Počevši s renesansom i humanizmom te optimističnom slikom ljudske slobode i autonomnog djelovanja, razvile su se na Zapadu različite ideologije progresa i politički projekti koji vjeruju da je zlo ...posljedica društvenih okolnosti promjenom kojih nestaje i zlo. Sve su se te ideologije pokazale kao zablude. U ovom radu, stoga, donosimo, kroz prizmu tragične misli inspirirane kršćanstvom, moguću korekciju kao i uzroke propasti tih zabluda na optimističnoj matrici ljudske slobode i autonomije. Poseban naglasak stavljamo na misao Nikolaja Berdjajeva u odnosu između drame i tragedije u povijesti i metafizičke drame te kompleksniji, metafizički pristup ljudskoj slobodi i zlu. U zaključku donosimo kritiku imanentizama koji su bili pretočeni u optimistične političke projekte koji su, zbog svoje (radikalne) antimetafizičnosti i antireligioznosti, zanemarujući dubinu problema zla, boreći se protiv njega, u ime »plemenitih ciljeva«, doveli do još većeg zla.
Starting with the Renaissance and Humanism and the optimistic image of human freedom and autonomous actions, various ideologies of progress and political projects have developed in the West, which believe that evil is the result of social circumstances that, when they change, evil disappears. All these ideologies turned out to be delusions. In this work, therefore, the author brings, through the prism of tragic thought inspired by Christianity, a possible correction as well as the causes of the downfall of those misconceptions on the optimistic matrix of human freedom and autonomy. Special emphasis is placed on the thought of Nikolay Berdjajev in the relationship between drama and tragedy in history and metaphysical drama and a more complex, metaphysical approach to human freedom and evil. In conclusion, the author criticizes the immanentism that were translated into optimistic political projects that, due to their (radical) anti-metaphysics and anti-religiosity, ignoring the depth of the problem of evil, fighting against it, in the name of »noble goals«, led to even greater evil.
Horor i zlo Marko Pišev
Etnoantropolos̆ki problemi,
07/2016, Letnik:
11, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj rad se bavi odnosom između stvarnog i nestvarnog u horor prozi. Njegova osnovna teza glasi da koncept zla u pričama strave izvire iz liminalnih sadržaja koji su proizvod subjektivnih doživljaja ...stvarnosti autora. Cilj rada je da odgovori na pitanje mogu li se takve konceptualizacije zla smestiti u neki određen sociokulturni kontekst ili su one, pak, proizvoljne budući da su ukorenjene u mašti proznih stvaralaca. U cilju odgonetanja te dileme, ovaj rad se usredsređuje na analizu instrukcija za pisanje horor priča koje su u vidu knjiga, eseja i predgovora formulisali savremeni vodeći predstavnici horor žanra a koje, između ostalog, promišljaju i o tematizaciji zla u horor prozi.
Neznanje i deformacija stupovi su na kojima počiva svaka rasprava i pisanja o stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu. Nakana rada jest otvoriti pitanja s kojima se filozofija i teologija dugo ...vremena odgađala suočiti. Shoah otvara teme koje uvijek u pitanje dovode Boga i čovjeka. Čovjek po svojoj naravi želi dominirati u svijetu, nametnuti vlastitu volju bez obzira na otpor, imati moć. Volja za moć, jedan od temeljnih postulata Nietzscheove filozofije, označava spontanu snagu života i stvarnosti uopće, a kod čovjeka je motiv sveg njegova djelovanja, koji se izražava kao želja za dominacijom i povećanjem moći, proizvoljnom i neograničenom vlasti (tiraniji) koja ne poštuje prirodne zakone i individualna prava. Nije nam cilj iznijeti na vidjelo Nietzscheovu pisanu baštinu, nego se zaustaviti na onim dijelovima koji su imali ili koji su mogli imati jasan utjecaj na oblikovanje Hitlerove ideologije. Hitlerov Reich i sustav koncentracijskih logora bili su golema i zločinačka organizacija ljudske normalnosti, ideološka mobilizacija prema brutalnim ciljevima banalnosti koja je u svakome od nas. Hannah Arendt svojom misli proširuje granice razumijevanja samoga događanja kroz ponašanje običnog (banalnog) čovjeka koji vođen suspenzijom grižnje savjesti ulazi u pakleni mehanizam potpunog uništenja. U događaju Shoaha tako dolazi do dubokog rascjepa tradicionalne viziji ljudskog subjekta koji zajedno djeluje i snosi posljedice. Ljudski subjekt je apsolutni gospodar života i smrti, drugi (objekt) potpunog uništenja i njegov opstanak ovisi o hiru izvan svake kontrole subjekta. S jedne strane ljudski subjekt okrutno kontrolira povijest, a s druge strane potpuno trpi povijest. Tragedija Shoaha uzdrmala je u korijenu filozofsko promišljanje i njegove teme, prvenstveno one antropološke, etičke i teodicejske, posebno odnos između prisutnosti zla u svijetu i postojanja Boga pa i samoga čovjeka.
Ignorance and distortion are the pillars on which every discussion and writing about the suffering of the Jews in the Second World War rests. The purpose of the work is to open up questions that philosophy and theology have long postponed to face. The Shoah opens up topics that always call into question God and man. By his nature, man wants to dominate the world, to impose his will regardless of resistance, to have power. The will to power, one of the fundamental postulates of Nietzsche's philosophy, signifies the spontaneous force of life and reality in general, and in man it is the motive of all his actions, which is expressed as a desire for dominance and increasing power, subjective and limitless power (tyranny) that does not respect natural laws and individual rights. Our goal is not to bring to light Nietzsche's written heritage, but to stop at those parts that had or could have had a clear influence on the formation of Hitler's ideology. Hitler's Reich and the system of concentration camps were a vast and criminal organization of human normality, an ideological mobilization towards the brutal goals of the banality that is in each of us. With her thought, Hannah Arendt expands the limits of understanding the events themselves through the behaviour of an ordinary (banal) man who, guided by the suspension of remorse, enters the hellish mechanism of complete destruction. In the event of the Shoah, there is thus a deep split in the traditional vision of the human subject acting together and bearing the consequences. The human subject is the absolute master of life and death, the other (object) is the object of total destruction and its survival depends on a whim beyond any control of the subject. On the one hand, the human subject cruelly controls history, and on the other hand, history utterly suffers. The tragedy of the Shoah shook philosophical thinking at the roots as well as its themes, primarily anthropological, ethical and theodicy ones, especially the relationship between the presence of evil in the world and the existence of God and man himself.
Cílem této studie je ukázat implikace antropologického předporozumění lidské povahy pro etické vychovatelství. První část práce prezentuje rozdíl mezi ontologickým a morálním aspektem lidské povahy, ...tj. rozlišuje mezi tím, jak člověk jest (ontologie) a jak by měl být (morálka). Druhá část srovnává tři, resp. čtyři antropologické varianty odpovědí na tyto otázky – antropologický pesimismus, optimismus, realismus, existencialismus. Třetí část ukazuje eticko-výchovné implikace těchto odpovědí. Na základě rozlišení ontologické a morální komplexity lidské povahy je doloženo, že antropologický realismus vede k autentické pedagogické humanizaci, zatímco pesimismus vede k autoritářské výchově a optimismus k liberální výchově. Antropologický realismus skýtá největší edukační potenciál pro funkční etické vychovatelství, které si klade za cíl formovat autentickou humanitu.
Jednom prilikom je poznati istraživač i nobelovac Bruce Lipton u toku 2014. godine dokazao da ljudske misli, ne samo razmišljanje, su energija, one su stvarne i imaju moć. ‘Nemojte sumnjati u to što ...naređujete svom tijelu i umu...Ako su misli slabe i život je takav. Naše misli su energija i imaju moć da stvaraju.’Mogu to biti jednostavna povezivanja, analogije, kombinacije ili zrela koherentna zaključivanja. Potom, na višim umnim razinama ljudsko mišljenje porađa često vrlo značajne, pa na momente i ingeniozne i grandiozne misli koje potom postaju nosioci novih energija, društvenih izuma, praksi i međuljudskih odnosa koji su bili dotad nezamislivi. Ljudske misli su moć.
The Essay on Freedom represents a milestone in the philosophy of F. W. J. Schelling. Although Schelling already deviated from a strictly idealistic framework with his philosophy of nature, notably ...from that of Kant and Fichte, because he was seeking a moment of self-positing activity of the absolute subject in the object itself, it was only with The Essay on Freedom that he stepped out of that framework. The central point considered is an introduction of the second principle that was complementary, but irreducible to the standard idealist principle of self-consciousness. It was about the ground or nature in God. Only through that duality of principles, it was possible to grasp the positive notion of freedom as the possibility for good and evil. In such manner comprehended, the fact of human freedom in its entirety became relation with the whole of beings. The purpose of such explanation was an attempt to solve the problem that was spanning through Schellingʼs entire philosophy – the problem of the relation between finite and infinite.
Der Artikel versucht, die vielfältige und komplexe Beziehung von Heideggers Denken zu Schellings Philosophie zu untersuchen und so genau wie möglich zu bestimmen. Von der anfänglichen Faszination für ...Schellings zentrale Schrift über die Freiheit, in der er bedeutende Analogien zu seinen eigenen Versuchen findet, die Endlichkeit der Freiheit und damit des Seins selbst nachzuweisen, wird sich Heidegger im weiteren Entwicklung seines Denkens von Schelling immer mehr und immer schärfer distanzieren, indem er ihm vorwirft, die Metaphysik nicht zu überwinden, sondern innerhalb ihres Horizontes zu bleiben, wenn auch auf eine bemerkenswerte und in jeder Hinsicht respektable Weise. Die Angemessenheit dieses Urteils wird im Artikel durch einen kritischen Vergleich und eingehende Begriffsanalyse von Schellings Konzeption von Willen, Liebe, Ekstase und Indifferenz einerseits und Heideggers Auffassung von Bösem, Willen zum Willen, Kehre und Gelassenheit andererseits in Frage gestellt und allseitig überprüft. Als Ergebnis der Untersuchung kommt die sachliche Verwandtschaft dieser zentralen Konzepte der Spätphilosophie des einen und des anderen Denkers ans Licht, die viel größer ist als Heidegger bereit war, es zu sehen, zu akzeptieren und für die letzten Zwecke des eigenen Denkens zu verwenden.
U cilju davanja što šire slike vezano za temu moralnog poboljšanja, u radu se pitamo koje je oblike zla moguće eliminirati kroz moralno poboljšanje, odnosno koji bi oblici zla i dalje opstali. S ...obzirom na složenost i raznolikost filozofskih analiza zla, naš će fokus biti nešto uži, pa ćemo se baviti implicitnim razumijevanjem zla nekolicine najistaknutijih zagovornika biomedicinskog (moralnog) poboljšanja. Usporedit ćemo dvije perspektive zla: zlo kao sastavni aspekt ljudske prirode – radikalno zlo (Immanuel Kant) i „depersonalizirano“ zlo – banalnost zla (Hannah Arendt), kao i implicitna razmatranja zla u radovima Thomasa Douglasa, Juliana Savulescua, Ingmara Perssona i Johna Harrisa. Nadalje, koristit ćemo „Teodiceju“ Gottfrieda Wilhelma Leibniza u analizi nužnosti redukcije zla, kako bismo naglasili činjenicu da je ljudsko znanje ograničeno, što svakako trebamo uzeti u obzir pri razmatranju principa opreza i lomljive ravnoteže između dobra i zla. U zaključku pokušavamo podati odgovor na pitanje: „Što je to bolji svijet?“, uzimajući u obzir često zanemarenu tradiciju moralne filozofije u djelima Immanuela Kanta i Hanne Arendt.
Facing Evil Kekes, John
2020, 1990, 2020-09-01
eBook
Arguing that the prevalence of evil presents a fundamental problem for our secular sensibility, John Kekes develops a conception of character-morality as a response. He shows that the main sources of ...evil are habitual, unchosen actions produced by our character defects and that we can increase our control over the evil we cause by cultivating a reflective temper.
Naš rad nudi analitički prikaz temeljnih ideja Badiouova pro- mišljanja fenomena ideologije etike. Ograničili smo se prvenstveno na njegovu kritiku prevladavajućih strujanja unutar suvremene filo- ...zofije koja se referiraju na naslijeđe njemačkog idealizma i filozofiju alteriteta E. Levinasa. Pozornost usmjeravamo na autorovo kritič- ko detektiranje simptoma ideološkog unutar spomenutih gibanja u etičkoj teoriji, po sebice na problem ljudskih prava, radikalnoga zla i Drugoga kao temeljnih ideja svojstvenih suvremenom promišljanju fenomena etičkog. Drugi dio rada nudi sažeto tumačenje sadržaja afirmativnog usmjerenja unutar Badiouove etike istine događaja (etike Istoga), kao i njezinih temeljnih postavki izvedenih iz ontologije mnoštveno- sti kakvu sam autor zastupa. Temeljne osobine etike istine događa- ja iznosimo uspoređujući ih s načelima na kojima počivaju ideologije etike koje autor kritizira.
PDF
