U članku se nudi sažet pregled različitih pristupa fenomenu starenja i starosti kao sastavnom dijelu ljudskoga života, koji implicira i brojne izazove i nošenje s poteškoćama. U kontekstu današnjega ...povećanja broja starije populacije kao ozbiljne demografske problematike, posebice u industrijski razvijenijim zemlja, a što ne zaobilazi ni hrvatsko društvo, tema starosti sve više dolazi u središte interesa i različitih znanstvenih i stručnih područja. Filozofska tradicija na temelju brojnih relevantnih izvora također ima što reći o starenju i starosti, pogotovo s etičkoga aspekta. Umijeće starenja kao sastavni dio umijeća življenja osposobljava za kvalitetnije doživljavanje i proživljavanje starosti, te percipira tu životnu fazu kao dodatni potencijal, a nikako kao teret. Da bi svakome bila omogućena dostojanstvena starost nužna je i podrška društvene zajednice međugeneracijskom solidarnošću i dobro organiziranom socijalnom skrbi za starije i nemoćne.
The article provides a concise overview of various approaches to the phe-nomenon of aging and old age as an integral part of human life, which pre-sents numerous challenges and difficulties. Against the background of today’sincrease in the number of elderly people as a serious demographic problem,especially in industrially developed countries, which does not bypass Croatiansociety, the subject of old age is increasingly becoming the focus of interest ofvarious scientific and professional fields. The philosophical tradition, based onits numerous relevant sources, also has something to say about aging and oldage, especially from the ethical point of view. The art of aging, as an integralpart of the art of living, prepares for a better experience of old age and perceivesthis phase of life as an additional potential rather than a burden. In order foreveryone to experience a dignified old age, the support of the social communitythrough intergenerational solidarity and well-organized social care for the el-derly and frail is also necessary.
U radu je prikazan novokonstruisani upitnik o seksualnom ponašanju - SP, koji obuhvata različite i relevantne aspekte seksualnog ponašanja (bihejvioralni, kognitivni, emocionalni i sociokulturalni ...aspekt). U tom smeru, cilj ovog istraživanja je utvrđivanje latentne strukture predloženog upitnika i ispitivanje efekata sociodemografskih karakteristika na dobijene dimenzije seksualnog ponašanja. Uzorak su činila 233 ispitanika, pri čemu se vodio računa da broj ispitanika bude relativno ujednačen s obzirom na pol, uzrast, nivo obrazovanja i veličinu mesta stanovanja. Primenjen upitnik sadrži 70 ajtema različitog tipa odgovaranja, koji referiraju na bihejvioralni, kognitivni, motivacioni i emocionalni aspekt seksualnog ponašanja. Analizom glavnih komponenti ekstrahovano je šest komponenti koje su imenovane na sledeći način: fantaziranje o seksu, bogatstvo seksualnog iskustva, sklonost nekoitalnoj seksualnoj igri, sklonost parafilijama, sklonost seksu na neuobičajenim mestima i sklonost neobaveznom seksu. Rezultati ukazuju da postoje značajni multivarijatni glavni efekti pola i veličine mesta stanovanja, kao i moderatorski efekat veličine mesta stanovanja na relacije između starosti i dimenzija seksualnog ponašanja, kao i pola i dimenzija seksualnog ponašanja. Nalazi su tumačeni u kontekstu biosocijalnog modela seksualnosti.
Poznavanje značilnosti psihološkega delovanja starejših je prvi pogoj za razvijanje načinov ohranjanja in izboljšanja njihove kompetentnosti, blagostanja in vključevanja v družbo. V prispevku ...predstavljamo ugotovitve slovenske raziskave o poznavanju dejstev o staranju in značilnostih starejših oseb pri velikem vzorcu različno starih in različno izobraženih odraslih. Z ravnjo izobrazbe se poznavanje dejstev o starejših povečuje, mladi na prehodu v odraslost in starostniki pa v primerjavi s posamezniki v zgodnji in srednji odraslosti poznajo nekoliko manj teh dejstev. V splošnem je poznavanje psihološkega vidika staranja, značilnosti starejših in njihovih potencialov za učenje, spreminjanje in delo na razmeroma nizki ravni. Večina odraslih pozna dejstva o telesnem stanju, zdravju in nekaterih posebnostih psihološkega delovanja starejših. Precej razširjena pa so zmotna prepričanja, ki odražajo negativne stereotipe o staranju in starejših osebah, zlasti na področju spoznavnega, oziroma širše, psihosocialnega delovanja starejših. Na tej podlagi menimo, da je za formalno in neformalno izobraževanje pomembno ustrezno informiranje odraslih.
The amendment to the Act on Road Traffic Law introduced a new legal institution related to failure to register a vehicle consisting of an administrative fine in the amount of PLN 200 to 1,000. The ...penalty is imposed by means of an administrative decision issued by a competent starost. With the introduction of the above-mentioned institution in legal circulation, new problems will arise in connection with conducting administrative proceedings to impose a penalty, as well as determining its amount. In addition, a starost, as a creditor, is obliged to initiate enforcement proceedings in the absence of voluntary execution of the decision imposing the penalty. The established body aims to ensure the implementation of Directive 2000/53/EC of the European Parliament and of the Council of 18 September 2000 on end-of-life vehicles, concerning, i.a., the absence of sanctions for not registering an imported vehicle and not registering an end-of-life vehicle. The following article discusses the main problems related to the application of the institution introduced with regard to the administrative procedure, the nature of the penalty imposed, as well as its enforcement. The considerations were carried out on the basis of a dogmatic method.
Na osnovi vzorčne ankete na 562 kmetijah smo analizirali opremljenost slovenskih kmetij s traktorji. Iz tehnološkega vidika je traktorski vozni park v Sloveniji zastarel, saj je povprečna starost ...traktorjev 18,8 let. Z obratoslovnega vidika pa sedanji traktorski vozni park navidezno še vedno zadošča. Traktorji na kmetijah letno naredijo v povprečju 280 delovnih ur. V strukturi predstavljajo traktorji z letnim izkoristkom do 200 ur kar 55,9 %. Slabih 10 % traktorjev nima ne kabine ne loka, tako da so velika potencialna nevarnost za uporabnika. 57 % lastnikov sami vzdržujejo traktorje, 84 % lastnikov pa sami menjajo olje. S proizvodno tehničnega vidika je potrebna modernizacija traktorjev, ta pa mora predvsem odpraviti pogosto neracionalno in neučinkovito izrabo traktorjev ter nizko raven njihove tehnične opremljenosti.