Inovatorstvo se temelji na primjeni znanosti i vještina
rješavanja problema i zahtijeva budućih korisnika
inovacija. Glavni motivirajući faktori bavljenja
inovacijama su: zadovoljstvo inovatora
...postizanjem nečeg sasvim novog, materijalna korist
i društveno priznanje. Inovatorstvo ovisi prvenstveno
o kreativnim pojedincima, ali i o masovnosti
bavljenja tom djelatnošću, podršci koju
imaju u sredini gdje djeluju, ali i o potpori države
i društva u cjelini. Za tržišni uspjeh važno je poduzetništvo
koje preuzima ulogu izrade i plasmana
inoviranih i novih proizvoda. Pored ovih tehnoloških
inovacija značajnu ulogu u razvoju neke
organizacije imaju i društvene inovacije koje su
najčešće povezane s poslovnim modelima. Stoga
ako uprava organizacije ili lokalna zajednica želi
polučiti poslovni i gospodarski uspjeh mora stvarati
motivirajuću klimu za nastajanje inovacija i
prilagoditi organizaciju efikasnom provođenju novih
zamisli.
Opisani primjeri društvenih inovacija unutar
javnih dioničkih društava mogu doprinijeti bržem
razvoju lokalnih zajednica, a one postati društveno
odgovorne umjesto smatrane monopolistima s
ne tržišnim ponašanjem.
S obzirom da je graditeljstvo veliki potrošač prirodnih
i energetskih resursa, od velike je važnosti
smanjiti negativne utjecaje gradnje na okoliš
kao i zadovoljiti ostale kriterije održivosti. U ...svijetu
su razvijeni razni sustavi ocjenjivanja za mjerenje
razine održivosti gradnje i osiguranja najbolje
kvalitete u svojoj najvišoj razini certifikacije.
Ovaj rad daje pregled relevantne znanstvene literature
vezane uz održivu gradnju. Osim koncepta
održive gradnje u radu su opisani globalno prepoznati
sustavi certificiranja održive gradnje LEED
(engl. Leadership in Energy and Environmental
Design), BREEAM (engl. Building Research
Establishment Environmental Assessment Methodology)
i DGNB (njem. Deutsche Gesellschaft für
Nachhaltiges Bauen), te su uz usporedbu njihovih
kriterija za ocjenjivanje, predložene mjere za
daljnje unaprjeđenje. Također, stavljen je naglasak
i na dobrobit samog ocjenjivanja i certificiranja
održivosti gradnje, kao i na važnost poticanja
održive gradnje.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Netehnološke inovacije kao područje istraživanja nedovoljno su zastupljene u odnosu na
tehnološke inovacije. Dominantan tehnološki ...aspekt inovacija nailazi na mnoge kritike jer ne
obuhvaća u potpunosti inovacije u uslužnim djelatnostima te ignorira mnoge važne
netehnološke elemente inovativnih organizacijskih aktivnosti u organizacijama. Menadžerske
inovacije kao poseban tip netehnoloških inovacija predstavljaju stvaranje i implementaciju
novih menadžerskih praksi, procesa, struktura ili tehnika. Dosadašnja literatura iz područja
inovacija ukazuje na važnost menadžerskih inovacija za organizacijsku uspješnost, ali je
potrebno provesti još empirijskih istraživanja kako bi se ova tvrdnja još više „učvrstila“ i
verificirala, a što se posebice odnosi na istraživanja u javnom sektoru.
Svrha i cljevi rada su istražiti koncept menadžerskih inovacija u organizacijama javnog
sektora sa posebnim naglaskom na utvrđivanje utjecaja implementacije menadžerskih
inovacija na učinkovitost te čimbenika dostignutog stupnja implementacije menadžerskih
inovacija. Istraživanje je usmjereno na kontekst lokalne samouprave, čija je uloga u
posljednje vrijeme dodatno naglašena aktualnim reformama javne uprave koje imaju za cilj
povećanje efikasnosti te učinkovitosti javnih usluga, i to često putem implementacije novih
metoda i koncepata upravljanja. Predložen je konceptualni model implementacije i
učinkovitosti menadžerskih inovacija. Model je testiran na uzorku jedinica lokalne
samouprave u Republici Hrvatskoj. Ukupan model promatran je i testiran u tri dijela, ali
međusobno povezana. Odnosi između varijabli u modelu testirani su hijerarhijskom
regresijskom analizom te logističkom regresijom. Dobiveni rezultati istraživanja potvrdili su
pozitivan utjecaj implementacije menadžerskih inovacija na uspješnost, tj. učinkovitost
jedinica lokalne samouprave, čime je nadalje istaknuta važnost i potreba za intenzivnijim
istraživanjem ovih inovacija. Također, prilikom postizanja što većeg stupnja implementacije
menadžerskih inovacija kao ključni čimbenici potvrdili su se podrška višeg menadžmenta,
apsorpcijski kapacitet, implementacijska klima i usklađenost inovacija i vrijednosti. Dobiveni
rezultati ukazuju na važnost suradnje i dijeljenja znanja u organizacijama koje žele
implementirati menadžerske inovacije. Raspolaganje značajnim financijskim resursima nije
presudno u stvaranju pozitivne implementacijske klime i time većeg stupnja implementacije
menadžerskih inovacija. Također, menadžerske inovacije važan su komplement pri
implementaciji ostalih vrsta inovacija, kao što su inovacije usluga i procesne inovacije.- Non-technological innovation as a research area are underrepresented in relation to
technological innovation. The dominant aspect of technological innovation encounters much
criticism, because it does not fully include innovation in the service sector and ignores many
important non-technological elements of innovative organizational activities. Management
innovations as a special type of non-technological innovation represent the creation and
implementation of new management practices, processes, structures or techniques. The
current literature in the field of innovation emphasizes the importance of management
innovation for organizational performance, but it is necessary to conduct more empirical
research to make this claim even more "strengthened" and verified, and that particularly refers
to research in the public sector.
The purpose and objectives of the doctoral thesis are to explore the concept of management
innovation in public sector organizations with particular emphasis on determining the impact
of the implementation of management innovations on effectiveness and the factors of the
achieved level of management innovation implementation. The research is focused on the
context of local government, whose role is recently further accentuated by actual public
administration reforms aimed at increasing the efficiency and effectiveness of public services,
often through the implementation of new methods and management concepts. A conceptual
model of the implementation and effectiveness of management innovation has been proposed.
The model was tested on a sample of local government units in Croatia. The total model was
observed and tested in three interrelated parts. The relationships between variables in the
model have been tested by hierarchical regression analysis and logistic regression. Obtained
results have confirmed the positive impact of the implementation of management innovations
on the success, ie. the effectiveness of local government units, which has further highlighted
the importance and need for more intense study of these innovations. Also, when achieving
maximum level of management innovation implementation the following factors have been
confirmed as crucial: the support of a higher management, absorption capacity,
implementation climate, and innovation-values fit. The obtained results indicate the
importance of cooperation and sharing of knowledge in organizations seeking to implement
management innovations. The disposal of substantial financial resources is not critical in
creating a positive implementation climate and thus a higher degree of implementation of
management innovations. Also, management innovations are an important complement in the
implementation of other types of innovations, such as service and process innovation.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Konvergentna metoda rada u okružju koje stalno radi na principu rokova stvorila je potrebu za digitalizacijom i procesnom automatizacijom. Kako bi se takva radna metoda ostvarila, sve veći broj ...medija upotrebljava kompjuterske sustave. Ti sustavi su korisni za cijeli proces stvaranja vijesti. Osnovne karakteristike omogućuju sakupljanje vijesti, pisanje članaka i scenarija, komunikaciju, gledanje i uređivanje video materijala, mjerenje duljine trajanja, spremanje materijala i kontrola emitiranja, proširenje dovršenog materijala i planiranje informativnog programa. Implementacija kompjuterskog sustava uredništva uzrokuje promjene u dotoku posla u stvaranju vijesti, i u organizaciji uredništva. Počinjući s teorijom tehnološkog determinizma, članak se temelji na utjecaju procesa digitalizacije na radnu rutinu, organizaciju uredništva i na vezu između novinara i managementa u hrvatskom javnom mediju Hrvatska radiotelevizija (HRT). Istraživanje uključuje etnografske metode polustrukturiranih intervjua s izabranim osobljem, kao i analizu unutarnjih dokumenata kompanije. Utvrđeno je da je proces proizvodnje televizijskih vijesti postao brži i djelotvorniji. Urednički poslovi su usmjereni prema informaciji, a uvedena je mogućnost kontrole od strane novinara. Novinarski zadaci postali su složeniji, što je rezultiralo otporom uvođenju sustava od strane nekih novinara. Urednici i stariji novinari rade znatno manje na edukaciji mlađih novinara, a zbog novih načina rada novinari gube ekskluzivnost svojih zadataka i stvaraju se metapodaci. Istraživanje je pokazalo da uvođenje kompjuterskih sustava u uredništvo predstavlja podlogu za implementaciju procesa digitalizacije, ako i za implementaciju tehnoloških inovacija u suvremenim medijskim kućama.
The second 'green skills' forum organised by Cedefop and the OECD-LEED in February 2014 provided an open space for discussion between researchers, policy-makers, social partners and international ...organisations on skills development and training needs for a greener economy. The focus of this second staging of the event was 'green skills and innovation for inclusive employment growth'. The discussions were aimed at identifying obstacles and challenges lying ahead for the development of skills, education and training policies suitable to address the transition to greener and job-rich growth: to set out strategies, initiatives and policy approaches tackling key skills issues for green growth; compare methods and tools used in monitoring and evaluating developments in labour markets; indicate how research can support better targeted policy-making and skills strategies; and identify gaps in knowledge and provide guidance for future research and collaboration for transitioning to a low-carbon economy. (Author's abstract, IAB-Doku).
