Osnovna svrha ovog rada je istražiti razlike u stupnju integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda ovisno o stupnju razvijenosti zemlje podrijetla te jačini imidža koju ta ...zemlja ima kao zemlja podrijetla za određenu kategoriju proizvoda. Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi napravljena je kontekstualna analiza integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje odabranih hrvatskih i talijanskih poduzeća (ukupno 62 analizirane marke). Druga faza istraživanja obuhvaćala je kvantitativno istraživanje na 240 ispitanika pomoću visoko strukturiranog upitnika o prepoznatljivosti integriranih obilježja zemlje podrijetla u identitetu marki proizvoda. Glavni rezultati istraživanja su: a) niti u primjeru hrvatskih niti u primjeru talijanskih marki nije vidljiva sustavna integracija obilježja zemlje podrijetla u identitet marke proizvoda; b) najveća integriranost je u kategoriji hrana i piće; c) obilježja zemlje podrijetla najviše se integriraju u naziv marke i ambalažu kao elemente marke koji su najviše vidljivi krajnjem potrošaču; d) zemlje s jačim imidžom imaju veću razinu integracije obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje; i e) ispitanici prepoznaju obilježja zemlje podrijetla integrirane u marku proizvoda. Rezultati imaju implikacije kako na mikro tako i na makro razini upravljanja.
This research examines differences in the level of COO attributes integration in brand identity, depending on the COO’s level of development and the strength of the image that country has as a COO for a given product category. The research was conducted in two phases. In the first phase, a contextual analysis of COO’s attributes integration in the brand identity of the end-use products for selected Croatian and Italian companies (62 brands were analyzed) was made. The second phase involved quantitative research on a sample of 240 consumers using highly structured questionnaire on the recognition of the integrated COO attributes in the brand identity. The main results of the research are: a) systematic integration of COO’s attributes into a product’s brand identity is not evident neither for Croatian nor for Italian brands; b) the greatest level of integration is in the food and drink product category; c) COO’s attributes are most integrated into the brand’s name and packaging as the most visible brand’s elements to the consumers; d) countries with stronger image have a higher level of integration of COO attributes into the brand’s identity; and e) respondents recognize the COO attributes integrated into the brand’s identity. The results have implications for both, micro and macro management levels.
Skladišni kukci jedan su od glavnih uzroka nastanka gubitka uskladištenih žitarica. Većina mjera zaštite i dalje se oslanja na primjenu sintetičkih pesticida, ali zbog njihova negativnoga utjecaja na ...robu, ljudsko zdravlje i okoliš, velika je potreba za alternativnim mjerama zaštite. Razvijena je prirodna formulacija na bazi dijatomejske zemlje (DZ) SilicoSec®, obogaćena botaničkim komponentama (eteričnim uljem lavandina, kukuruznim uljem i prahom lovorova lišća) te silikagelom. Cilj istraživanja bio je testirati djelotvornost razvijene formulacije kao zaštitnoga sredstva uskladištenoga zrna pšenice i ječma u suzbijanju Sitophilus oryzae (L.), Rhyzopertha dominica (F.) i Tribolium castaneum (Herbst). Kao referentna usporedna vrijednost korištena je DZ SilicoSec®. Nakon šest mjeseci čuvanja u simuliranim skladišnim uvjetima, formulacija je u potpunosti suzbila razvoj početne populacije svih triju testiranih vrsta kukaca u pšenici i u ječmu. U pšenici je potpuna inhibicija postignuta pri dozi od 500 ppm kod T. castaneum te pri dozi od 600 ppm kod R. dominica i S. oryzae. U ječmu je potpuna inhibicija postignuta pri dozama od 500 ppm, 400 ppm i 600 ppm kod R. dominica T. castaneum i S. oryzae. Zaključno, rezultati ovoga istraživanja ukazuju na vrlo visoku učinkovitost razvijene prirodne formulacije na bazi dijatomejske zemlje, botaničkih komponenata i silikagela protiv triju glavnih vrtsa skladišnih kukaca, osiguravajući dugotrajnu zaštitu uskladištenoga zrna pšenice i ječma.
Povijesno gledano, migracije stanovništva su integralni dio svakog društva. Ekonomski slabo
razvijene zemlje poput Kosova su zemlje iz kojih se odlazi. Zemlje jakih ekonomija te društvene
i političke ...stabilnosti su zemlje u koje se odlazi. U prvoj polovini 20. stoljeća s Kosova
je uglavnom odlazilo muško stanovništvo u potrazi za poslom i to u pravcu velikih industrijskih
centara bivše Jugoslavije (individualna migracija). Nakon sedamdesetih godina prošlog
stoljeća emigracija se proširila na europske zemlje. Glavni uzroci iseljavanja s Kosova ležali
su u nepovoljnoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Prema podacima popisa stanovništva iz
2011. oko 30% ukupnog stanovništva Kosova živi u inozemstvu. Novčane pošiljke emigranata
igraju važnu ulogu u razvoju Kosova. Postoje, međutim, i negativni aspekti emigracije kao što
su gubitak mladog stanovništva, gubitak obrazovanog stanovništva, rodni i dobni disbalans
u zemlji porijekla itd.
Analizom statističkih podataka i raznih studija, koristeći analitičke, povijesne, komparativne
i demografske metode, ovaj rad proučava vremenske periode i socio-demografske karakteristike
emigracije, iseljavanje po općinama na Kosovu, odredišta, motive, štetu i dobrobit
emigracije.
Papa Franjo, u svojoj enciklici Laudato si', usudio se otvorenije i ozbiljnije progovoriti ne samo o ekološkoj problematici, nego i prepoznati da je tema zemlje u kršćanskoj vjerničkoj svijesti ...zaboravljena. Iako su na važnost zemlje u posljednjih nekoliko desetljeća upozoravali biblijski teolozi, tek je u enciklici Laudato si' ova tema stavljena pred kršćansku teološku javnost kao jedna od važnih sastavnica biblijske vjere. Namjera je ovoga članka prikazati osnovne postavke biblijskoga nauka o zemlji i iz njega proizašle teologije zemlje, ukazati na važnost biblijsko-teološkoga promišljanja o zemlji u rješenju ekološkoga problema s kojim se suočava ljudski rod i na taj način oslikati potku koja se krije u tkanju enciklike pape Franje Laudato si' gdje je zemlja shvaćena kao zajednički dom cijeloga čovječanstva i svih stvorenja. Ipak, kršćansko razumijevanje zemlje, teološki govor i razmišljanje o njoj ne može se zaustaviti samo na promatranju zemlje iz ekološkoga vida, jer se zemlja, kako pokazuju biblijski tekstovi, čini daleko kompleksnijom i dubljom temom nego što to na prvi pogled izgleda. Tri su razloga uočavanja važnosti zemlje u kršćanskoj teologiji: osnutak suvremene države Izrael, ekološka kriza i uočavanje važnosti zemlje za ljudski identitet. Biblijska teologija zemlje, izrasla u kontekstu krize sužanjstva, promatra zemlju kao dar koji zahtijeva poštovanje i ljubav, ali i neprestano premišljanje. Zemlja, temeljna sastavnica biblijske vjere, zbog svoje važnosti u teološkom premišljanju odnosa Bog-zemlja-čovjek, nudi se suvremenoj Crkvi kao transtemporalna tema po kojoj se može utažiti glad i žeđ suvremenoga čovjeka za ukorijenjenjem, smještenošću u prostor, za zemljom kao mjestom konkretnoga življenja kršćanske vjere. Iako je enciklika pape Franje Laudato si' primljena kao „ekološka“, opseg njezinih poruka nipošto nije čisto ekološki. U njoj se prije svega uočava poziv na teološki i praktični povratak zemlji i svemu onomu što zemaljski život u sebi uključuje, a što je tijekom povijesti kršćanstvo smetnulo s uma i jednostavno zaboravilo smatrati središnjom porukom svoje vjere. Iako na prvi pogled nevidljiva, teologija zemlje je ona nit koja čitav ekološki i teološki nauk pape Franje u enciklici Laudato si' drži na okupu i oblikuje tkanje sustavnog teološkog i socijalnog nauka koji se u njoj izlaže. Teologija zemlje daje temelj osnovnoj poruci Pape Franje, da je zemlja zajednički dom ne samo ljudima, nego i čitavom stvorenomu svijetu.
Skrb za natančno in bogato izrazoslovje, tako poljudno in predvsem strokovno, je nujen in pomemben prispevek k razvoju in pestrosti materinega jezika. Pri rabi strokovnih izrazov se pogosto soočamo z ...različnimi interpretacijami in nepotrebno pestrostjo izrazov. To praviloma ne prispeva h kakovosti jezika in prej kaže na premalo skrbno izrazoslovje, na pomanjkljive oz. strokovno neustrezne opredelitve in/ali spregledan izvorni pomen posameznih izrazov. Strokovni izrazi morajo biti nedvoumni in ne smejo dovoljevati različne interpretacije, pomena. Raba in uvajanje poljudnih izrazov v strokovno izrazoslovje je prisotno tudi v izobraževanju. Primer takih zadreg v pedologiji je tudi raba besed 'tla' in 'prst'. Na prvi pogled sicer obrobna tematika ima širšo in pomembnejšo dimenzijo. Zmeda v strokovnem jeziku se namreč pojavlja tudi v prevodih evropske zakonodaje. Tako slovenske verzije nekaterih EU dokumentov mestoma zaradi neustreznih in pomensko dvoumnih oz. zgrešenih prevodov ne odražajo pravega pomena izvornih besedil. To predstavlja zadrego, ki jo je potrebno urediti. Prispevek predstavlja terminološke nedoslednosti v pedološkem izrazoslovju, pojasnjuje in utemeljuje razloge za rabo osnovnih izrazov s področja tal, osvetljuje ljudski pomen besed 'prst' in 'zemlja', primerja s stanjem v drugih jezikih ter nakazuje ustrezno rabo nekaterih ključnih izrazov v strokovnih/znanstvenih besedilih, za potrebe prevajanja in pedagoškega procesa.
Laboratorijski je ispitan insekticidni učinak dijatomejske zemlje na skladišnog štetnika, žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. zaprašivanjem tri različite sorte pšenice (Divana, Kraljica i ...Vulkan), zobi (BC Marta, Winnipeg i Winsent) i raži (Albedo, Marcelo i Picasso). Cilj je bio utvrditi ima li dijatomejska zemlja jednaku djelotvornost kod različitih sorti žitarica, te utvrditi utjecaj prašiva na fizikalna svojstva sorata. Pri dozi od 500 ppm nakon 7 dana ekspozicije, najviši prosječni mortalitet kukuljičara je postignut kod raži (98,5%), zatim kod pšenice (95,9%), te najniži kod zobi (84,2%). Značajna razlika u djelotvornosti uočena je jedino kod zobi; između sorti Winsent i BC Marta, te u vremenu ekspozicije (između 7 i 21 dan kod sorata BC Marta i Winnipeg, te između 7 i 14 dana kod sorte Winsent). Dijatomejska zemlja je kod svih ispitivanih sorti žitarica djelovala na sniženje hektolitarske mase, posebice kod sorti pšenice (za 4,3-5,0 kg hl-1). Najmanje sniženje hektolitarske mase uočeno je kod raži, kod sorte Marcelo (za 0,3 kg hl-1). Također je kod tretiranih sorti žitarica (osim kod sorte zobi Winsent) zabilježeno blago sniženje vlage zrna (za 0,2 do 1,0%), kao i promjena temperature zrna od ± 0,1 do 0,4 °C. Temeljem dobivenih rezultata, vidljivo je da djelotvornost dijatomejske zemlje značajno varira ovisno o sorti žitarica.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
As a universal European Christain phenomenon, pilgrimages focused particularly on three main destinations: Jerusalem, Rome, and Compostela. In the period from the late 14th until the early 17th ...century, several dozens of identified pilgrims from Poland and Lithuania travelled on ships along the Croatian Adriatic Coast, heading for Jerusalem. However, within this overall picture there are several common traits and differences. As for their motives, they were similar in all countries and consisted of elements related to their religious or estate identity. Owing to its early Christianization and an elaborate network of Franciscan monasteries, Poland was more advanced in terms of pilgrimage than Lithuania. On the other hand, among the Lithuanian pilgrims one fi nds many Orthodox Christians, which reflects the country’s ethnical structure. As for the estates, it can be observed that there were not many commoners among the Polish pilgrims, while the nobility and clergy are present in almost equal numbers. It is especially among the nobility of both countries that gaining the title of miles Sepulchri Domini played an important role in terms of motivation. Pilgrims from Poland and Lithuania used exclusively the route through Austria and Hungary, their destination being Venice as the place of embarkment on ships.
Though not the first film made by a Bosnian since the nation's establishment after the Yugoslav war, No Man's Land (Danis Tanović, 2001) came out to such international critical acclaim that it can ...readily be considered the first major contribution toward a national cinema of Bosnia-Herzegovina. Citing Bosnia's investment in cinema as a foundational component of its national identity, I argue that Tanović uses a specifically Bosnian style to portray what he terms Bosnian Minimalism, an aesthetic and narrative approach that is steeped in the nation's culture and politics. Despite many Western misreadings of the text that laud the film for its supposed balance and neutrality, I propose a more culturally aware reading that uses the concept of Bosnian Minimalism and the lead actor's star persona to highlight the text's clear stance on the war, particularly in terms of aggressor and victim.
Članak analizira pokušaje četiriju država nastalih raspadom bivše Jugoslavije – Hrvatske,
Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije na području brendiranja, odnosno korištenja komunikacijskih
alata u ...vlastitom pozicioniranju kao turističkih destinacija te atraktivnih brendova
na međunarodnom političkom i gospodarskom tržištu. U fokusu su komunikacijske i promotivne
strategije koje su pritom korištene. Uspjeh pojedine zemlje na tom području ocijenjen
je prema rangu koji su tim zemljama dodijelili najpoznatiji međunarodni indeksi posvećeni
snazi država brendova. Članak također analizira različite pristupe i modele koje su koristile
novonastale države u međunarodnom pozicioniranju i razvoju svojih brendova. Istraživanje je
pokazalo kako su sve analizirane države koncentrirane uglavnom na promociju turizma, dok
su ostali aspekti brendiranja zanemareni. Nijedna od zemalja nema razvijenu cjelovitu strategiju
brendiranja niti sustavno strateški upravlja vlastitim identitetom i imidžom. Sputavaju ih
neriješeni politički prijepori ili nesposobnost političara i građana da shvate prednosti i važnost
brendiranja zemlje. Prema kriterijima korištenima u analizi, Slovenija je provela najcjelovitiji
pokušaj brendiranja, dok je Hrvatska ipak vodeća u turističkom brendiranju. Rezultat analize
sugerira da važnost brendiranja zemlje u ovom dijelu Europe nije u potpunosti osviješten
te da ne postoji cjelovit pristup konceptu brendiranja, već samo sporadični pokušaji u svim
četirima analiziranim državama.
PDF
