Cilj: Bolje razumijevanje dentalne procjene dobi moglo bi pomoći pri procjeni dobi u kliničkoj forenzici. Prvi cilj bio je osigurati ključne informacije o pouzdanosti metode za buduća istraživanja ...koja bi se koristila dentalnom procjenom s pomoću indeksa drugog molara (I 2M ) te indeksa trećeg molara (I 3M ) za procjenu legalne dobi od 12 do 14 godina. Drugi cilj bio je dokumentirati forenzičke ishode Demirjianove metode koja se već primjenjuje u kliničkoj forenzici. Materijal i metode: Za ovu svrhu korištena su dva uzorka – za I 2M 633 ortopantomograma (270 od djevojčica i djevojaka i 363 od dječaka i mladića u dobi od 7 do 17 godina), a za I 3M 471 ortopantomogram (253 od djevojčica i djevojaka i 218 od dječaka i mladića u dobi od 10 do 23 godine). Svi su uzeti iz baze podataka Sveučilišnoga bolničkog centra Lisabon – Sjever, a njihovu upotrebu odobrilo je Etičko povjerenstvo. Rezultati: Granična točka I 3M za 12-godišnjake (1,133) dala je bolje rezultate od one za I 2M . Nadalje, granična točka I 2M za 14-godišnjake (0,001) pokazala je bolje rezultate od granične točke I 3M (0,705). Obje su metode pouzdane za određivanje dobi od 12 i 14 godina prema zakonu. No, korištenje I 3M i I 2M omogućuje pomicanje granične vrijednosti zbog osjetljivosti ili specifičnosti, ovisno o adekvatnoj primjeni. Zaključak: Točnost I 3M (88,94 %) davala je bolje rezultate kada se određivala granična vrijednost 12-godišnjaka (1,133), a točnost I 2M (90,21 %) bila je bolja u slučaju 14-godišnjaka (0,001).
Uvod: Heiloskopija je istraživačka tehnika kojom se proučavaju uzdignuća i ulegnuća koja oblikuju karakterističan uzorak na vanjskoj površini usnica. Otisak usnica smatra se jedinstvenim i analogan ...je otisku prsta. Svrha: Željelo se odrediti tipove ragada na zdravim usnicama muškaraca i žena s pomoću otiska usnica u hrvatskoj populaciji, ustanoviti postoji li statistički značajna razlika između muškaraca i žena u tipovima ragada te ima li razlike između otisaka usnica muškaraca i žena. Ispitanici i postupci: U istraživanju je sudjelovalo 40 muških i 50 ženskih nasumično odabranih ispitanika iz hrvatske populacije. Uzorak ragada na usnicama klasificiran je metodom prema Tsuchihashiju. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da većina žena u Hrvatskoj pripada tipu 2 (40 %), a slijedi tip 1 (34 %).
Tipovi 3 (12 %), 4 (8 %) i 5 (6 %) su rjeđi. Većina muškaraca pripada tipu 3 (35 %) i tipu 2 (25 %) te malo njih tipu 4 (15 %), zatim slijede tipovi 5 (12,5 %) i 1 (12,5 %). Zaključak: Utvrđene su statistički značajne razlike između muškaraca i žena s obzirom na tipove ragada na usnicama.
PDF
