Ovaj pregledni članak usredotočuje se na specijaciju žive u Jadranskom moru, rubnom moru Mediterana, koje predstavlja njegovu posebnu biogeokemijsku podjedinicu zbog antropoloških izvora žive. ...Trenutno znanje o kruženju žive u Jadranu je predstavljeno kroz pregled vrhunskih istraživanja na ovom području o vremenskim i prostornim raspodjelama i pojavnostima živinih specija u vodi i sedimentu te kemijskim transformacijama. Sumirani su rezultati istraživanja o specijaciji žive kako bi se opisala njena prisutnost i sudbina u Jadranskom moru. Jadransko more predstavlja neto izvor žive u Sredozemlju zbog najviših koncentracija ukupne žive uočenih u sjevernom Jadranu te najviših koncentracija metilžive u južnojadranskom ponoru. Međutim, biogeokemijski ciklus žive nije u potpunosti poznat te je ograničeno naše razumijevanje živinog transporta između odjeljaka i njenih (bio)transformacija. Buduće istraživanje se treba usredotočiti na mikrobne i kemijske procese živinih transformacija kako bi se bolje razumio utjecaj kontaminacije živom na okoliš i zdravlje ljudi u Jadranskom moru.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se razmatra doprinos Braudelova djela Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. razumijevanju i tumačenju temeljnih obilježja jadranske geopolitike tijekom povijesti. Težište je pritom ...stavljeno na historijsko-geografsku i geostratešku valorizaciju povijesne uloge ključnih nadzornih točki u kontroli i zaštiti glavnih longitudinalnih i transverzalnih jadranskih pomorskih koridora, kao i na geostratešku analizu odnosa Jadrana spram ostatka Sredozemlja te napose spram njegovih bližih i daljih kontinentalnih zaleđa.
Zajednica zooplanktona u egipatskom dijelu Sredozemnog mora se prikazuje prema novijim i povijesnim podatcima. Rezultati ukazuju na prosječnu godišnju gustoću populacije zooplanktona koji je naglo ...pao na 28750 jedinki m-3 u 1962-oj godini; 3723 jednike m-3 u 1966-oj godini; 1685 jedniki m-3 u 1970-71-oj godini, te na minimum od 1206 jedniki m-3 u 1984-85-oj godini.
Pad je rezultat smanjenog fertiliteta na području Asuanske brane nakon gradnje. U ovom radu iznose se podatci o slijedećim vrstama: 184 Copepoda, 20 Appendicularia, 25 Siphonophora, 21 Hydromedusa, 15 Amphipoda i 7 Chaetognatha koje su zabilježene u egipatskim sredozemnim vodama, a od kojih su pojedine ušle u Sredozemlje preko Sueskog kanala.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Europska unija od svojih je početaka 1990-ih godina provodila mediteransku orijentaciju trima individualnim programima ili zasebnim mediteranskim politikama: Euromediteranskim partnerstvom, Europskom ...susjedskom i Sredozemnom unijom.
U Platōnovu dijalogu Timaij iz Lokra u Italiji opisuje kozmogoniju svojim athēnskim prijateljima – to je posve sredozemni zemljopisni okvir pripovijesti. Ipak, mnogi kozmogonijski motivi u Timaiju ...imaju usporednica u staroindijskoj Aitareya-upaniṣadi, a neke se mogu naći u Iranaca, Slavena i, osobito, Germana. To upućuje na indoeuropsko, a ne sredozemno, podrijetlo. Ipak, to ne isključuje i moguće dalje usporednice. S druge strane, taj kozmogonijski model čini se da je utjecao na (grčko) nazivlje u kršćanskome određenju Tvorca i stvaranja u Nicejsko-carigradskome vjerovanju. Iako nije sredozemnoga podrijetla, kozmogonijski se je model iz Timaija nadaleko proširio Sredozemljem.
Ovaj rad prvi je prilog poznavanju raznolikosti vaskularne flore sjevernojadranskog otoka Oliba (26,13 km2), koja prema našem istraživanju obuhvaća 465 domaćih i udomaćenih biljnih svojta te 69 češće ...uzgajanih vrsta. Sredozemni karakter olipske flore ogleda se u velikoj zastupljenosti svojta iz porodica Poaceae, Fabaceae i Asteraceae, te prevladavanju steno-mediteranskih vrsta s visokim udjelom jednoljetnica (terofiti). Usprkos tome što je utjecaj čovjeka na otoku danas slab, pronašli smo više stranih vrsta izbjeglih iz uzgoja, što ukazuje na potrebu nadziranja njihovog budućeg širenja i mogućeg udomaćivanja. Smatramo potrebnim i da se vrste Ipomoea quamoclit i Aptenia cordifolia uključe u popis hrvatske flore.
PDF
