Riblje ličinke su prikupljene tijekom dvaju istraživanja koja su provedena početkom srpnja 2002. i 2003. godine u zaljevu Kavala (sjeverni dio Egejskog mora) s ciljem utvrđivanja strukture ribljih ...vrsta i postojanih populacija. Sličnost dendograma otkrila je postojanje četiri populacije povezane s tri skupine u 2002. godini i pet populacija povezanih s četiri stalne skupine u 2003. godini.
Te skupine su potvrđene pomoću ne-metričke analize višedimenzionalnih skala (NMDS). Analiza je pokazala da su grupe stalnih populacija bile značajno različite za 2002. godinu (globalno R = 0,748; P <0,001) i 2003 (globalno R = 0,931; P <0,001). Visoki stupanj različitosti između grupacija dobivenih od dendograma i NMDS analize također je zabilježena za 2002. godinu (globalno, R = 0,834; P <0,001) i 2003 (globalno, R = 0,767; P <0,001). Skupna struktura uglavnom je bila određena prema najrasprostranjenijim i učestalim ličinkama, posebice brgljuna (Engraulis encrasicolus), te je uvelike bila pod utjecajem reprodukcijskih obilježja i prostornom raspodjelom odraslih riba. Razlike između utvrđenih grupacija također su određene s obzirom na prostorno pojavljivanje i brojnost svake svojte.
Ovaj rad opisuje nalaz novorođenog psa tupana Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1927)
ulovljenog kod otoka Sazana (Albanija) na dubini od 120 m, što je najjužniji susret u Jadranskom
moru. Opisana ...jedinka imala je djelomično zacijeljen pupčani ožiljak. Patološki pregled pokazao
je da je jedinka bila u dobrom tjelesnom stanju, bez makroskopskih promijena i parazita, dok su
uzorci tkiva uzeti za daljnje histološke analize. Detaljnji morfometrijski podaci uspoređeni su s
četiri neonatalne i juvenilne jedinke iz sjevernog i srednjeg Jadrana, te su navedene u radu. Iako nije
moguće sa sigurnošću utvrditi da li je naša jedinka okoćena u istraživanom području ili drugdje,
predstavljeni nalaz daje prvi znanstveni dokaz da se neonatalni psi tupani mogu naći duž obale
Albanije. Poznavanje točnih lokacija i kretanje tek okoćenih i mladih morskih pasa od velike je
važnosti za učinkovito dugoročno očuvanje in situ.
Two winter sets of hydrographic data representing warm and cold winters for 1989 and 1990 respectively were used to study the characteristics of Egyptian Mediterranean water masses. The ...classification was based on the variations of air and surface water temperatures. Four water masses were observed during winter; (i) the surface water mass of temperature 17- 19 °C, salinity maximum 39.0->39.2 occupies the upper 200 m layer, (ii) the Levantine intermediate water mass of temperature 15-17 °C and salinity 38.8-39.0 occupies depths between 200 and 400 m,(iii) a mid-depth water mass lies between 400 an 800 m of temperature 14-15 °C and salinity range 38.75-38 and (iv) the deep water mass of potential temperature range 13.3-13.5 °C, salinity 38.6-38.75 and density ~29.1 σt . By analyzing the water temperature and salinity distributions, we found that the average surface water temperature are 18.88 °C and 16.73 °C during the warm and cold winters, respectively with an average difference of 2.1 °C. The difference reached the maximum value of 2.32 °C at 50 m depth. It decreases with increasing depth to reach 0.12 °C at 200 m depth. At the depth of 250-500 m, the difference was negative and varied between -0.42 and -0.17 °C. The difference of average salinity at the surface was about 0.07 and decreased to reach 0.03 at 50 m depth. At depth of 100 m and down to 500 m, the difference values were negative and varied between -0.03 and -0.09. Vertically, the variations in the water temperature and salinity were observed not only on the surface, but also to a deeper layers (>200 m). The surface layer (0-150 m) represents a water mass of high positive temperature difference (up to 2.5 °C) and low positive salinity difference (~0.06). The intermediate layer showed a nuclei of negative difference (-1.4 °C and -0.2 salinity) in the east- ern side of the study area at depth of 200-300 m.
Dva seta hidrografskih podataka, sakupljena tijekom toplih i hladnih zima 1989. i 1990. godine, korištena su pri proučavanju karakteristika egipatskih sredozemnih vodenih masa. Njihova klasifikacija je načinjena prema varijacijama temperature zraka i površinskih temperatura mora. Proučavane su četiri vodene mase tijekom zimskog perioda: (i) površinska vodena masa s temperaturom od 17-19 °C i maksimalnim salinitetom od 39.0-39.2, koja je obuhvaćala površinski sloj do 200 m, (ii) Levan- tinska intermedijarna voda s temperaturom od 15-17°C i salinitetom od 38.8-39.0, zamijećena na dubinama između 200 i 400 m, (iii) vodena masa srednjih dubina (400-800 m) s temperaturom od 14-15 °C i salinitetom od 38.75-38, te (iv) duboka vodena masa s potencijalnom temperaturom koja je varirala između 13.3-13.5°C, salinitetom između 38.6-38.75 te gustoćom od ~29.1 σt. Analizirajući vrijednosti temperature mora i saliniteta, ustanovljeno je da je prosječna površinska tempera- tura mora iznosila 18.88 °C tijekom toplih, te 16.73 °C tijekom hladnih zima, to jest s razlikom od 2.1 °C. Razlika je dosegla maksimalnu vrijednost od 2.32 °C na dubini od 50 m, smanjujući se s povećanjem dubine te dostižući 0.12 °C na dubini od 200 m. Na dubini od 250-500 m razlika je bila negativna i varirala je između -0.42 and -0.17 °C. Razlika kod prosječnih vrijednosti saliniteta na površini iznosila je 0.07 i sman- jivala se do 0.03 na dubini od 50 m. Na dubini od 100 m te dublje prema 500 m, razlika je postala negativna te varirala između -0.03 i -0.09. Vertikalne promjene u temperaturi mora i salinitetu su primijećene ne samo na površini, već i u dubljim slojevima (>200 m). Površinski sloj (0-150 m) predstavlja vodene mase s izrazitom pozitivnom temperaturnom razlikom (do 2.5 °C) i s malo povišenim salinitetom (~0.06). Srednji sloj pokazuje (jest) jezgra negativne raz- like (-1.4 °C u temperaturi i -0.2 salinitetu) na istočnoj strani istraživanog područja na dubini od 200-300 m.
Hrvatsko priobalje i otoci imaju dugu tradiciju uzgoja ovaca te proizvodnje mesa, mlijeka, sira i vune, čija se ekonomska važnost kroz povijest često mijenjala. Zbog izražene otpornosti, iznimnih ...mogućnosti prilagodbe i izdržljivosti, ovce su dominantna vrsta u stočarskoj proizvodnji Sredozemlja. Zbog nepristupačnih, kamenitih i krševitih terena, vrlo oskudne vegetacije, ovce su, uz koze najbrojnije od svih vrsta domaćih životinja koje se uzgajaju na našim priobalnim i otočkim područjima. Ovčarska proizvodnja temelji se na brojnim izvornim pasminama uglavnom kombiniranih proizvodnih osobina (meso, mlijeko, vuna). Domaća otočka, primorska i dalmatinska janjetina je izrazito cjenjena namirnica životinjskog podrijetla. U posljednje vrijeme u navedenim područjima sve je zastupljenija mužnja ovaca. Proizvodnjom mlijeka i preradom u autohtoni sir povećava se dohodovnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, čuva se tradicija, obilježja prepoznatljivosti pojedinih krajeva i obogaćuje gastronomska ponuda. Radi veće ekonomske učinkovitosti ovčarske proizvodnje, janjad se uglavnom kolje u ranoj životnoj dobi (prije odbića) i male tjelesne mase (8-12 kg), kako bi se što više proizvedenog mlijeka moglo preraditi u sir.
Članak je usmjeren na festivale koje promatra kao arenu unutar koje se kulturni identiteti stvaraju i ponovno uspostavljaju. Referiranje na tradiciju i prošlost imaju u tom procesu ključnu ulogu. ...Autorice analiziraju četiri tematski različita festivala koja se odvijaju duž Jadranske obale: Festival dalmatinskih klapa u Omišu, Rapsku Fiestu, Dubrovački ljetni festival i Splitski ljetni festival. Festivali se promatraju kao načini ponovnog otkrivanja i postavljanja mediteranskog imaginarija na pozornicu.
Kontejnerski promet ima dominantnu ulogu u prijevozu generalnog tereta jer integrira različite oblike prijevoza u
jedinstven prijevozni lanac. Razlog je tome jednostavnije rukovanje teretom i kraće ...zadržavanje brodova u luci, čime
se smanjuju troškovi prekrcaja, a to pak utječe na smanjenje vozarina, što privlači sve više korisnika. Zbog svega toga
kontejnerski se promet smatra najperspektivnijim oblikom prijevoza tereta.
Sredozemno je more iznimno važno za kontejnerski promet jer njime prolazi jedna od triju najvažnijih trgovačkih ruta
na relaciji istok - zapad, a to je ona što povezuje Europu s Bliskim, Srednjim i Dalekim Istokom. S obzirom na to da u
linijskome pomorskom prometu postoji trend racionalizacije broja ticanja luka poradi smanjenja troškova, sredozemne
luke koje su u blizini glavnoga plovidbenog puta između Sueskog kanala i Gibraltara, preuzele su funkciju glavnih
prekrcajnih kontejnerskih luka. Distribucija kontejnera iz tih luka prema udaljenijim lukama unutar sredozemnoga
bazena odvija se redovitim feeder-linijama.
Kontejnerski promet na Jadranu pojavljuje se krajem 1970-ih godina i najintenzivniji je u sjevernojadranskim lukama
jer one imaju najbolje prometne veze s gravitacijskim zaleđem, to jest sa zemljama Srednje Europe. Međutim, iako im
je iznimno povoljan geografski položaj u usporedbi s prometnim tijekovima između Europe i Istoka, sjevernojadranske
luke tu prednost nedostatno iskorištavaju. Dokaz je tome činjenica da su im glavni konkurenti luke Sjevernog i
Baltičkog mora preko kojih se odvija većina vanjske trgovine država na istoku Srednje Europe, iako im je Jadransko
more puno bliže.
Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji s ribarskim sektorom, točnije jednom komercijalnom plivaricom koja koristi plivaricu “Srdelaru” u ribolovnoj zoni G, su prikupljeni preliminarni podaci vezani
uz ...interakciju ovog tipa ribolova i njegovih predatora. U razdoblju od 2013. do 2016. godine, prema podacima prikupljenim od strane iskusnog promatrača na palubi ove komercijalne plivarice, je
utvrđeno da su tune, dupini i igluni najvjerniji pratioci ovog tipa ribolova te da je njihova abundancija redom bila 68,6%, 22,0% i 9,4%. Premda je uočeno da su navedeni grabežljivci prisutni tijekom cijele godine ipak je njihova pojavnost kolebala od mjeseca do mjeseca – najmanje tuna je zabilježeno u razdoblju od svibnja do
lipnja, nešto više dupina je uočeno od srpnja do listopada, dok su igluni bili najbrojniji od siječnja do ožujka. Tijekom istraživanog razdoblja je utvrđeno blago povećanje broja tuna i dupina premda to povećanje nije bilo statistički značajno. Korelirajući ulove ostvarene istraživanom komercijalnom plivaricom i broja uočenih grabežljivaca, čini se da će u slučaju pojave tune ostvareni ulov biti manji s obzirom da ona rasprši ciljanu plovu sitne plave ribe, dok će relatvno dobar ulov ista plivarica ostvariti u prisutnosti dupina koji će uočenu plovu još više zbiti.
PDF
