Osnivanjem Tehničke visoke škole
1919. u Zagrebu pokrenuto je organizirano djelovanje i razvoj tehničkoga
visokoga školstva i znanosti u Hrvatskoj, čime je potaknut i razvoj
Zagrebačkoga sveučilišta, ...u sastavu kojega je niz tehničkih fakulteta,
sljednika ustrojbenih jedinica (odjela) Škole, tj. od 1926. Tehničkoga
fakulteta. Ovaj rad donosi kronološki pregled pokretanja, razvoja i djelovanja
tih dviju institucija kao nositelja suvremenoga razvoja tehnike i tehničkih
znanosti u prvoj polovici XX. st. u Hrvatskoj, njihovu organizaciju, podjelu na
zasebne ustrojbene jedinice, te istaknutih stručnjaka, profesora i doajena
hrvatske tehnike koji su nosili njihovu djelatnost do konačne diobe i prestanka
djelovanja te jedinstvene institucije tehničkoga visokoga školstva u Hrvatskoj.
The founding of the Polytechnic in Zagreb in 1919 marked the beginning of the organised activity and development of higher technical education in Croatia. This in turn prompted the development of the Zagreb university, which comprised a series of engineering faculties, successors of the organisational units (departments) of the Polytechnic, from 1926 the Faculty of Engineering. This paper offers a chronological overview of the establishment, development, and activities of these two institutions as the bearers of the modern development of technology and engineering sciences in Croatia in the first half of the 20th century, their organisation, division into separate organisational units, and prominent experts, professors, and doyens of Croatian engineering, who were the bearers of their activities until the eventual division and cessation of activity of this unified institution of higher technical education in Croatia.
Eksfolijativna citologija stidnice kao neinvazivna metoda koristi se u dijagnostici i praćenju promjena na stidnici, osobito onih kod kojih nije indicirana biopsija. Dosad se tradicionalno obrisak ...uzimao špatulom te su citološki uzorci često bili slabo celularni. Kako bi se poboljšala celularnost uveden je postupak uzimanja endocervikalnom četkicom.
U retrospektivnoj studiji obuhvaćeno je 1866 uzoraka sa stidnice uzetih u razdoblju od 1. srpnja 2011. do 31. prosinca 2013. Analizirana je primjerenost uzoraka kao i omjer nalaza atipičnih pločastih stanica (ASC) prema nalazu pločaste intraepitelne lezije ili karcinoma (SIL+), ovisno o ambulanti u kojoj je uzorak uzet, te citohistološka korelacija.
U onkološkoj ambulanti specijaliziranoj za bolesti stidnice u kojoj je većina uzoraka uzimana četkicom bilo je najmanje neprimjerenih uzoraka zbog oskudnosti (3,4%), kao i zadovoljavajućih, ali oskudnih uzoraka (5,6%), a najviše ovakvih uzoraka bilo je u ginekološkim ambulantama primarne zdravstvene zaštite (13,7% odnosno 25,3%) u kojima su obrisci uglavnom uzimani na tradicionalan način – špatulom. Usporedili smo omjer ASC:SIL+ nalaza kod potpuno zadovoljavajućih nalaza ovisno o ambulanti u kojoj su uzeti uzorci: u ambulanti specijaliziranoj za bolesti stidnice bio je 2,6:1, u ostalim onkološkim ambulantama 1,9:1, u ostalim ambulantama klinike 3,5:1, dok je u ambulantama primarne ginekologije bio 2,3:1. Kod zadovoljavajućih, ali oskudnih nalaza ovaj omjer ASC:SIL+ varirao je od 5:1 do 11:0 ovisno o ambulanti u kojoj su uzorci uzeti. Citohistološka korelacija 159 slučajeva pokazala je visoku osjetljivost u otkrivanju preinvazivnih (94,1%) i invazivnih (100,0%) promjena, ali nisku specifičnost (35,4%).
Uzorci sa stidnice uzeti endocervikalnom četkicom značajno su celularniji od uzoraka uzetih špatulom i time bolji za citološku analizu te je manji omjer ASC:SIL+ nalaza. Citološka analiza uzoraka sa stidnice ne može zamijeniti biopsiju, ali kod klinički nejasnih lezija može pomoći u postavljanju indikacije za daljnji postupak, kao i u praćenju bolesnica s potvrđenom bolesti.
Menisci su vezivno-hrskavične strukture koje imaju važnu ulogu u zaštiti zglobne hrskavice i stabilnosti koljena. Puknuće meniska predstavlja najčešću intraartikularnu patologiju koljenskog zgloba te ...je najčešći razlog izvođenja operacijskih zahvata na koljenu. Razvojem artroskopskih tehnika, artroskopska djelomična meniscektomija postala je metodom izbora u liječenju puknuća meniska. Iako je minimalno invazivan zahvat kojim se odstranjuje samo dio meniska, a nakon kojeg se bolesnici brzo vraćaju svakodnevnim aktivnostima, artroskopska djelomična meniscektomija dugoročno ima nepovoljan utjecaj na hrskavicu koljena, što rezultira ubrzanim razvojem osteoartritisa. Stoga se od devedesetih godina prošlog stoljeća sve više promovira metoda artroskopskog šivanja meniska kojom se nastoji sačuvati anatomska cjelovitost, a time i funkcionalnost meniska. Premda kliničke studije pokazuju zadovoljavajuće dugoročne rezultate nakon takvih zahvata, nažalost, i dalje se šivanje meniska ne izvodi dovoljno često. Cilj ovoga preglednog rada jest naglasiti važnost meniska u očuvanju hrskavice i stabilnosti koljena te na temelju podataka iz literature prikazati suvremene spoznaje o etiologiji, klasifikaciji, dijagnostici i liječenju puknuća meniska.
Brojni su eponimni nazivi u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima. U radu donosimo kontrastivnu analizu primjera engleskih i hrvatskih eponima koji se upotrebljavaju u tim dvama područjima. Cilj ...je analize utvrditi razlike između dvaju jezika na ortografskoj, gramatičkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini. Eponime smo prema semantičkome kriteriju podijelili u pet skupina; odabrani su primjeri te klasifikacije također dio kontrastivne analize.
Eponymous terms are frequently used in the language of science and technology. The paper deals with a contrastive analysis of examples of English and Croatian eponymous terms used in the language of science and technology. Most eponyms are persons, real historical figures, after whom a concept, a phenomenon, a process or a discovery is named, however, eponym may be any toponym, i.e. a country or a city, a brand name and even anything bearing a name.
The goal of the analysis was to describe the eponymous terms with respect to their orthography, grammar, syntax and semantics and to establish the differences between the two languages. A semantic classification of the eponyms has been proposed and the examples presented in the classification were analysed and compared contributing to the linguistic analysis.
The contrastive analysis has shown that in most cases an English eponymous term is also an eponym in Croatian, but there are a few exceptions showing that there are some English eponymous terms that are not eponyms in Croatian and vice versa. Most eponymous terms are of a permanent nature, only the ones that denote devices or products that have become obsolete remain to be used as historical terms. It has
been found that in both languages there are pairs of synonyms in which one term is an eponymous term and the other one is a non-eponymous term. It was established that, firstly, such pairs are not always cognitive synonyms but near-synonyms, and secondly, that the meaning of non-eponymous terms is much more transparent than the meaning of eponymous terms. In terms of syntax, the differences between the two languages are naturally substantial as Croatian is a language with an extensive case system and English is a case-poor language. The semantic classification revealed a wide variety of concepts that are named after scientists and engineers, reflecting the fact that eponymous terms constitute a large portion of the specialized vocabulary of science and technology.
Pod klasifikacijom poljoprivredne biomase ubraja se i biomasa dobivena uzgojem brzorastućih energetskih kultura. Kako bi sama proizvodnja energetskih kultura bila što učinkovitija, posebni naglasak ...treba usmjeriti na poljoprivrednu tehniku tijekom žetve biomase. Cilj ovog rada je dati pregled važnijih višegodišnjih poljoprivrednih energetskih kultura te mogućnosti provođenja njihove mehanizirane žetve. Žetva biomase se može podijeliti temeljem dvije tehnike, i to na višefaznu i jednofaznu. Sama košnja se provodi kosilicama sa rotoudaračima, rotacijskim kosilicama s bubnjevima, oscilirajućim kosilicama, rotacijskim kosilicama s tanjurima, samokretnim windrowerom te samokretnim krmnim kombajnima. U odnosu na tehniku provođenja žetve potrebno je osigurati i poljoprivrednu mehanizaciju za formiranje zbojeva, prešanje te manipulaciju biomase.
Vezikoureteralni refluks (VUR) ubraja se u najčešće anomalije mokraćnog sustava u djece i može biti povezan s refluksnom nefropatijom (RN). Brojne studije ukazuju da je intrarenalni refluks (IRR) ...važan rizični faktor za febrilne uroinfekcije i ožiljčenje bubrežnog parenhima te posljedično, kasnije, razvoj hipertenzije i/ili bubrežne insuficijencije. Incidencija intrarenalnog refluksa kod mikcijske cistouretrografije (MCUG) kreće se u rasponu ispod 1% do maksimalno 10%. Pojava kontrastnih mikromjehurića izvan kontura kanalnog sustava odnosno bubrežne čašice te ulazak kontrasta u parenhim bubrega dijagnostički je kriterij intrarenalnog refluksa pri kontrastno pojačanoj ultrazvučnoj cistografiji (ceVUS, engl. contrast-enchanced voiding urosonography). Brojne studije ukazale su na veću dijagnostičku pouzdanost ceVUS-a u komparaciji s MCUG kod dokazivanja VUR-a. Od 2006. godine u našoj ustanovi za dijagnostiku VUR-a primjenjujemo ultrazvučne metode, a ceVUS je 2018. godine prihvaćen i uvršten u Algoritam obrade djece s uroinfekcijama od strane Hrvatskoga pedijatrijskog nefrološkog društva. U početku smo IRR otkrivali u svega 2,3% djece s VUR-om, a od 2013. godine, otkada primjenjujemo kontrastom pojačanu ultrazvučnu cistografiju, IRR se otkriva u 11,9% djece s VUR-om. Do sada nema studija koje istražuju učestalost intrarenalnog refluksa ovom metodom. Cilj je ovog rada prikazati mogućnost dijagnostike IRR-a pomoću kontrastnog ultrazvuka, opisati tehniku izvođenja i naše dugogodišnje iskustvo.
Nastavničke kompetencije proteklih su se pet desetljeća bitno preobrazile, uglavnom zbog utjecaja globalizacijskih društvenih i tehnoloških promjena, ali je kognitivni, emocionalni, socijalni i ...tjelesni razvoj učenika te odgovornost za takav razvoj i dalje glavni cilj nastavnika. Promjene su uzrokovale neujednačene kvalifikacije, diferencijaciju znanstvene podloge u nekim područjima te nedostatne modele obrazovanja, što je otežalo prihvatljivu profesionalizaciju nastavnika, pa tako i onih tehničkog područja. Ovaj pregled se fokusira na glavne probleme deprofesionalizacije i dekvalifikacije nastavnika, na dugoročne opasnosti takvih trendova te na smjernice i znanstvene dosege koji determiniraju profesionalizaciju nastavnika. U radu se iznosi pregled modela profesije i kritika strukturalnog funkcionalizma na kojem je zasnovan te se analiziraju problemi nastavnika tehničkog područja u Hrvatskoj. Iznose se glavne prepreke za profesionalizaciju, poput centraliziranog pristupa kojim se nastavniku nameću modeli i sadržaji poučavanja, bez preuzimanja suodgovornosti za učinak nastave. U takvim okolnostima, profesionalizaciju nastavnika tehnike mogao bi osigurati predloženi hibridni model, kojim se dinamički usklađuju kompetencijski okviri i profesionalni standardi kao način sprječavanja dekvalifikacije, dok se delegiranjem nadležnosti nad tim standardima na udruženja nastavnika osigurava profesionalna autonomija, kao jedino jamstvo kvalitetnog obrazovanja budućnosti.
Bronhoskopija je jedna od glavnih dijagnostičkih procedura u plućnim bolestima. U novije se vrijeme počinje sve više rabiti i u dijagnostici infektivnih bolesti donjega dišnog sustava. Bronhoskopskom ...dijagnostikom u infektivnim bolestima pluća najviše se koristimo radi utvrđivanja uzročnika upale u imunokompromitiranih bolesnika, bolesnika na mehaničkoj ventilaciji i u onih s izvanbolničkom pneumonijom u kojih primjena empirijske antibiotske terapije nije uspjela. Ograničenje vrijednosti materijala uzetog bronhoskopski jest mogućnost njegove kontaminacije prilikom postupka bronhoskopije. Zbog toga su razvijene sofisticiranije tehnike kojima se to pokušava smanjiti. Najčešće upotrebljavane tehnike jesu ispiranje bronha (tzv. minilavat), uzimanje obriska zaštićenom četkicom, transbronhalna biopsija i transbronhalna odnosno transtrahealna iglena aspiracija. Za bakteriološko uzorkovanje najpogodniji su minilavat zahvaćenog područja plućnog parenhima i zaštićeno četkanje bronha (najmanja mogućnost kontaminacije), a transbronhalna biopsija za dijagnosticiranje određenih mikrobioloških uzročnika poput intracelularnih patogena i gljiva. Moguće komplikacije bronhoskopije jesu hipoksemija, krvarenje (kod transbronhalne biopsije i uzimanja obriska četkicom), pneumotoraks (kod transbronhalne biopsije i rjeđe kod uzimanja obriska četkicom) ili širenje infekcije. Također, prilikom izvođenja postupka mogu nastupiti poremećaj srčanog ritma ili hipotenzija u bolesnika na mehaničkoj ventilaciji (zbog dodatnog povišenja ekspiratornoga pozitivnog tlaka). Unatoč tomu pažljiv odabir bolesnika te odabir prikladnog načina uzimanja uzorka uz tehničku vještinu bronhoskopičara daju velik doprinos pri točnoj dijagnostici, a time i liječenju teških upala pluća.
Perkutana biopsija širokom iglom minimalno je invazivna metoda koja omogućava preoperativnu histološku dijagnozu promjena u dojci. Kod nepalpabilnih promjena izvodi se pod kontrolom radioloških ...slikovnih
metoda. Neke promjene vidljive tomosintezom nisu uočljive 2D mamografijom i ne mogu se bioptirati konvencionalnom stereotaksijskom metodom. Stoga je 2013. godine u kliničku praksu uvedena biopsija vođena tomosintezom. Ta se metoda služi slojevnim snimkama za definiranje dubine promjene, bez potrebe za dodatnim snimanjem i triangulacijom. Postupak se izvodi s manjim brojem ekspozicija i stoga s nižom ukupnom dozom zračenja te kraće od stereotaksijske biopsije. U Općoj bolnici Karlovac metoda se primjenjuje od kraja 2015. godine, otkad je učinjeno 179 zahvata. Ciljanje i uzimanje uzoraka bili su uspješni kod svih promjena, što je potvrđeno
kontrolnom tomosintezom ili snimanjem uzoraka pri promjenama s kalcifikatima. Patohistološkom analizom dobiveni su 44 (24,6%) maligna nalaza, 13 (7,3%) benignih promjena nesigurnoga malignog potencijala te 122-je (68,2%) benigne promjene. Među malignim nalazima bili su 32 (72,7%) neinvazivna duktalna karcinoma (DCIS) i 12 (27,3%) invazivnih karcinoma. S obzirom na konačnu dijagnozu, nakon kirurškog zahvata imali smo stopu podcijenjenosti DCIS-a od 14,3%, a benignih promjena nesigurnoga malignog potencijala od 25%.
Benigne promjene praćene su tijekom razdoblja od 24 mjeseca. U uzorku sa završenim periodom praćenja stopa lažno negativnih nalaza bila je 2,8%, osjetljivost metode 86,4%, specifičnost 100%, pozitivna prediktivna vrijednost 100%, negativna prediktivna vrijednost 70%, a točnost 89,7%. Za vrijeme postupka i nakon njega nismo imali većih komplikacija. Biopsija dojke vođena tomosintezom nije rezervirana samo za promjene vidljive jedino tomosintezom već se može primijeniti i za vođenje biopsija promjena koje su vidljive 2D mamografijom.
Akutna bol Majerić-Kogler, Višnja
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
09/2014, Letnik:
23, Številka:
2. Liječenje boli
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Posljednjih desetak godina snažna nocicepcijska somatska i visceralna akutna bol smatra se najvažnijim čimbenikom razvoja endokrinih i neurohumoralnih poremećaja u neposrednome postoperacijskom ili ...posttraumatskom razdoblju te u nizu ostalih kliničkih stanja praćenih snažnom akutnom boli. Poznavanje i razumijevanje neurofiziologije akutne boli te brzih mehanizama koji dovode do pojave kroničnoga bolnog sindroma nalaže primjenu agresivnih modaliteta liječenja akutne boli. Akutna je bol normalan, predvidljiv fiziološki odgovor na štetni podražaj, izazvan akutnom bolesti, koji narušava zdravlje i ugrožava tjelesni integritet te stoga ima upozoravajući zaštitni učinak. Cilj je liječenja potpuno uklanjanje akutne boli multimodalnim pristupom te primjenom koncepta preventivne analgezije. U članku su iznesene ključne preporuke za primjenu neopioidnih, opioidnih i adjuvantnih lijekova u liječenju akutne boli. Istaknute su prednosti regionalnih tehnika liječenja te je kratko prikazano liječenje akutne boli u određenim kliničkim stanjima.
PDF
