V prispevku so predstavljeni rezultati ankete o rabi jezikovnih virov, ki je bila izvedena med učitelji na dvojezičnih šolah v Prekmurju. Anketa je bila opravljena v okviru projekta snovanja koncepta ...novega velikega slovensko-madžarskega slovarja, ki naj bi poleg potreb širše skupnosti upošteval tudi potrebe dvojezičnega modela poučevanja. Glavni namen ankete je bil ugotoviti, kako dobro učitelji poznajo in uporabljajo jezikovne vire, tako enojezične kot dvojezične, ter katere slovarske informacije se jim zdijo pomembne oz. koristne, pa tudi izvedeti, pri katerih sporazumevalnih aktivnostih v madžarskem jeziku imajo učitelji največ težav.Analiza ankete je pokazala, da večina učiteljev pozna razpoložljive jezikovne vire in jih tudi uporablja pri svojem delu. Rezultati tudi kažejo, da morajo zaradi težav pri sporazumevanju v madžarskem jeziku učitelji uporabljati širok nabor jezikovnih virov, tako dvojezičnih kot enojezičnih. Pri tem jim ni v pomoč dejstvo, da mnogi viri, zlasti dvojezični, niso na voljo v digitalni obliki. Z vidika snovanja slovensko-madžarskega slovarja so rezultati relevantni za izbiro oblike slovarja in (delov) geslovnika kot tudi za izbiro elementov slovarske mikrostrukture, še zlasti pomembni pa so iz rezultatov izhajajoči razmisleki o vključevanju vsebin, pomembnih za produkcijo besedil oz. govor v madžarskem jeziku, postopnem objavljanju slovarja, prioritizaciji gesel in izdelavi gesel v plasteh. Takšni razmisleki v slovensko dvojezično leksikografijo prinašajo novosti, ki jih leksikografski trendi narekujejo, sodobni pristopi in metode pa tudi omogočajo.
Hrvatska nastava u inozemstvu poistovjećuje se s njegovanjem hrvatskoga jezika i kulturne baštine, ali i kao važna poveznica za djecu i mlade osobe hrvatskih iseljenika s domovinom. S obzirom na ...mnoge specifičnosti hrvatske nastave u inozemstvu, učiteljima se, nerijetko, događaju mnogi izazovi koji utječu na njezino uspješno osmišljavanje, organiziranje i provođenje. Stoga je cilj ovoga rada bio istražiti kojim bi sadržajima trebalo unaprijediti programe edukacije učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno koje kompetencije učitelji smatraju da bi još trebali steći kako bi bili pripremljeni za sve specifičnosti takvoga načina rada. Stavovi učitelja ispitani su metodom ankete posredstvom alata Google Forms. Anketu je ispunio 61 učitelj, što je 63 % od ukupnog broja učitelja koji izvode hrvatsku nastavu u inozemstvu u 17 država svijeta. Rezultati dobiveni kvalitativnom analizom upućuju da se učitelji hrvatske nastave u inozemstvu susreću s administrativnima, komunikacijskima, organizacijskima i stručno-pedagoškim problemima te s problemima u poznavanju jezika i obrazovnog sustava zemalja primateljica. Pored toga rezultati istraživanja upućuju na potrebu dodatnog usavršavanja učitelja hrvatske nastave u inozemstvu te dodatne smjernice za unaprjeđenje hrvatske nastave u inozemstvu.
Temeljni koncept na kojem počiva učiteljev profesionalni razvoj je profesionalno učenje kao cjeloživotan, otvoren, dinamičan i trajan proces različitih oblika formalnog, neformalnog i informalnog ...učenja. Istraživanja su dugo vremena bila usmjerena na područje formalnog obrazovanja, odnosno institucionalno organizirano učenje. Razvojem koncepta cjeloživotnog učenja u fokus ulaze i drugi oblici obrazovanja i učenja. Različiti modeli i varijacije neformalnog i informalnog učenja međusobno se u mnogim dijelovima isprepliću, a cilj je ovog istraživanja bio utvrđivanje koji su od tih oblika najzastupljeniji u profesionalnom razvoju učitelja razredne nastave. Na uzorku od 506 ispitanika Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije utvrđeno je da učitelji najučestalijim oblicima procjenjuju suradnju s drugim učiteljima u školi, neformalne razgovore s kolegama sustručnjacima, sudjelovanje na tečajevima, radionicama ili seminarima izvan škole, ŽSV-a te praćenje medija. Najmanje je zastupljeno sudjelovanje u međuškolskim/međunarodnim projektima i volontiranje. U nekim oblicima neformalnog i informalnog učenja također je utvrđena statistički značajna razlika s obzirom na godine učiteljskog staža i vrstu inicijalnog obrazovanja.
The fundamental concept behind teacher’s professional development is professional learning as a lifelong, open, dynamic and durable/permanent process of various forms of formal, non-formal and informal learning. For a long time, researches have been focused on the area of formal education, in other words institutionally organized learning. With the development of the lifelong learning, other forms of education and learning also come into focus. Various models and variations of non-formal and informal learning mutually intertwine in many parts, and the aim of this research was to determine which of these forms are the most represented in the professional development of class teachers. It has been determined, on a sample of 506 respondents from Varaždin, Međimurje, Koprivničko-Križevačka and Bjelovarkso-Bilogorska County that teachers evaluate, as the most frequent forms – co-operation with other school teachers, informal conversations with fellow professionals, participation in courses, workshops or seminars outside the school, county assemblies and media monitoring. The least represented is participation in intercultural / international projects and volunteering. It has also been determined, in some forms of non-formal and informal learning, statistically significant difference in terms of teacher’s years of service and the type of initial education.
V prispevku avtorica analizira pedagoško prakso študentov prve generacije pedagoškega študija francoščine na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani. Uporabljena instrumenta sta dva dela pedagoške ...mape - vprašalnik za študente in končna refleksija. V študijskem letu 2014/15 je pedagoško prakso opravilo vseh 12 študentov pedagoške smeri. Iz analize vprašalnikov in refleksij je razbrati, da so bili z opravljeno prakso večinoma zadovoljni, pokazale pa so se tudi pomanjkljivosti, ki jih bomo v bodoče skušali popraviti. Avtorica opozarja tudi na nekatere pomanjkljivosti na sistemski ravni.
In this article, we will discuss the case of fair and inclusive schools that are considerate of the specific and unique needs of their pupils and offer quality education for all. We will highlight ...the most important indicators of inclusive education and focus on research that confirms the importance of the teachers’ willingness to establish good interpersonal relationships with their pupils. In the empirical section, we will introduce the results of our qualitative study. Based on interviews conducted with 20 mothers and 20 primary school pupils in two Slovene Roma settlements, we explored how pupils and their mothers perceive teachers’ attitudes towards Roma children. Our findings were very promising, for they showed that the interviewed pupils and their mothers had a positive experience with the teachers and their pedagogical work with Roma children. However, we should not ignore the few cases that pointed to ethnic discrimination towards Roma pupils.
Mobilno učenje ili m-učenje omogućuje moderan način podrške procesima učenja putem mobilnih uređaja. Jedan od načina realizacije m-učenja je primjena BYOD modela na nastavi, prema kojem učitelji ...uglavnom iskazuju negativan stav smatrajući da korištenje mobitela u obrazovanju bitno ne pridonosi kvaliteti nastavnog procesa. Istraživanje za potrebe ovog rada provedeno je u ožujku školske godine 2018./2019., na uzorku od 401 učenika predmetne nastave I. i III. OŠ Varaždin. Cilj je bio ispitati stavove i preferencije učenika osnovnih škola o korištenju mobitela u sklopu nastavnog procesa te postoji li razlika u percepciji učenika osnovnih i srednjih škola o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 65,69% učenika tvrdi da im je nastava zanimljivija kada smiju koristiti svoj mobilni uređaj, a 70,38% ispitanika želi da više učitelja primjenjuje BYOD model na nastavi. Također, rezultati pokazuju i da se u svojim razmišljanjima o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom ne razlikuju značajno od učenika srednjih škola.
Mobile learning or m-learning makes possible the modern ways of learning processes support by using mobile devices. One of the ways of realisation of m-learning is the usage of BYOD model in classroom, towards which teachers mostly show the negative attitude considering that the use of mobile devices in education does not contribute in great deal to the quality of teaching process. The research for the demands of this paper was carried out in March of the school year 2018 /2019 on the sample of 401 students of the subject teaching of 1st and 3rd primary schools Varaždin. The aim was to examine the attitudes and preferences of the primary school students about the use of mobile devices as a part of a teaching process as well as if there is a difference in the perception of primary and secondary school students about the allowance to bring their own devices for the school activities. The results of the research show that even 65,69% of the students claim that the teaching lessons are more interesting when they are allowed to use their mobile device, and 70,83% of them want that their teachers use BYOD model in teaching. In addition, the results show that in their opinion to bring their devices for school activities do not differ in great deal from the opinion of the secondary school students.
Uvod: Nove psihoaktivne snovi so dokaj neraziskane in predstavljajo velik problem za našo družbo. Problem uživanja novih psihoaktivnih snovi se pojavlja v vseh starostnih skupinah, tudi med študenti. ...Namen raziskave je bil raziskati uporabo, odnos in poznavanje novih psihoaktivnih snovi med študenti.
Metode: Raziskava je temeljila na deskriptivni metodi kvantitativnega raziskovanja. V raziskavi je sodelovalo 311 študentov z dveh fakultet, ki izvajata študij zdravstvene nege, in fakultete s področja pedagoških poklicev. Podatki so bili obdelani s pomočjo deskriptivne, univariatne, bivariatne in multivariatne statistike.
Rezultati: Najbolj poznane nove psihoaktivne snovi so nekoliko starejše, kot so ekstazi (n = 26, 7,2 %), spid oziroma amfetamin (n = 26, 7,2 %) in LSD (n = 15, 4,06 %). Med fakultetami obstajajo razlike v poznavanju novih psihoaktivnih snovi (χ2(2) = 8,629, p = 0,013). Odnos do drog je med anketiranci večinoma pretirano kritičen ali moralističen. Nove psihoaktivne snovi uživa več kot desetina anketirancev (n = 42, 13,5 %). Anketiranci, ki uživajo drogo, večinoma prihajajo iz vaškega okolja (n = 29, 69,04 %), so kadilci (n = 33, 78,57 %) in uživajo alkoholne pijače (n = 37, 95,24 %).
Diskusija in zaključek: Za splošno poznavanje novih psihoaktivnih snovi so študentje premalo poučeni. Raziskava je pokazala potrebo po dodatnih izobraževanjih.
V prispevku predstavljamo teorije poučevanja in pedagoške prakse z vključevanjem IKT. Digitalna kompetenca je eden ključnih dejavnikov, ki vpliva na to, ali bodo učitelji pri svojem poučevanju ...uporabljali IKT ali ne. Da bi odgovorili na raziskovalno vprašanje, kako različni dejavniki vplivajo na integracijo IKT pri poučevanju, smo uporabili podatke študije ICILS 2013.
Postoji niz mjernih instrumenata kojima se ispituju različiti aspekti korištenja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u edukativne svrhe. Međutim, konstruktna valjanost tih instrumenata često ...se ne provjerava pa njihova primjena nije uvijek prikladna. Cilj ovoga istraživanja jest provjeriti konstruktnu valjanost upitnika kojim se ispituju tehnički i socio-psihološki čimbenici koji utječu na načine i učestalost korištenja ICT-om u nastavi na uzorku hrvatskih učitelja u osnovnim školama u gradu Zagrebu (N=413). Konstruktna valjanost instrumenta dokazana je na temelju faktorske analize koja je rezultirala s četiri faktora visoke pouzdanosti koje je lako interpretirati.
Tijekom posljednjih nekoliko godina koncept igrifikacije
je, zbog svog utjecaja na motivaciju i angažman učenika, privukao veliku pažnju znanstvenika i učitelja. Ovaj obrazovni pristup, koji ...uključuje mehanike igara koje se primjenjuju u nastavnom radu, uglavnom je istražen u kontekstu visokog obrazovanja dok su istraživanja povezana
s nižim razinama obrazovanja rijetka. U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja provedenog među 124 učitelja iz tri osnovne i dvije srednje škole u Hrvatskoj. Učitelji su ispitivani o korištenju igrifikacije u svom nastavnom radu kao i o stavovima prema igrifikaciji općenito. Rezultati istraživanja daju uvid u profile učitelja koji koriste ili ne koriste igrifikaciju u realizaciji nastave te identificiraju mehanike i aplikacije koje se koriste. Prikazana su mišljenja učitelja o tome koji su razlozi za (ne)uvođenje igrifikacije u
nastavu. Prema rezultatima istraživanja moguće je zaključiti kako je manje od polovine ispitanika upoznato s konceptom igrifikacije, te ga primjenjuje u svom radu. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina učitelja upoznala s konceptom igrifikacije na osobnu inicijativu. Bodovi, zadaci i priče su mehanike igrifikacije koje ispitanici najčešće
primjenjuju u svom radu. Predmeti u kojima ispitanici najčešće koriste igrifikaciju su matematika, hrvatski jezik te strani jezici. Također, ispitanici se u visokom postotku slažu s učincima i utjecajima igrifikacije na motivaciju te angažman učenika, koji predstavljaju prednosti igrifikacije. Kao razloge za nekorištenje igrifikacije ispitanici navode nedostatak vremena i formalne razloge, dok kao razloge
za korištenje igrifikacije navode povećanje motivacije i angažmana učenika, što je zapravo i cilj koncepta igrifikacije.
During the past several years a concept of gamification has drawn much attention among researchers and teachers due to its benefits related to motivation and engagement of learners. While this educational approach, that incorporates game mechanics into the teacher’s class, is mainly explored in higher education settings, the researches about gamification
at lower levels of education are sparse. This paper provides the findings of the survey conducted among 124 teachers employed at three primary and two secondary schools in Croatia about the usage of gamification as well as attitudes towards gamification in general. The research results give insights into the profiles of the teachers who use
or do not use gamification during their classes, and identify gamification mechanics and applications they employ. Teachers’ opinions about the gamification and the reasons for (not) introducing it into the class are
also presented. According to the research results, it is possible to conclude that less than half of the respondents were familiar with the concept of gamification and that they applied it in their work. The research results show that most of the teachers got acknowledged with the concept of gamification on a personal initiative. Points, quests and
storylines are the mechanics of gamification that the respondents most often applied in their work. Courses in which respondents the most frequently applied gamification were the mathematics, Croatian language and foreign languages. Also, the respondents in high percentage agreed with the effects and impacts of gamification on motivation and engagement of students, which represent the benefits of gamification. The lack of time and formal reasons were indicated as the reasons for non-usage of gamification, while motivation and engagement were set out as reasons for the usage of gamification.
PDF
