Hrvatska nastava u inozemstvu Bušljeta Kardum, Rona; Burai, Renata; Skender, Ivana
Acta Iadertina,
08/2022, Letnik:
19, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Hrvatska nastava u inozemstvu organizira se od 90-ih godina prošloga stoljeća za djecu i mlade hrvatskih iseljenika u svrhu učenja i njegovanja materinskoga jezika i hrvatske kulturne baštine. Brojne ...su specifičnosti odgojno-obrazovanog djelovanja u okviru Hrvatske nastave u inozemstvu, međutim, u hrvatskoj se znanstvenoj i stručnoj literaturi vrlo malo pisalo o načinu organizacije i posebnostima koji takav oblik nastave nosi. Stoga će se u ovome radu prikazati okvir ustroja Hrvatske nastave u inozemstvu, a izdvajanjem poslova učitelja i koordinatora, kao nositelja Hrvatske nastave u inozemstvu, ukazati na sve njezine posebnosti.
Kako bismo zaključili o trenutnom položaju Hrvatske nastave u inozemstvu, u radu će se prezentirati i usporediti broj učitelja i nastavnih mjesta u zadnjih pet godina u svim zemljama gdje je ona organizirana. Dostupni podatci nadležnoga Ministarstva o broju nastavnih mjesta i učitelja otkrivaju porast broja nastavnih mjesta u Europi i svijetu, kao i porast broja učitelja u zadnjih pet godina, što dodatno naglašava važnost Hrvatske nastave u inozemstvu i potrebu pridavanja veće pozornosti takvoj nastavi ‒ kako od strane nadležnih institucija, tako i od znanstvenika, pa i šire javnosti.
Upoznavanje učenika s likovno-umjetničkom djelom značajan je cilj predmeta likovne kulture. Utjecaj likovno-umjetničkog djela na dječju percepciju, moć uočavanja kao i razvoj estetskih vrijednosti ...iznimno je važan za daljnji razvoj i napredak učenika ne samo u likovnoj kulturi, već i u ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Znanstvena teorija drži da ni jedan nastavni sat likovne kulture ne bi trebao proteći bez prikaza likovno- umjetničkog djela. Cilj istraživanja je bio utvrditi učestalost upotrebe likovno-umjetničkog djela u nastavi likovne kulture u nižim razredima osnovne škole. Uspoređeni su odgovori 80 učitelja s područja Splitsko-dalmatinske županije i 80 studenata četvrte i pete godine Učiteljskog studija u Splitu koji u okviru studija održavaju ispitne satove iz likovne kulture. Svrha je istraživanja bila utvrditi koliko učitelji ili studenti koriste likovna djela na nastavi likovne kulture i na koji način ih predstavljaju učenicima. Istraživanje je pokazalo da većina navedenih varijabli ide u korist studentima, izuzev pitanja koja se odnose na pokazivanja figurativnih djela na nastavi likovne kulture i pokazivanje djela domaćih umjetnika na nastavi likovne kulture, kod kojih ne postoji statistička značajnost. I učitelji u studenti se u podjednakoj mjeri odlučuju za figurativna djela i djela domaćih umjetnika.
Introducing students with the artwork is a significant goal of the subject of visual arts. The influence of the artwork on child perception, the power of observation and the development of aesthetic values is extremely important for the further development and advancement of students not only in visual arts but also in other educational areas. Scientific theory consider that no curriculum lesson of art classes should go without displaying an artwork.
The aim of the research was to determine the way of using art works in the teaching of fine arts in the lower grades of elementary school. Compared to 80 teachers from Splitsko – dalmatinska County and 80 students of the fourth and fifth year of the Teacher’s Study in Split, who are conducting test workshops in the field of visual arts. The purpose of the research was to determine to what extent teachers or students use artwork in the teaching of visual arts and how they represent them to the students. The research has shown that most of the variables mentioned are beneficial to students, with the exception of issues related to the display of figurative works in visual art and showing the works of domestic artists in the teaching of visual culture where there is no statistical significance. Teachers and students choose likewise figurative works and works of domestic artists. The research has shown that most of the above variables are beneficial to students, with the exception of issues related to the display of figurative works in the teaching of visual arts and showing the works of domestic artists in the teaching of visual arts, where there is no statistical significance. Teachers and the students chose equally the figurative works and works of domestic artists.
Aktualna interdisciplinarna istraživanja ukazuju na vezu između emocionalnog odnosa prema prirodi i čimbenika koji su rezultat suvremenih načina života poput nedostatnog kretanja i boravka u prirodi ...i pretjerane uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ti se čimbenici često dovode i u svezu sa zdravim razvojem djece školske dobi. U literaturi ‘povezanost s prirodom’ najčešće se opisuje kao pojam kojim se mjeri emocionalni i afirmativni odnos čovjeka i prirode. Istraživanje je provedeno na uzorku ispitanika koje su činili učenici osnovne škole, njihovi roditelji i učitelji u osnovnim školama Hrvatske i Slovenije (N=1345). U istraživanju je kao mjerni instrument korištena adaptirana skala Mjera povezanosti s prirodom (Chang i Monroe, 2012). Utvrđeno je da se povezanost s prirodom procjenjuje visokim rezultatima, ali i da ne postoji statistički značajna korelacija procjena povezanosti s prirodom učenika, roditelja i učitelja u Hrvatskoj, već samo kod slovenskih ispitanika. Implikacije rezultata istraživanja ogledaju se u promišljanju ove problematike za daljnja istraživanja u odgoju i obrazovanju.
Current interdisciplinary research points to a connection between the emotional relationship with nature and factors resulting from modern lifestyles, such as insufficient exercise and time spent in nature, and excessive use of information and communication technologies. These factors are often associated with the healthy development of school-age children. In the literature, ‘connectedness to nature’ is usually described as a term that measures the emotional and positive relationship between people and nature. The research was conducted on a sample of respondents consisting of primary school pupils, their parents and teachers in primary schools in Croatia and Slovenia (N=1345). In the research, the adapted scale of the Connectedness to Nature Index (Chang and Monroe, 2012) was used as a measurement tool. It was found that connection with nature is rated with high scores, but also that there is no statistically significant correlation of the rating of connectedness to nature among pupils, parents and teachers in Croatia, but only among Slovenian respondents. The implications of the research results are reflected in the consideration of this topic for further research in the field of education.
Vrijednosti su usmjeravajuća načela koja se usvajaju primarnom socijalizacijom u ranom djetinjstvu unutar obitelji. Teorijska rasprava o odgoju i obrazovanju uključuje promišljanja o ljudskim ...vrijednostima, kulturi društva kao i o organizacijskoj kulturi ustanova u kojima se odvija odgoj i obrazovanje. Odgojno-obrazovni djelatnici koji izravno rade s djecom, učenicima i studentima utječu na oblikovanje njihovih vrijednosti te sukreiraju kulturu ustanove. Cilj istraživanja bio je utvrditi: vrijednosne tipove i kategorije viših vrijednosti (vlastito odricanje, vlastiti probitak, otvorenost za promjene, zadržavanje tradicionalnih vrijednosti) odgojno-obrazovnih djelatnika; razlike u vrijednosnim tipovima i kategorijama viših vrijednosti s obzirom na demografske karakteristike te korelaciju kategorija viših vrijednosti i dimenzija organizacijske kulture. U istraživanju je sudjelovalo 715 ispitanika. Rezultati su pokazali da se odgojno-obrazovni djelatnici1 razlikuju u vrijednosnim tipovima, ali dijele iste više vrijednosti. Žene i muškarci razlikuju se u procjeni viših vrijednosti, mlađi odgojno-obrazovni djelatnici važnijom procjenjuju otvorenost za promjene od starijih kolega te postoji pozitivna korelacija dimenzija organizacijske kulture i kategorija viših vrijednosti.
Values are guiding principles adopted by primary socialization in early childhood within the family. Theoretical discussion on education includes reflections on human values, the culture of society as well as the organizational culture of the institutions in which education takes place. Educational workers working directly with children, pupils and students influence the shaping of their values and create the culture of the institution. The aim of the research was to determine: value types and categories of higher values (self-transcendence, self-enhancement, openness to change, conservation) of educational workers; differences in value types and categories of higher values with regard to demographic characteristics and the correlation of categories of higher values and dimensions of organizational culture. Total of 715 respondents participated in the research. The results showed that educators differ in value types but share the same higher values. Women and men differ in their assessment of higher values, younger educators assess openness to change more importantly than older colleagues, and there is a positive correlation between the dimensions of organizational culture and higher value categories.
Stres učitelja sveprisutan je u školama, a učiteljeve demografske i razredne karakteristike te školska klima i socijalna podrška važni su za percepciju razine stresa. Cilj istraživanja bio je ...provjera povezanosti razine stresa s demografskim karakteristikama i karakteristikama razreda te sa školskom klimom i socijalnom podrškom kod 311 hrvatskih učitelja razredne nastave. Učitelji su ispunili Skalu za mjerenje izvora nastavničkog stresa, Skalu socijalnih zaliha i Upitnik školske klime te su dali demografske podatke i podatke o razrednom odjelu i školi u kojoj rade. Rezultati su pokazali da demografske karakteristike nisu značajne u odnosu na razinu stresa, ali se od razrednih karakteristika broj učenika u razrednom odjelu pokazao značajnim za doživljaj stresa. Utvrdilo se i da učitelji koji doživljavaju višu razinu ukupnog stresa i višu razinu stresa uzrokovanog radnim opterećenjem i potrebom za profesionalnim priznanjem doživljavaju školsku klimu negativnijom te je viša razina stresa povezana i sa slabijom socijalnom podrškom.
Teacher stress is present in all schools, and teachers’ demographic and class characteristics and school climate as well as social support are important for perceiving stress levels. The aim of the research was to examine the correlation between stress level and demographic and class characteristics, as well as school climate and social support among 311 Croatian classroom teachers. The teachers completed the Sources of teacher stress scale, the Social provisions scale, and the School climate survey, and provided demographic, class and school information. The results showed that demographic characteristics were not significant in relation to the level of stress, but of the class characteristics, the number of students in the class proved significant for the experience of stress. It was also found that teachers who experience higher level of total stress and higher level of stress caused by workload and need for professional recognition experience a more negative school climate, and higher level of stress is also associated with poorer social support.
Socijalna kompetentnost važan je ishod odgoja i obrazovanja za održivi razvoj jer se procesima socijalnog učenja pridonosi stvarnim promjenama. Održivi razvoj označava razvojne procese koji ...kombiniraju ekonomsku i socijalnu dobrobit i učinkovitost s ekološkom otpornošću i zdravljem, kako ovdje i sada, tako i drugdje, i u budućnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati studentsku samoprocjenu socijalne kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovalo 127 studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Konstruirana je i validirana Skala samoprocjene socijalnih kompetencija u kontekstu održivog razvoja. Analizom skale utvrđena su tri faktora – Usmjerenost na cilj, Samoizražavanje i Globalne kompetencije. Rezultati istraživanja ukazuju na zadovoljavajuću primjenjivost konstruiranih skala, ali kako je riječ o preliminarnom istraživanju, ove zaključke iznosimo s oprezom. Utvrđena je umjerena do visoka samoprocjena studentskih socijalnih kompetencija. Iako rezultati nisu zabrinjavajući, ukazuju na potrebu obogaćivanja interpersonalnih vještina budućih učitelja kako bi njihova sigurnost u vlastitu izvedbu bila veća.
U radu je prikazano istraživanje u kojem se ispitivala razvijenost i karakteristike određenih obilježja demokratske školske kulture i demokratskog školskog vođenja u osnovnim školama. U istraživanju ...je sudjelovao 651 učitelj iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem putem upitnika koji je sadržavao Instrument za mjerenje obilježja demokratskog školskog vođenja (izrađen za potrebe istraživanja) i Instrument za mjerenje obilježja demokratske školske kulture (preuzet iz: Spajić-Vrkaš, 2016). Ukupno gledano, rezultati pokazuju da učitelji percipiraju vođenje u njihovoj školi kao umjereno demokratsko do vrlo demokratsko. Procjenjujući obilježja školske kulture, učitelji primjećuju umjerenu razvijenost demokratskih, ali i nedemokratskih obilježja školske kulture. Međutim, ipak u većoj mjeri smatraju da njihova školska kultura posjeduje ona obilježja koja je čine demokratskom. Veću razvijenost obilježja demokratskog školskog vođenja percipiraju učitelji koji su na početku svoje karijere i oni koji su zaposleni u školama u kojima je aktualni ravnatelj na toj poziciji kraće od pet godina. Veću razvijenost obilježja demokratske školske kulture percipiraju učitelji zaposleni u prigradskim i malim školama.
This paper describes research into the development and characteristics of particular qualities of democratic school culture and democratic school management in primary schools. The research involved 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. Research involved a survey that used a questionnaire containing the Instrument for measuring characteristics of democratic school management (created for the needs of this research) and the Instrument for measuring the characteristics of democratic school culture (taken from Spajić- Vrkaš, 2016). Overall, the results show that teachers perceive management in their schools as moderately democratic to very democratic. Rating the characteristics of school culture, teachers note the moderate development of both democratic and non-democratic characteristics of school culture; however, they more greatly consider their own school culture to possess democratic characteristics. Teachers at the beginning of their careers and those employed in schools whose current headmaster has been in his/her position less than five years perceive higher levels of democratic school management. Teachers employed in suburban or small schools perceive higher levels of characteristics of democratic school culture.
Krajem zimskog semestra akademske godine 2018./2019. ispitani su stavovi studenata diplomskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF), nastavnički smjerovi fizike (PMF-F) i ...Učiteljskog fakulteta (UF), odsjek Čakovec (N=151) prema temeljnim vrijednostima Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK) te prema odgoju i obrazovanju. Korišteni su „Upitnik o stavovima prema vrijednostima kao temeljnim sastavnicama Nacionalnog okvirnog kurikuluma" i „Upitnik o stavovima studenata prema odgoju i obrazovanju". Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike između studenata UF-a i PMF-F-a u stavovima o vrijednostima NOK-u te u stavovima o odgoju i obrazovanju. Utvrđena je značajna razlika u stavovima prema identitetu, solidarnosti, odgovornosti i partnerstvu učenika i učitelja (studenti UF-a procjenjuju više vrijednosti, ali isto tako i općenito sve studentice), dok razlika u stavovima prema znanju i prema nastavnom procesu i atmosferi nije utvrđena. Više od 90 % studenata UF-a istaknulo je da planira graditi karijeru u obrazovnom sustavu, dok je isto istaknulo manje od 50 % studenata PMFF-a. Dobiveni rezultati potiču daljnja istraživanja stavova studenata i razloga smanjenog interesa studenata nastavničkog smjera fizike za rad u odgojno-obrazovnom sustavu.
Umjetna inteligencija i obrazovanje Vrcelj, Sofija; Kušić, Siniša; Mrnjaus, Kornelija
JAHR (Rijeka ),
2023, Letnik:
14, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Sposobnost stroja da demonstrira određenu razinu inteligencije i obavlja funkcije koje zahtijevaju ljudske sposobnosti navodi se kao ključno obilježje umjetne inteligencije. Trenutačno se umjetna ...inteligencija razvija i širi velikom brzinom s tendencijom mijenjanja načina na koje se uči i podučava. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju može se pratiti od uporabe računala, što znači da ima razmjerno dugu povijest. U obrazovnim se institucijama primjenjuje na različite načine, kao što su automatizacija administrativnih procesa i zadataka, razvoj kurikula i obrazovnih materijala te za potrebe unaprjeđivanja podučavanja i olakšavanja procesa učenja. Razvojem tehnologije i jačom procesnom moći računala posljednjih nekoliko godina, umjetna se inteligencija počinje razvijati nevjerojatnom brzinom. Unatoč tome, u nacionalnom kontekstu tek je nekoliko objavljenih radova o toj temi. Svrha je ovoga rada predstaviti potencijale i (etičke) izazove primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, njezin utjecaj na podučavanje i mogućnosti da zamijeni učitelje. Da bi se identificiralo trenutačno stanje i razumio utjecaj i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, sustavno je pregledana i analizirana dostupna i relevantna literatura.
A machine’s ability to exhibit a certain level of intelligence and perform functions that require human abilities is listed as the key feature of artificial intelligence. Artificial intelligence is currently developing and spreading very quickly with the tendency to change the ways we learn and teach. The application of artificial intelligence in education can be traced back to the use of computers, i.e. it has a fairly long history. In educational institutions, it is applied in various ways, from the automatization of administrative processes and tasks to the creation of curricula and educational materials, as well as to improve teaching and facilitate the learning process. Due to technological advancement and the increased processing power of computers over the last few years, artificial intelligence has started developing at an incredible pace. Despite this, there are only a few published works on the subject within the national context. The purpose of this paper is to point out the potential and (ethical) challenges of using artificial intelligence in education, its impact on teaching, and the possibility of it replacing teachers. To identify the current state of affairs and assess the impact and possibilities of using artificial intelligence in education, available and relevant literature was systematically reviewed and analyzed.
U radu se razmatra koncept suradničkoga učenja i važnost obrazovanja budućih učitelja u razvoju kompetencija za njegovu implementaciju u nastavi. Cilj rada jest sadržajnom analizom relevantne ...literature ustvrditi jesu li dosadašnja istraživanja u dovoljnoj mjeri obuhvatila analizu kompetencija učitelja i studenata učiteljskih studija te uloge obrazovnih programa pri njihovu osposobljavanju za uspješnu primjenu suradničkoga učenja. Rezultati analize pokazuju kako je, zbog nedostatka odgovarajućih kompetencija učitelja za provedbu ove nastavne strategije, njezina primjena često zanemarena. Stoga se razvoj adekvatnih znanja, vještina i sposobnosti te pozitivnih uvjerenja budućih učitelja o suradničkom učenju mogu smatrati prioritetima njihova formalnoga obrazovanja. Ustvrđeno je kako su dosada provedena samo malobrojna istraživanja o stvarnim kompetencijama budućih učitelja za uspješnu primjenu ove nastavne strategije, a nedostaju i istraživanja o tome podupiru li programi učiteljskih studija na adekvatan način njihov razvoj. Stoga se u ovom radu zaključuje o potrebi poduzimanja istraživanja koja će omogućiti konkretniji uvid u postojeće stanje te potaknuti kvalitetnu i učestaliju primjenu suradničkoga učenja u nastavnoj praksi.
PDF
