Prispevek obravnava temeljna teoretična izhodišča in pristop k oblikovanju tipologije slovarskih razlag vrstnih pridevnikov v eSSKJ glede na SSKJ, druge predhodne razlagalne slovarje in sodobne ...razlagalne slovarje zahodnoslovanskih jezikov. Bistvena ugotovitev je, da je eSSKJ z novim konceptom lahko upošteval in v prakso delno prenesel teoretična spoznanja, ki so nastala v času od zaključevanja SSKJ, hkrati pa praktične izkušnje iz predhodnih in sorodnih sodobnih slovarjev. Pomemben poudarek je tudi, da je treba vrstnost vedno obravnavati na pomenski ravni – tako je mogoča tudi natančna analiza prehajanja lastnostnih pomenov v vrstne in obratno.
Predstavljena so tri bronastodobna najdišča iz okolice vasi Pasjak in Šapjane. Okvirno so uvrščena v čas s tipološko-slogovno in tehnološko analizo odkrite materialne kulture. Prvič je na enem mestu ...zbrano in analizirano dostopno arheološko gradivo vseh treh sosednjih najdišč Gradina Pasjak, Gradina Šapjane in jamsko najdišče Loza II. To območje je zaradi pomanjkanja načrtnih arheoloških raziskav arheološko slabo prepoznavno. Sinteza arheoloških najdb, strnjenih v med seboj primerljive skupine, in njihova tipološka primerjava s podobnimi, dobro datiranimi ostanki materialne kulture so ustvarili jasnejšo sliko obravnavanega območja v okvirnem časovnem razponu. Predstavljeni rezultati analize materialne kulture nakazujejo na obstoj najdišč najmanj od srednje in pozne bronaste dobe do mlajšega obdobja. Poleg odkritih ostankov domnevno lokalnega izvora so prepoznani tudi odlomki vnesenih ostankov s širšega, nadregionalnega območja. Kljub ohlapni časovni opredelitvi je bil izveden manjši premik v načinu interpretacije najdene materialne kulture z omenjenih najdišč.
U ovom radu predstavljena su tri brončanodobna nalazišta iz okolice sela Pasjaka i Šapjana. Okvirno su datirana s pomoću tipološko-stilske i tehnološke analize prikupljene materijalne kulture. Prvi su put na jednome mjestu prikupljeni i analizirani dostupni arheološki nalazi iz svih triju susjednih nalazišta (Gradine Pasjak, Gradine Šapjane i spiljskog nalazišta Loza II). To je područje arheološki slabo prepoznatljivo zbog nedostatka sustavnih arheoloških istraživanja. Sinteza arheoloških nalaza svrstanih u grupe te njihova tipološka usporedba sa sličnim, vremenski dobro determiniranim nalazima stvorili su jasniju sliku tog područja unutar okvirnog vremenskog razdoblja. Predstavljeni rezultati analize materijalne kulture ukazuju na činjenicu da su se nalazišta upotrebljavala najmanje od srednjeg i kasnog brončanog doba pa do mlađeg razdoblja. Uz otkrivene arheološke nalaze koji su, kako se može pretpostaviti, lokalne izrade, mogu se prepoznati i ostaci odlomaka predmeta uvezenih sa šireg, nadregionalnog područja. Usprkos samo okvirnom datiranju materijalne kulture spomenutih nalazišta, napravljen je mali korak naprijed u načinu interpretacije prikupljene materijalne kulturne sa svih triju nalazišta.
This paper presents three Bronze Age sites from the vicinity of the villages of Pasjak and Šapjane. A typological and stylistic, and technological analysis of the discovered material culture enables their approximate dating. For the first time available archaeological findings from all three neighbouring sites (prehistoric hillfort Pasjak, prehistoric hillfort Šapjane, cave site Loza II) were collected and analysed in one place. Due to the lack of systematic archaeological research, this area is poorly recognized archaeologically. The synthesis of archaeological findings gathered into mutually comparable groups, and their typological comparison with similar, accurately dated remains of material culture offered a clearer picture of the considered area within the indicative period. Presented results of the material culture analysis indicate that the sites existed at least from the Middle and Late Bronze Age until the Early Bronze Age. In addition to discovered findings of presumed local origin, fragments of remains of items imported from a wider, supra-regional area can also be recognized. Although the dating of material culture of the sites is only an approximation, a small step forward has been made in the manner of the interpretation of collected material culture from all three mentioned sites.
Straipsnyje analizuojama eksperimentinės psichologijos pradininko Lietuvoje J. Steponavičiaus darbas „Subjektyviosios lygybės nustatymas, remiantis vidutine paklaida ir vartojant registravimo ...metodą", atliktas W. Wundt laboratorijoje 1912 metais. Jame išskirti trys percepcinės veiklos tipai, aprašyti psichofiziniais matavimais.
Zbirka 134 orinjasjenskih koščenih konic z masivno bazo iz Potočke zijalke je po 90 letih od odkritja še vedno največja takšna zbirka v Evropi. Konice, ki so bile večkrat predmet različnih ...raziskav, so bile najdene v dveh plasteh na dveh lokacijah z različnim bivalnim in sedimentacijskim mikrookoljem. Glede na vzdolžni presek konic sta z velikim številom primerkov v obeh plasteh in na obeh lokacijah zastopana dva različna tipa konic: ploščat in vretenast, ki se razlikujeta tudi po tehničnih lastnostih. S po enim primerkom je zastopanih nekaj monotipov, med katerimi je tudi t. i. tip mladečke konice. Sto sedemnajst konic obeh glavnih tipov je tokrat prvič sistematično analiziranih z uporabo standardnih parametričnih in neparametričnih statističnih postopkov na podlagi kombinacij 20 znakov: 9 metričnih in 11 opisnih. Glede na izsledke analiz je predlagana vrsta novosti o domnevnih razvojno-tehničnih izboljšavah konic, načinu nasaditve, popravilu poškodb, izdelavi nastavkov za večje konice in pomenu zarez na robovih nekaterih konic. Avtorja ugotavljata, da gre pri tipu vretenastih konic Potočke zijalke za tehnično izpopolnjeno obliko konice z masivno bazo, ki si upravičeno zasluži naziv konica Potočka zijalka ali olševska konica.
Ustno izražanje v tujem jeziku velja za najtežje obvladljivo sporazumevalno zmožnost, zato smo raziskali tipologijo in številčnost nalog v učbenikih, ki se v slovenskem srednješolskem prostoru ...uporabljajo za poučevanje španščine. Primerjali smo učbenike osnovane na dveh različicah komunikacijskega pristopa in različnih ravneh, izhajajoč iz tipološko raznolikih nalog. V analizi smo poleg količine in tipologije nalog opazovali tudi stopnjo vodenosti posameznih nalog. Rezultati analize so pokazali, da ne prihaja do pomembnejših razlik glede na izbrani pristop, temveč glede na raven, in sicer pri nalogah, ki niso vodene, in pri delno vodenih nalogah.
Aktivno vključevanje učencev v učni proces in razvijanje ustnega izražanja sta značilnosti, ki prepletata vse analizirane učbenike, razlike (ki učiteljem nudijo možnost, da za svojo ciljno skupino in svoj slog poučevanja izberejo ustrezen učbenik) pa se nahajajo v deležu nalog ustnega izražanja, prevladujočih tipih nalog in dinamikah, ki so za uspešno izvedbo nalog potrebne. Prav raznolikost v tipologiji pri učencih spodbuja (ustno) jezikovno produkcijo.
Spodbujanje samostojne govorne produkcije učencev je prisotno že od začetne ravni in v obeh pristopih, saj je delež nalog, ki omogočajo le reprodukcijo, relativno majhen. V učbenikih so precej bolj poudarjeni dialog, komentarji, pogovori, skratka razvijanje samostojnih govorcev, opremljenih s strategijami in orodji za učinkovito, tekoče in natančno ustno izražanje.
Vsi analizirani učbeniki omogočajo ustrezno razvijanje govorne produkcije v španščini, saj (v primerjavi s številom nalog za druge jezikovne spretnosti) nudijo uravnotežen in tipološko raznovrsten nabor nalog.
U radu je predstavljena tipologija kanibalizma i njegovih oblika manifestacije. Prvo su predstavljeni endokanibalizam i egzokanibalizam, kao dva najšire određena oblika, u koje se mogu uvrstiti svi ...ostali tipovi. Kao posebni oblici manifestacije, koji uključuju ritualnu dimenziju, izdvojeni su pogrebni kanibalizam i srednjovekovni kanibalizam, u sklopu rituala euharistije. Nakon toga predstavljene su karakteristike ratnog kanibalizma koji se dešavao među plemenima, ali i kao odgovor na evropsku kolonizaciju i osvajanja, u vidu ratnih antikolonijalističkih pokreta. Posebno je opisana medicinska i farmaceutska kanibalistička praksa koja se pojavila u srednjovekovnoj Evropi i koja se zasnivala na verovanjima u lekovitost ljudske krvi i delova tela. U sklopu ove prakse, izdvojila se tradicija lečenja mumijama i postala veoma popularna u srednjovekovnoj Evropi.
U priloženom radu čini se pokušaj da se teorijski razloži pojam interlingvalnog frazeološkog rečnika kao kontrastivnog (sistemskog) i prevodnog (translatološkog), i u okviru prevodne leksikografije ...utvrdi njihova sistemska razlika. Centralno mesto u radu zauzima frazema/frazeologizam/frazeoleksem(a) kao leksička jedinica (LJ) u obliku fraze kao jednog formativa i njoj pridruženog, najčešče jednog, značenja kao hijerarhijske uređene sem-strukture. U zavisnosti od nukleusa fraze kao formativa, frazeme mogu biti: glagolske, nominalne, adjektivalne, adverbijalne, prepozicijalne i druge sa glagolskom strukturom kao najfrekventnijim frazeologizmom. U kontrastivnom leksikonu frazeologizmi se javljaju i u jeziku izvorniku (JI) i u jeziku cilju (JC) kao korespondentne strukture (slučaj apsolutne ekvivalencije) ili delom korespondentne (parcijalna ekvivalencija), bez teksta ili sa tekstom samo u originalu (dva rečnika tog tipa su predmet naše analize). Prevodni rečnik (translatološki) sastoji se iz dva dela: ovde opisanog I sistemskog dela, u JI i JC, i II teksta u originalu i translatu; u njima su frazeme realizovane uvek u odgovarajućim gramatičkim oblicima koji potvrđuju ili negiraju sistemski navedenu LJ i njen oblik u JI i JC.
Na prostoru Bosne i Hercegovine čuva se izvjestan broj predmeta koji se mogu determinirati kao kopče. Navedeni predmeti služili su u praktične svrhe, ali i kao dio dekorativnoga sadržaja. S obzirom ...na širok spektar predmeta koji su obrađeni, i datacijski okvir je razmjerno širi i kreće se od 1. stoljeća pa do perioda kasne antike i ranoga srednjeg vijeka.
Straipsnis skirtas laisvalaikio tipologizavimo sociologiniuose tyrimuose problemai. Autorius pabrėžia augančią laisvalaikio reikšmę socialistinėje visuomenėje ir šio reiškinio struktūros bei savybių ...analizės aktualumą. Laisvalaikį galima tirti individo, grupės ir visos visuomenės lygmeniu. Skirtingų laisvalaikio stilių kategorijų parametrų kompleksai skiriasi pačiais parametrais ir vienodų parametrų kitimo skirtumais. Skiriant laisvalaikio stilius ar tipus pagal laisvalaikio struktūrą bei jos specifiką, galima atsižvelgti į šiuos parametrus: pačią laisvalaikio struktūrą (pagal veiklos rūšis); jos elementų pastovumą bei reguliarumą; veiklos turinį (veiklos kokybinę specifiką kiekvieno struktūros elemento apimtyje) ir veiklos intensyvumą. Straipsnio pabaigoje išskiriama laisvalaikio parametrų grupė, kuri labiau susijusi su individų elgsena bei būsena laisvalaikiu, su jų poreikių laisvalaikiu struktūra, vertybinėmis orientacijomis, nuostatomis bei elgsenos motyvavimu. Skiriamas veiklos bei elgsenos laisvalaikiu savanoriškumo, iniciatyvumo bei savarankiškumo laipsnis, jos tikslingumo ir naudingumo vertinimas, įsitraukimo į veiklą pobūdis.