Strah od jezika pojava je karakteristična za proces učenja stranoga jezika te može negativno utjecati na njega, pogotovo na govornu produkciju i motivaciju za nastavak učenja. Ciljevi ovoga ...istraživanja su (1) ispitati učestalost, izvore i obilježja straha od jezika u vezi s govornim aktivnostima u slučaju studenata japanskoga jezika na dvije hrvatske visokoškolske institucije i (2) ispitati u kojim bi govornim aktivnostima studenti japanskoga jezika u Hrvatskoj svojevoljno i rado sudjelovali, a koje su dostatno izazovne kako bi kroz njih stekli novo jezično znanje ili utvrdili postojeće. U veljači i ožujku 2018. godine 65 studenata preddiplomskoga studija Japanski jezik i kultura Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i slobodnoga studija japanologije Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je u anketi. Njezini rezultati ukazuju na nisku samoprocjenu vlastite sposobnosti za razgovor na japanskome jeziku i visoku razinu straha od jezika vezanoga uz razgovor, pogotovo zbog straha od pogrešaka, prisustva drugih pojedinaca povezanih s procesom učenja jezika (kolege, profesori, drugi izvorni govornici japanskoga jezika) i maloga broja interaktivnih aktivnosti s naglaskom na prijenos značenja. Sudionici su ocijenili razne aktivnosti često korištene prilikom učenja stranih jezika prema dvama faktorima: (1) kvaliteta vlastitoga iskustva i lakoća sudjelovanja u određenoj aktivnosti te (2) mišljenje sudionika o korisnosti metode za usvajanje znanja. U odgovorima su visoko ocijenili nestrukturirane, improvizacijske vježbe razgovora poput onih u paru, što ukazuje na potencijal takvih aktivnosti da pomognu studentima nadvladati negativnu jezičnu anksioznost.
Uvod: Padovi su vodeći uzrok smrtnosti i ozljeđivanja kod starijih osoba koje za posljedicu imaju invalidnost i nepokretnost, što zahtjeva trajnu medicinsku skrb i visoke troškove liječenja. ...Vjerojatnost da će se dogoditi pad ili rizik od pada možemo pripisati osobnom uzroku, tj. karakteristikama svakog pojedinca, ali i utjecaju okoline.
Cilj: Ispitati povezanost između pada, straha od pada i tjelesne aktivnosti te koji su najčešći uzroci pada kod starijih osoba.
Ispitanici i metode: Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 77 osoba starije životne dobi koje žive u zajednici u gradu Požegi. Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji je obuhvaćao pitanja vezana uz pojavnost pada, okolnosti pada, tjelesnu aktivnosti i prisutnost straha od pada.
Rezultati: Postoji statistički značajna razlika kod straha od pada između ispitanika koji su imali i onih koji nisu imali povijest pada (p=0,001;Hi-kvadrat). Ispitanici koji su imali povijest pada u većoj mjeri izvještavaju o umjerenom i jakom strahu, dok osobe koje nisu pale izvještavaju da nemaju straha od budućeg pada. Bez obzira na stvarne rizike, strah od pada kod starijih osoba može povećati vjerojatnost od realnog pada. Utvrđeno je kako ispitanici koji nemaju strah ili imaju umjereni strah od pada nisu smanjili tjelesnu aktivnost, dok osobe koje imaju jaki strah manje su tjelesno aktivne (p=0,002;Hi-kvadrat). Neke starije osobe koje su doživjele težak pad, gube samopouzdanje pa počnu izbjegavati kretnje. Slabija tjelesna aktivnost još više utječe na samopouzdanje i razvija se začarani krug koji stariju osobu može prerano prikovati uz krevet. U najvećoj su mjeri zastupljeni sljedeći uzroci pada: vanjski faktori, spoticanje na prag ili drugu izbočinu te neki drugi dio namještaja.
Zaključak: Istraživanje pokazuje povezanost između pada, straha od pada i tjelesne aktivnosti. Smatramo kako je nužno posvetiti veću pozornost na istraživanja percepcije starijih osoba o rizicima i opasnosti od padova te njihovu (ne)spremnost za promjene ponašanja te do koje su razine upoznati s praktičnim smjernicama smanjenja okolišnih rizika koje se sugeriraju u literaturi.
Strah i povjerenje u čovjeku Bošnjaković, Josip
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
12/2016, Letnik:
2, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Strah i povjerenje nisu isključive nego uključujuće dimenzije
ljudskog života. U širokom rasponu odnosa
između povjerenja i straha većina ljudi tijekom svojeg
života proživljava i jednu i drugu ...stvarnost. I strah i
povjerenje imaju svoj pozitivan i negativan vid ovisno
o situaciji, osobnom raspoloženju, kontekstu u kojemu
se osoba kreće, životnom iskustvu itd. Također, to
su dvije dinamične stvarnosti. Kada ih longitudinalno
promatramo, uočavamo krivulje uspona i pada. Među
različitim strahovima posebnu pažnju u radu posvećujemo
socijalnom anksioznom poremećaju. Mnoštvo je
čimbenika koji su povezani sa strahom i povjerenjem.
Poznato je da roditelji i druge važne figure od samog
djetinjstva utječu na razvoj djeteta i na njegovo povjerenje
i strah, no u ovom ćemo se radu zaustaviti na odnosu
oca prema sinu i kakve to posljedice ostavlja na
razvoj sina te na njegovo povjerenje i strah.
Strah u svjetlu Biblije DUGANDŽIĆ, Ivan
Bogoslovska smotra,
02/2004, Letnik:
73, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Polazeći od toga da je strah opće ljudska pojava, u članku se istražuje kako Biblija u svjetlu objave gleda na strah. Autor uočava razliku između čovjekova straha od moćnijeg neprijatelja, od ...prirodnih sila, od bolesti i na kraju od smrti, na jednoj te straha od božanstva i tajanstvenosti kojom je ono obavijeno, na drugoj strani. Biblija pomaže čovjeku da nadvlada prvu vrstu straha dozivajući mu u svijest da je izvor tog straha u samoj čovjekovoj ograničenosti i konačno u smrtnosti, pozivajući ga istodobno da se osloni na Boga koji je jedina čovjekova sigurnost. Druga vrsta, numinozni strah, koji je u početku biblijskom čovjeku zajednički sa svim drugim ljudima, polagano se u svjetlu objave preobražava u strahopoštovanje pred osobnim Bogom koji se objavio Mojsiju. Iako je Jahve uzvišen i strašan, on je svome narodu blizak i svet i zato ga njegov narod smije častiti, umjesto da ga se boji. Tako polagano pojam strah Božji postaje sinonim za čašćenje Boga i za pravilan odnos prema Bogu. Mudrosna literatura, pod utjecajem helenističke filozofske misli, otkriva razum kao izvor prave spoznaje volje Božje i zato strah tumači kao posljedicu manjka prave spoznaje Boga na strani čovjeka. Novi zavjet poznaje oblik numinoznog straha u smislu nedokučivosti tajne Isusove osobe i njegova poslanja te u isto vrijeme snage koja izlazi iz njega i kojom čovjeka veže uza se. Taj strah se javlja i u iznenadnim ukazanjima Uskrsloga, ali on prelazi u radost čim učenici u Uskrslom prepoznaju Isusa. Napokon, Pavao, ali i neki drugi novozavjetni autori, iako s jedne strane ističu sinovski odnos kršćana s Bogom u kojem nema mjesta nikakvu ropskom strahu, ipak na drugoj strani koriste motiv straha u parenetskom smislu, kao upozorenje da je kršćanska egzistencija eshatološka egzistencija, to jest još uvijek otvorena za konačno dovršenje, pri čemu treba računati i sa sudom.
In the age of 9/11, the Iraq War, financial collapse, and Amber Alerts, our society is defined by fear. So it's not surprising that three out of four Americans say they feel more fearful today then ...they did twenty years ago. But are we living in exceptionally dangerous times? InThe Culture of Fear, sociologist Barry Glassner demonstrates that it is ourperceptionof danger that has increased, not the actual level of risk. Glassner exposes the people and organizations that manipulate our perceptions and profit from our fears, including advocacy groups that raise money by exaggerating the prevalence of particular diseases and politicians who win elections by heightening concerns about crime, drug use, and terrorism. In this new edition of a classic book-more relevant now than when it was first published-Glassner exposes the price we pay for social panic.
Anksiozni poremećaji pripadaji među najčešće mentalne poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi.
Temeljno obilježje ovih poremećaja je razvojno neprimjerena razina anksioznosti i strahova koji ...ometaju
normalno funkcioniranje djeteta. Važno je dječje strahove promatrati u kontekstu razvojnih procesa.
Prevalencija anksioznih poremećaja kod djece kreće se od 10 % do 20 %. Zastupljeni su u oba spola, iako
se češće javljaju kod djevojčica i to nakon šeste godine života. Pravodobno otkrivanje i liječenje dječje
anksioznosti može smanjiti negativni utjecaj koji ovi poremećaji ostavljaju na daljni razvoj te na školsko,
obiteljsko i socijalno funkcioniranje djece i mladih. Često dolaze u komorbiditetu s ostalim psihijatrijskim
poremećajima, ali i drugim anksioznim poremećajima. Manifestiraju se čitavim spektrom najrazličitijih
promjena emocionalnim, kognitivnim, bihevioralnim i tjelesnim simptomima. Multifaktorskne su etiologije,
nastaju djelovanjem različitih biologijskih, genetskih, psihološkh i socijalnih čimbenika. U liječenju anksioznih
poremećaja najbolje rezultate daje kombinirani tretman koji se temelji na kognitivno-bihevioralnoj terapiji
(KBT) i farmakoterapiji. Kognitivna terapija otkriva i mijenja negativne automatske misli, pogrešna bazična
vjerovanja, pretpostavke i iskrivljena mišljenja. Bihevioralne tehnike imaju za cilj promjenu ponašanja. U
novije vrijeme uvodi se i terapija temeljena na usredotočenoj svjesnosti (engl. mindfulness based therapy).
Od lijekova najčešće se primjenjuju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina koji su prva linija
terapije i dokazano su najučinkovitiji kod anksioznih poremećaja. Prognoze su najbolje ako se tretmanom
krene što prije te osim samog djeteta u planiranje i provođenje terapijskog tretmana uključe roditelji
odnosno skrbnici djeteta.
Cilj je istraživanja bio utvrditi koliko spol, dob, ozbiljnost vježbanja, perfekcionizam, perfekcionistička samoprezentacija te stavovi prema hranjenju doprinose objašnjenju dimenzija straha od ...negativne evaluacije izgleda na uzorku od 345 muških i ženskih sudionika koji vježbaju u teretani. Rezultati istraživanja pokazuju da testirani model objašnjava 21.3 % (p < .001) varijance Nezadovoljstva izgledom i 48.4 % (p < .001) varijance Brige o izgledu. Značajni su prediktori Nezadovoljstva izgledom ozbiljnost vježbanja u teretani te Diskrepancija i stavovi prema hranjenju, dok su značajni prediktori Brige o izgledu spol, ozbiljnost vježbanja u teretani, Diskrepancija, nepokazivanje nesavršenosti i stavovi prema hranjenju. Drugim riječima, rekreativne razine vježbanja, neadaptivni perfekcionizam i negativni stavovi prema hranjenju snažni su prediktori straha od negativne evaluacije izgleda, dok su sklonost izbjegavanju pokazivanja vlastite nesavršenosti i ženski spol relevantni samo za Brigu o izgledu.
Primjene konceptualnoga poučavanja u nastavi Matematike utječu na učeničku
percepciju glede samog pojma koji se poučava, kao i na promjene u pogledu njihovog
straha od matematike i stavu o ...matematici. Stoga se u literaturi naglašava činjenica
da ne postoji dovoljno ljestvica za pojedine pojmove, a koji se tiču mjerljivih varijabli u
nastavi Matematike kao što su stavovi ili strah od matematike. Cilj ovoga istraživanja
jest razviti valjan i pouzdan alat za mjerenje stavova, straha i korisnosti u odnosu
na učeničke percepcije pojma integrala. Podatci korišteni u ovome istraživanju, u
kojemu su pomno odijeljene razvojne faze ljestvice, prikupljeni su od 565 studenata
odgojno-obrazovnih programa matematike za osnovnu i srednju školu na tri različita
javna sveučilišta u turskoj regiji Marmara, a koji su u svojoj nastavi Matematike
učili o pojmu integrala. Primijenjena ljestvica potvrđena je sljedećim: stručnim
mišljenjima o sadržajnoj valjanosti, eksplorativnom faktorskom analizom (EFA)
i konfirmativnom faktorskom analizom (CFA) za faktorsku valjanost, analizom
diskriminantne i konvergentne valjanosti za konstruktnu i kriterijsku valjanost te
postupcima interne konzistencije i kompozitne pouzdanosti. Istraživanjem smo razvili
Percepcijsku ljestvicu za pojam integrala (PCI ljestvicu) koja sadrži 20 tvrdnji i tri
faktora (strah, stav, korisnost) s Likertovom ljestvicom od 5 stupnjeva. Smatramo da
će ovo istraživanje doprinijeti postojećim saznanjima na ovome području s obzirom
da u relevantnoj literaturi trenutačno ne postoji neka druga ljestvica za mjerenje
učeničkih percepcija o pojmu integrala. Zbog manjka pojmovno temeljenih mjernih
ljestvica u literaturi o nastavi Matematike, ovim istraživanjem također se promiče
ideja o nužnosti razvoja pojmovno temeljenih mjernih ljestvica
Osobe zadužene za odnose s javnošću (kako u ostalim tvrtkama tako i u Ministarstvu unutarnjih poslova) tijekom svoga rada susreću se s raznim oblicima komunikacije tijekom kojih se često pojavljuje ...strah od javnog nastupa. U radu su opisane teorijske postavke u tumačenju straha od
javnog nastupa. Rad definira strah od javnog nastupa, opisuje oblike i simptome koji se manifestiraju i koji karakteriziraju strah od javnog nastupa te iznosi praktične preporuke za svladavanje straha od javnog nastupa općenito, s naglaskom premošćivanja spomenute pojavnosti kod
policijskih službenika.
Uvod: Djeca s visokom dentalnom anksioznošću nekooperativno se ponašaju tijekom dentalnih postupaka. Zbog toga su u uporabi različiti upitnici za procjenu prevalencije dentalnoga straha i ...anksioznosti (DFA-e) kod djece, ali potrebno je procijeniti njihovu pouzdanost i valjanost u različitim populacijama. Svrha rada: Željela se procijeniti pouzdanost i valjanost dviju ljestvica za procjenu dječjega dentalnog straha i anksioznosti na uzorku hrvatske djece. Materijal i postupci: Uzorak je
obuhvaćao 202 para djece i njihovih majki (97 dječaka i 105 djevojčica) u dobi od 5 do 12 godina. Korištene su dvije ljestvice za procjenu dentalnoga straha i anksioznosti: Children’s Fear Survey Schedule – Dental Subscale (CFSS-DS) i Modified Child Dental Anxiety Scale – face version (MCDAS-f). Corah’s Dental Anxiety Scale (CDAS) primijenjena je na uzorku majki ispitanika. Uspoređeni su srednji skorovi kooperativne djece i djece s problemima u ponašanju (BMP-om). Rezultati: Djeca koja su surađivala pokazivala su značajno niže CFSS-DS skorove od djece s BMP-om (M = 28, 46 prema M = 39, 36; P < 0,001). Prosječna vrijednost MCDAS-f bodova bila je značajno viša kod djece s BMP-om negoli kod one kooperativne (M = 28, 07 prema 20, 01; P < 0,001). CFSS-DS pokazao je visoku unutarnju konzistenciju (Cronbachova α = 0, 90), a unutarnja konzistentnost MCDAS-f ljestvice
bila je dobra (α = 0, 73). Majčin CDAS imao je dobru unutarnju konzistentnost (α = 0, 89). Korelacije s ostalim mjerama dentalnoga straha i anksioznosti pokazale su dobru valjanost obiju ljestvica. Korelacija između CFSS-DS i MCDAS-f ljestvica bila je visoko značajna (r = 0,482; P < 0, 01) kao i korelacije CFSS-DS-a i MCDAS-f ljestvica s CDAS skorovima (r = 0,223; P < 0, 01, odnosno r = 0,198; P < 0,01). Zaključak: Dobiveni rezultati pokazuju na uzorku hrvatske djece da su obje ljestvice (CFSS-DS i MCDAS-f) pouzdane i valjane za mjerenje dentalnoga straha i anksioznosti kod djece. MCDAS-f ljestvica imala je nešto nižu unutarnju konzistenciju, ali je prikladna za primjenu kod male djece. MCDASf ljestvica također je jednostavna za primjenu.
PDF
