Strah je normalna, prisutna reakcija u svim segmentima svakodnevnog života, ali samo ako je povremeno prisutna. Nerijetko se i u velikoj mjeri javlja kod učenja i komunikacije na stranom jeziku. ...Rezultat je često smanjena sposobnost i učinkovitost primjene stranog jezika u realnim životnim i poslovnim situacijama. Negativni stavovi i osjećaji spram učenja stranog jezika mogu uvelike usporiti, čak i onemogućiti napredak studenata u učenju. Ovim se radom istražuje problem učestalosti te uzroci i posljedice straha kod učenja engleskog jezika i time njegove buduće primjene u usmenoj i pisanoj poslovnoj komunikaciji studenata preddiplomskog studija elektrotehnike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni anketom i upitnikom FLCAS (Foreign Language Classroom Anxiety Scale) na uzorku od 60 redovnih i 60 izvanrednih studenata. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su glavni uzroci postojanja anksioznosti pristup u nastavi, nedovoljan broj sati engleskog jezika koji se izvodi u okviru redovite nastave, kao i nedovoljna razina predznanja koja onemogućava uspješnu komunikaciju čime se umanjuju prilike pri zapošljavanju i napredovanju na globalnom tržištu rada, kao i uspješnom obavljanju poslovnih aktivnosti u međunarodnom poslovnom okruženju.
Smanjenje straha od škole i zadovoljstvo učiteljima često se ističu kao preduvjeti za postizanje boljeg obrazovnog uspjeha učenika. Subjektivni strahovi i objektivne nejasnoće utječu na motivaciju ...učenika za postizanjem boljih rezultata. U ispitivanju je sudjelovalo 148 učenika petog i šestog razreda osnovne škole. Ispitanici su ispunjavali upitnike straha od škole i zadovoljstva učiteljima. Ispitivanje je pokazalo kako petina učenika osjeća čest ili uvijek prisutan strah od neuspjeha u školi ili strah od roditeljskih reakcija na
ocjene. Većina učenika u velikoj je mjeri zadovoljna svojim učiteljima no trećini ispitanih učenika ponekad nisu jasni kriteriji kojima učitelji ocjenjuju. Istraživanje je pokazalo kako se učenici ne boje određenog školskog predmeta, već kako je njihov strah vezan uz odnos s učiteljem.
Ozljede zubi su ozbiljno kliničko stanje. Neka djeca doživljavaju dentalne traume samo jednom, dok su druga sklonija ozljedama i ponavljanju trauma zubi. Ponovljene traume zuba javljaju se u 19,4% do ...30% bolesnika. Bol i trauma zuba su najčešći razlozi straha i tjeskobe. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je ispitati kako zubna trauma utječe na pojavu i razvoj dentalnog straha. Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku od 147 ispitanika (88 djevojčica i 59 dječaka) u dobi od 5-8 i 9-12 godina. Ispitanici u obje dobne skupine podijeljeni su u tri poskupine: bez dentalne traume, s jednom dentalnom traumom i s ponovljenom dentalnom traumom. U procjeni straha korišten je validirani test Children’s Fear Survey Schedule
– Dental Subscale test. Starija djeca su imala značajno niži stupanj straha od injekcija, dodira nepoznate osobe, gušenja, odlaska u bolnicu i ljudi u bijelim uniformama. Strah od stomatologa nije imalo 65,5% djece s ponovljenom traumom. Samo 12,2% djece bez trauma, 33,3% s jednom i 51,7% s ponovljenom traumom se ne boje injekcije. Sa svakom ponovljenom ozljedom zuba stupanj njihovog straha od stomatološkog liječenja je manji.
Predmet su rada aspekti kulturaliziranog straha razmotreni u semiotičkom ključu i s pozicije teorije o semiosferi. Osim na ispitivanje straha kao modelativnog aspekta kulture, naglasak je stavljen na ...istraživanje straha kao funkcije, recidiva kulture koji nastaju kao posljedica samoopisivanja referentne semiosferne jezgre. Posebna se pozornost posvećuje strahu od drugosti te kulturaliziranomu egzistencijalnom strahu i njegovoj korelaciji s vjerskim aspektima i seksualnom orijentacijom. U tu je svrhu razmotrena odgovarajuća literarna građa.
Na primjeru političkog diskursa u Hrvatskoj koji eksplicitnim i implicitnim govorom isključivanja, a često i mržnje proizvodi strah te istraživanja osobnog pripovijedanja straha i tjeskobe ...marginaliziranih skupina autorica želi ponuditi odgovor na tri temeljna istraživačka pitanja. Prvo, kako se mržnja narativno oblikuje, podjednako u javnom diskursu i osobnim pripovijestima? Drugo, kako jezik mržnje utječe na one koji su označeni kao objekti mržnje? Treće, može li i do koje mjere subjekt anksioznosti/straha (koji je eksplicitni objekt mržnje) pripovijedati svoj doživljaj i emocionalni odgovor na mržnju? Autorica se zanima za mjesta u kojima mržnja (koja je i sama obilježena šutnjom) proizvodi strah i šutnju, odnosno mjesta na kojima mržnja doprinosi potkopavanju potrebe subjekta za intersubjektivnošću i proizvodi duboki osjećaj izolacije i bivanja u šutnji, ali katkada i artikulirani otpor.
U Hoffmannovoj pripovijetki „Pješčuljak“, prvome djelu iz ciklusa Noćne
zgode, student Nathanael suočava se s bojaznima i nezgodama iz svoje
prošlosti. Figura Coppeliusa iz njegove noćne more prati ...ga od vremena
nasilne smrti njegova oca sve do danas. Isto tako ona se pojavljuje u liku
trgovca barometrima Coppole koji ga zavodi s pomoću Spalanzanijeve
mehaničke lutke Olimpije. Nathanaelova patnja završava skokom s tornja.
Godine 1993. redatelj Eckhart Schmidt stvara istoimeni film, ponukan
radnjom iz klasično-jezovite Hoffmannove pripovijetke. Radnja filma sukladna
je Hoffmannovu djelu: na jednome putovanju kroz Italiju zaljubljeni
par Danijel i Clara susreću Coppolu, tzv. Pješčuljka (jezoviti lik iz
Danijelovih snova). U ovom se susretu Danijel ponovno suočava s tragičnim
doživljajima iz svoga djetinjstva. Na kraju se zaljubljuje u Coppolinu
kćer Olimpiju.
Cilj je istraživanja ispitati odnose vršnjačkih procjena obilježja govora i govorničkoga samopouzdanja sa samoprocjenom govorničkoga samopouzdanja u budućih učitelja razredne nastave. Istraživanje ...pruža odgovor na pitanje mogu li se na temelju ocjena u studiju i samoprocjene govorničkoga samopouzdanja predvidjeti vršnjačke procjene obilježja govora. U istraživanju su tečnost u izražavanju, bogatstvo rječnika, jasnoća i razgovijetnost govora te govori li student (N = 62) hrvatskim standardnim jezikom korištena kao obilježja jezično i komunikacijski (govorno) kompetentnih govornih modela. Uporabom regresijske analize nalazi predstavljeni u radu upućuju na statistički značajne odnose između konsenzusno mjerenoga govorničkog samopouzdanja i mjerenih obilježja kvalitete govora prema procjeni vršnjaka, samoprocjene govorničkoga samopouzdanja, ali i materijalne pripreme za poučavanje iskazane prosjekom ocjena tijekom učiteljskoga studija. Rezultati podržavaju razlikovanje obilježja govora i govorničkoga samopouzdanja, kao i potrebu ponuditi budućim učiteljima podršku u razvoju govor, ali i pozitivnoga govorničkog samopouzdanja.
Tko se boji zime još? Vučemilović, Ljiljana
Dijete, vrtić, obitelj,
12/2007, Letnik:
13, Številka:
50
Paper
Odprti dostop
Zašto smo zimi više izloženi bolestima respiratornog sustava, kako i na koji način možemo smanjiti učestalost razbolijevanja zimi, te kako mi odrasli (roditelji i odgajatelji) možemo pomoći našoj ...djeci u prevenciji bolesti, pročitajte u članku zdravstvene voditeljice Ljiljane Vučemilović.
Današnji svijet ubrzanog ritma je često izložen devijaciji strpljivosti, tako da ona najčešće postaje ravnodušnost, nestrpljivost ili jednostavno užurbanost. Autor ovog članka želi naglasiti koliko ...je u našem prostoru i vremenu neophodna vrlina strpljivosti te upozorava na činjenicu da tehnologija ubrzava prirodne procese, ali na uštrb čovjekova prirodnog ritma, tako da tehnološki moguće nije uvijek etički, ali ni duhovno ispravno. U odgovoru na ove izazove autor nudi paradigmu biblijskog lika Joba, koji je imao iskustvo blagostanja, ali i iskustvo teških patnji. Job tako predstavlja svakog čovjeka koji pati kako bi našao prihvatljivi smisao i razlog da živi u svijetu koji izgleda besmislen. Iako je bio ustrajan u traženju odgovora na patnju, u tom traženju je također bio u iskušenjima vjere i nevjere, ljubavi i mržnje, straha i hrabrosti, nade i razočaranja. Jobovo traženje istine nije bilo motivirano strahom, već ljubavlju. Autor zaključuje da strpljivost nije pasivna vrlina koja se konkretizira u pasivnom čekanju, već sposobnost da se u miru rade mnoge stvari bez frustracija i ljutnje; miran, ali naporan rad s uvjerenjem da će se napori kad-tad isplatiti. Strpljivost je mudar i konstruktivan stav koji se pokazuje pobjedničkim u mnogim životnim situacijama. Upravo stoga patnik Job želi da život ide dalje.
Iako nastajale u relativno dugu vremenskom razdoblju od više od dvadeset godina,
kratke proze skupljene u zbirci Deca imaju nekoliko dodirnih točaka: osim što
ih povezuje djetinjstvo i mladenaštvo ...glavnih likova, zajednički im je nazivnik, u
pojedinim prozama više ili manje transparentno variran, motiv straha. Iako je
strah osjećaj koji je prisutan u ljudskome životu gotovo od samoga rođenja, posebnu
dimenziju i čestoću psihologijska literatura bilježi u adolescentskoj dobi. Ivo
Andrić još jedanput dokazuje da je poman proučavatelj ljudskoga ponašanja i razvoja:
iako piscu ni izbliza nije namjera baviti se znanstvenim problemima ovoga
osjetljivog razdoblja ljudskoga postojanja, Andrić minucioznošću znanstvenika,
kroz prizmu svakodnevnih malih stvari, promatra svoje likove, njihove reakcije te
nas još jedanput uspijeva, kako je sâm to jednom istaknuo, „iznenaditi poznatim“.
Ovaj će se rad baviti funkcijom motiva straha u kratkim prozama iz zbirke Deca.
PDF
