijski model prikazan u ovome radu poslužit će za ocjenu smjera srpske trgovine u procesu pridruživanja EU-u.
Enciklopedika u Srbiji Mlakar, Mirko
Studia lexicographica,
10/2019, Letnik:
13, Številka:
24
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Razvoj glavnoga dijela enciklopedike u Srbiji, onoga na srpskom jeziku,
u ovome je radu predstavljen kroz izdavačka poduzeća i druge organizacije,
poput kulturne ustanove Matice srpske, koje se bave ...proizvodnjom
enciklopedičkih djela. Enciklopedičko stvaralaštvo u Republici Srbiji samo je
djelomice praćeno institucionalizacijom, premda se od početka XXI. stoljeća,
primjerice iz javnoga poduzeća Službeni glasnik, javljaju ideje o osnivanju
enciklopedijskoga zavoda, u pravilu po uzoru na Leksikografski zavod u Zagrebu.
U članku se razmatraju stajališta i postupci pojedinih poduzeća i ustanova,
struke i političkih čimbenika u vezi sa središnjom enciklopedičkom
institucijom. Autor ne samo da nudi elemente za ocjenjivanje nekih važnijih
enciklopedičkih djela, poglavito
Vojne enciklopedije
(prvo izdanje
1958–69., drugo 1970–76), nego se dotiče i nekih općih metaleksikografskih i
bibliografskih pitanja. Već zbog tipa djelatnosti i izdanja organizacija o
kojima piše u ovom radu, autor ulazi i u područje srpske jezične
leksikografije.
In this study, the
development of the main current of encyclopedism in Serbia, the one in the
Serbian language, is presented through publishing companies and other
organisations that deal with producing encyclopedias, such as the cultural
institution Matica srpska (
Matrix Serbica
). Encyclopedic work in
Republic of Serbia is only partially accompanied by institutionalization, even
though the idea of founding an encyclopedic institute modelled after the
Institute of Lexicography in Zagreb (Republic of Croatia), such as the one
initiated by the Službeni glasnik (Official Gazette) public enterprise, has
been present since the start of the 21st century. The article deals
with the views and procedures of individual companies and institutions as well
as professional and political factors related to the central encyclopedic
institution. Not only does the author present elements for the evaluation of
some of the significant encyclopedic works, especially the
Vojna
enciklopedija
(
Military Encyclopedia;
first edition 1958–1969,
second edition 1970–1976), but also touches on some of the general questions of
metalexicography and bibliography. Due to the type of activities and editions
of organizations written about in this work, the author also examines the field
of Serbian language lexicography.
Cilj rada ispitivanje je potencijala za brendiranje „mekih“ činilaca teritorijalnog kapitala u
gradovima srednje veličine u Srbiji. Koncept teritorijalnog kapitala odnosi se na ukupni potencijal
...gradskog razvoja koji kombinira objektivne, „tvrde“ i subjektivne, „meke“ činioce kako
bi privukao investicije i ostvario lokalni razvoj određenog područja. Budući da je brendiranje
gradova postalo imperativ lokalnih razvojnih strategija, rad ima za cilj povezati te koncepte
kako bi se naglasio mogući potencijal za brendiranje mekih dimenzija teritorijalnog kapitala.
U radu su korišteni podaci istraživanja provedenog u periodu od 2013. do 2015. godine u
okviru Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na
reprezentativnom uzorku stanovništva od 18 do 65 godina u osam gradova. U prvom dijelu
teksta raspravlja se o konceptu teritorijalnog kapitala, koji se dovodi u vezu s procesom brendiranja
grada. U drugom dijelu teksta analizira se društvo Srbije. Najprije se sumiraju glavne
karakteristike društveno-prostorne transformacije u postsocijalističkom periodu i ukazuje se
na neusklađenost između teritorijalnog kapitala i procesa brendiranja gradova. Dalje je predstavljena
metoda istraživanja, koja se fokusira na percepciju ispitanika/građana, zapostavljenu
meku dimenziju teritorijalnog kapitala. Vodeći se perspektivom brendiranja gradova kao
postavljenim analitičkim ciljem, u tumačenju dobivenih rezultata primijenjene su prilagođene
dimenzije modela CBI (prepoznatljivost, puls, ljudi). Rezultati istraživanja tumačeni su iz perspektive
korištenih koncepata u radu. U zaključku se u kratkim crtama sumira zašto i na koji
se način promatrane meke dimenzije teritorijalnog kapitala mogu prepoznati kao relevantan
potencijal u procesu (re)brendiranja istraživanih gradova.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
Introduction: The pharmacists played an important role in the development of biochemistry as applied chemistry in Serbia. What is more, the first seven state chemists in Ser bia were pharmacists. ...State chemists performed the chemicaltoxicological analysis as well as some medical and biochemical ones. When it comes to the education of medical biochemists as health workers, the period after the beginning of the second half of the twentieth century should be taken into account because that is when the training of pharmaceutical staff of the Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, begins on the territory of Serbia. This paper presents the development of medical biochemistry through the development of curriculum, personnel and literature since the foundation of the Faculty of Pharmacy in Serbia until today.
Objective: The aim of this paper is to present the historical development of biochemistry at the Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, through analysis of three indicators: undergraduate and postgraduate education of medical biochemists, teaching literature and professional associations and trade associations.
Method: The method of direct data was applied in this paper. Also, desktop analysis was used for analyzing of secondary data, regulations, curricula, documents and bibliographic material. Desktop research was conducted and based on the following sources: Archives of the University of Belgrade- Faculty of Pharmacy, Museum of the History of Pharmacy at the University of Belgrade-Faculty of Pharmacy, the Society of Medical Biochemists of Serbia and the Serbian Chamber of Biochemists.
Results and conclusion: The curricula, the Bologna process of improving education, the expansion of the range of subjects, the number of students, professional literature for teaching biochemistry, as well as professional associations and trade associations are presented through the results.
Uvod: Značajnu ulogu u razvoju biohemije kao primenjene hemije dali su farmaceuti, pa su čak prvih sedam državnih hemičara u Srbiji bili apotekari. Državni hemičar obavljao je hemijsko-toksikološke analize kao i neke medicinsko-bio- hemijske analize. O školovanju medicinskih biohemičara kao zdravstvenih radnika može se govoriti od druge polovine XX veka, kada na teritoriji Srbije počinje školovanje farmaceutskog kadra na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu. U radu je prikazan razvoj medicinske biohemije kroz razvoj nastavnih planova i programa, stručnog kadra i literature na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu od njegovog osnivanja do danas.
Cilj: Cilj rada je da se prikaže istorijski razvoj biohemije na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu analizom tri indikatora: dodiplomskog i poslediplomskog obrazovanja medicinskih biohemičara; nastavne literature i stručnih udruženja i strukovnih asocijacija.
Metode: U radu je primenjena metoda direktnih podataka i, gde je bilo potrebno, korišćena je desktop analiza pomoću koje su analizirani sekundarni podaci, uredbe, nastavni planovi i programi, dokumenta i bibliografska grada. Desktop istraživanje je realizovano na osnovu slededh izvora: Arhive Univerziteta u Beogradu - Farmaceutskog fakulteta, Muzeja za istoriju farmacije Univerziteta u Beogradu - Farmaceutskog fakulteta, Društva medicinskih biohemičara Srbije i Komore biohemičara Srbije.
Rezultati i zaključak: Kroz rezultate prikazani su nastavni planovi i programi, Bolonjski proces unapređenja nastave, širenje opsega predmeta, broj studenata, stručna literatura za nastavu iz biohemije i stručna udruženja i strukovne asocijacije.
U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih ...dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike “dobrog” pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na “unutarnju” krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu “izvanjsku” krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa.
In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a “good” judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an “internal” crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident “external” crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.
PDF
