Strah je temeljna ljudska emocija koja se često veže uz pretpostavku da izaziva pasivnost aktera. Kako je za načelo supsidijarnosti sudjelovanje svih u socijalnom životu od presudnog kriterija za ...njezinu zaživljenost, od posebnog nam je interesa bilo vidjeti, na temelju naznaka koje daju psihologija, teologija i sociologija, koliko je u Hrvatskoj strah prisutan u ljudi određen i položajem u društvenoj strukturi. Zanimalo nas je nalazimo li više faktora straha i kakve su im karakteristike. Na temelju razrade teorija razvijenih unutar sociologije emocija te naglasaka socijalnog nauka Crkve o načelu supsidijarnosti, držimo da je jedan od načina prevladavanja straha u udruživanju ljudi, njihovu sudjelovanju te u izgradnji supsidijarnog društva.
The goal of this paper is to examine affective responses to institutionalised narratives on the genesis, course and consequences of the 1990s conflict in Croatia, which coexist with subjugated ...knowledge, usually taking the form of conspiracy theories. The paper is based on recent fieldwork research. The author examines the ways of forming different personal narratives dominated by the motifs of home, displacement, (not) belonging, and narratives close to conspiracy theories which are incorporated into personal accounts. The author sees conspiracy theories as an attempt to understand the gravity and ambivalence of every (post) war experience, as a possible loosening of the knot that emerged at the intersection between the personal and the collective, the cognitive and the emotional, ethnic identity (be it majority or minority) and citizenship, the desirable and the undesirable, home and leaving home.
Cilj istraživanja bio je razmotriti ulogu koju u objašnjenju matematičkog samopoimanja, osim uspjeha u matematici, imaju osobine ličnosti, matematička anksioznost, stereotipi o matematici kao muškom ...području i percepcija uloge i ponašanja nastavnika matematike. Istraživanje je provedeno na uzorku od 511 učenika 8. razreda iz 36 osnovnih škola u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analiza doprinosa spomenutih prediktora napravljena je na rodno odijeljenim uzorcima. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđeni su pojedinačni doprinosi varijabli i ukupni doprinos prediktora objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenika (R = 0.63) i učenica (R = 0.72). Uspjeh u matematici najsnažnija je odrednica matematičkog samopoimanja obiju rodnih skupina. Ličnost, točnije, savjesnost rodno je specifična determinanta koja doprinosi objašnjenju varijance matematičkog samopoimanja učenica, ali ne i učenika. Obrnuto vrijedi za stereotipe o matematici koji su se pokazali rodno specifičnom determinantom samopoimanja učenika. Strah od matematike, percepcija uloge i ponašanja nastavnika rodno su univerzalne odrednice. Rezultati mogu doprinijeti utemeljenom planiranju i primjeni univerzalnih i specifičnih intervencija za poboljšanje matematičkog samopoimanja učenica i učenika.
This text presents a discussion of the history of one course in historiographic and anthropological studies of mass witch persecutions, namely the course that considers them a psychopathological ...phenomenon, and considers the Early Modern Period a period of madness – hysteria, mass hysteria, fantasy. Such studies are based on the tradition of medical, neurological, psychiatric and psychoanalytical work which started with the psychopathologization of women accused of witchcraft, where Charcot and Freud play a significant role. An example of a witch trial record from a trial held in Križevci in 1751 and 1752 is discussed from the point of view of hysteria as a sort of lust and fear in relation to the dominant aff ective policy and the affective atmosphere, indicating an inseparability between personal fears and anxieties and social dynamics.
U ovom radu razmatra se uloga afektivnih čimbenika pri učenju stranoga jezika te njihov utjecaj na upotrebu strategija učenja kod učenika stranog jezika. Strategije učenja stranih jezika već duže ...vrijeme zanimaju praktičare i znanstvenike, stoga su u radu predstavljene neke od definicija i naglašena je nemogućnost jedinstvene definicije. Strategije ovise o brojnim čimbenicima za vrijeme učenja stranih jezika, tako i o afektivnima. Afektivni su čimbenici, čiji je odnos sa strategijama učenja proučavan u ovom radu, motivacija, strah, stav, atribucija i pojam o sebi, prema podjeli Jelene Mihaljević Djigunović, velike hrvatske istraživačice u području glotodidaktike. Osim toga, u radu je dan prikaz dosadašnjih istraživanja odnosa tih dviju pojavnosti pri učenju stranih jezika. Istraživanja odnosa afektivnih faktora i strategija učenja prisutna su u znatno manjoj mjeri nego istraživanja odnosa kognitivnih čimbenika i strategija. Unatoč zanemarenosti u istraživanjima, afektivni faktori stoje u suodnosu sa strategijama učenja, točnije odabirom vrste strategije i njihovim brojem, pa tako neposredno s uspjehom u ovladavanju stranim jezikom.
U tekstu se naglašava središnja uloga staha u razmatranju problema političkog poretka i dokazuje da svaka teorija države i razvijena politička ideologija teži da izbegne kolektivne posledice straha. ...Uprkos njegovoj važnosti, problem straha je bio zanemarivan u glavnim tokovima političke teorije. Autor je ponudio kratku geneaologiju načina na koji se problem straha razmatrao u tradicionalnoj političkoj teoriji, počev od Tukidida. U središtu analize je složeni odnos između poretka, straha i legitimnosti u radovima Giljerma Ferera i njegovog učenika Ištvana Biba. U poslednjem delu teksta autor je pokušao da pokaže kako se o političkoj dinamici Balkana može razmišljati u širim okvirima Fererove političke teorije. On smatra da Fererov pojam kvazilegitimnosti može biti plodan za takvu analizu.
Kritički osvrt na kazneno djelo prijetnje Šimleša, Sanja; Vuletić, Igor
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu,
12/2023, Letnik:
30, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Kazneno djelo prijetnje susreće se razmjerno često u sudskoj praksi. Usprkos tome ono nije bilo predmetom sustavnih znanstvenih rasprava u novijoj hrvatskoj kaznenopravnoj literaturi. Autori ...predloženim radom nastoje popuniti tu prazninu. Najprije prikazuju kazneno djelo prijetnje u kaznenim pravima Njemačke i SAD-a sa svrhom dobivanja šireg uvida u tu problematiku te moguće modele njegova kaznenopravnog uređenja. Potom analiziraju obilježja svakog od oblika kaznenog djela prijetnje, kako su ti oblici uređeni čl. 139. KZ/11. Analizu temelje na teleološkom tumačenju odredbe te na dostupnoj novijoj sudskoj praksi. Na taj način oblikuju i predlažu standarde tumačenja obilježja ovog djela. Posebnu pozornost posvećuju problematici stjecaja i prividnog stjecaja prijetnje s određenim kaznenim djelima nasilja, a obrađuju i problematiku odnosa kaznene i prekršajne odgovornosti kod prijetnje.
The criminal offence of threat is relatively common in judicial practice, yet it has not been the subject of systematic scientific debates in recent Croatian criminal law literature. The authors of this paper aim to fill this gap by analysing the characteristics of each form of the offence of threat, as regulated by Article 11 of the Croatian Criminal Code. They base their analysis on a teleological interpretation of the provision and on available recent case law, thus shaping and proposing standards for interpreting the elements of this offence. Special attention is devoted to issues of receiving and the apparent reception of a threat in relation to selected acts of violence. The authors also address the issue of the relationship between criminal and misdemeanour liability in cases of threats. Finally, the authors propose legislative changes de lege ferenda.
Based on empirical researches of parental behavior in the process of socialization and also on Rohner’s parental acceptance-rejection theory, this paper raises an issue of love. In parental behavior ...that is perceived by a child, love is recognized as a motive that makes a child feel accepted. Rejected children accumulate fear and form a negative self-image. The family mediates between the accepted value system of the religious culture to which they belong and new generations in the process of socialization. From the perspective of Christianity ideal concepts of God and love are seen as synonyms. Experiences with parents and significant persons during the early childhood are related to the theoretical concept of attitude toward authority and its power. On a theoretical level, two ideas about God are intertwined: God who is in his own nature love, who loves, protects, forgives, saves; and/or God who controls, punishes, judges, and destroys. In this way love and fear meet in a religious experience, concretize in a religious ritual practice and live in everyday life of a family through parental behavior in the process of socialization.
Budući da Platon u Državi smatra da su pjesnici tragičari imitatori i da su zato trostruko udaljeni od istine, zanimat će nas na koji način Aristotelov koncept onog tragičnog kao svrhu zapravo ima ...otkriti istinu o čovjeku. Aristotel u Poetici definira tragediju kao »oponašanje ozbiljne i cjelovite radnje primjerene veličine ukrašenim govorom i to svakom od vrsta ukrašavanja napose u odgovarajućim dijelovima tragedije. Oponašanje se vrši ljudskim djelanjem, a ne naracijom i ono sažaljenjem i strahom postiže očišćenje takvih osjećaja« (VI, 24). Dok Platon želi isključiti tragediju iz svoje idealne države zbog njezine pogubnosti po hrabrost, Aristotel u svojem shvaćanju tragičnoga ukazuje na sasvim suprotno djelovanje, a to je da tragedija, pobuđujući doživljaje ganutosti i užasa, oslobađa od potisnutih emocija, daje ugodno olakšanje i vodi prema hrabrosti. U tom kontekstu razradit će se Aristotelovo određenje tragičnoga kao put prema hrabrosti i pročišćenju emocija.
PDF
