Epidemiologija psihičkih poremećaja djece i adolescenata predstavlja važno područje u praćenju morbiditeta i planiranju zdravstvene zaštite ove populacije, kao i kapaciteta multimodalnog pristupa. ...Puno je manje istraživanja u tom području, nego u istom području kod odraslih. Malobrojna istraživanja upućuju na trend povećanja morbiditeta, a aktualna situacija pandemije COVID-19 predstavlja dodatni rizik.
The epidemiology of mental disorders in children and adolescents is an important field in monitoring morbidity and health care planning for this population as well as the capacity of a multimodal approach. There is much less research in this field than in the same field in adults. Few studies suggest a trend of increasing morbidity, and the current situation of the COVID-19 pandemic poses an additional risk.
La Didattica Enattiva pone il suo punto di forza nella partecipazione di tutti all'attività didattica, nella co-costruzione di un sapere che unisce cognizioni, azioni ed emozioni, attraverso dialogo ...ed esperienza condivisa. Proprio in funzione di questa circolarità di feedback e della ricchezza del vissuto personale, la valutazione risulta essere un punto dolente dell'approccio. La Ricerca Partecipata, mostrando numerosi punti in comune con esso, si presta come metodologia di analisi che apporta un substrato teorico e strumentale più solido alla questione valutativa. Viene qui riportato un esempio di lezione, in cui alcune tecniche di ricerca partecipata vengono applicate durante lo svolgimento di attività di Pensiero Contemplativo. Lo scopo è quello di incentivare il dialogo, la conoscenza reciproca tra compagni di classe, nonché l’esplicitazione di conoscenze e vissuti personali legati alla tematica disciplinare trattata, per una visione valutativa più completa. I risultati hanno suscitato l’interesse degli studenti e delle docenti.
Cilj ovog rada bio je pružiti uvid u neke do sada utvrđene spoznaje o činiteljima rizičnog ponašanja adolescenata
na društvenim mrežama, uz kritički osvrt na metodologiju istraživanja u ovom ...području, kao i preporuke za
buduća istraživanja. U radu se razmatraju neki od prediktora rizičnog ponašanja na društvenim mrežama – rod i
dob adolescenata, njihova zabrinutost za online privatnost, osobine ličnosti, emocionalni i ponašajni problemi te
roditeljsko i vršnjačko posredovanje online aktivnosti adolescenata. Opisani su i modeli koji su najčešće korišteni u
svrhu objašnjenja rizičnog ponašanja adolescenata na društvenim mrežama s naglaskom na model prototipova ili
spremnosti na rizično ponašanje koji nastoji objasniti rizična ponašanja koja nisu planirana ni promišljena. Istaknuti
su nedostatci dosadašnjih istraživanja koja su se bavila provjerom modela prototipova ili spremnosti na rizično
ponašanje za objašnjenje rizičnih ponašanja u online kontekstu i obrazložena je potreba za daljnjim istraživanjima.
Kao najveća ograničenja navedenih istraživanja ističu se nedostatak razvijenih mjera za procjenu konstrukata,
nedostatak longitudinalnih nacrta kao i činjenica da samo mali broj istraživanja uzima u obzir veći broj činitelja
potencijalno povezanih s rizičnim online ponašanjem adolescenata. Napredak u istraživanjima u ovom području
izrazito je važan jer primjena njihovih rezultata može doprinijeti kvaliteti i uspješnosti preventivnih programa
namijenjenih sigurnijem online ponašanju djece i adolescenata.
Konstrukt samosuosjećanja u znanstvenoj se zajednici intenzivno proučava tijekom posljednjih dvadesetak godina. Samosuosjećanje je povezano s pozitivnim mentalnim zdravljem i otpornošću, a označava ...odnos poj edinca prema samome sebi u teškim trenucima. U ovome je radu predstavlj ena teorijska konceptualizacija toga konstrukta prema kojoj samosuosjećanje uključuje nekoliko medusobno povezanih komponenata: (1) ljubaznost prema sebi nasuprot samoosudivanju, (2) zajedničku čovječnost nasuprot izolaciji te (3) usredotočenu svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Takoder su ponudeni prikazi instrumenata kojima se mjeri konstrukt samosuosjećanja te nejednoznačnih rezultata istraživanja faktorske strukture najčešće korištenog instrumenta za mjerenje samosuosjećanja. Nadalje, prikazani su i rezultati pojedinih istraživanja u kojima su ispitivane individualne razlike u samosuosjećanju s obzirom na rod i dob. Cilj je ovoga preglednog rada integrirati rezultate dosadašnjih istraživanja u svrhu pružanja uvida u teorijsku konceptualizaciju konstrukta samosuosjećanja, kao i predstaviti različite načine njegova mjerenja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na kritički osvrt povezan s njegovom operacionalizacijom. Predstavljene su i implikacije nalaza individualnih razlika u samosuosjećanju za praksu te prijedlozi za buduća istraživanja. Naposljetku, u radu je istaknuta potreba za provjerom predloženoga teorijskog modela samosuosjećanja u našemu kulturnom kontekstu, kao i za njegovom potencijalnom adaptacijom.
Hipertenzija u djece i adolescenata ima bitan utjecaj na kvalitetu života u odrasloj dobi zbog povećanja kardiovaskularnog rizika. Zbog porasta prevalencije hipertenzije, prvenstveno uslijed ...epidemije pretilosti među djecom, postala je i javnozdravstveni problem. U nastojanju da se podigne svjesnost o arterijskoj hipertenziji u pedijatrijskoj populaciji i olakša njihovo zbrinjavanje u svakodnevnoj praksi, 2019. godine objavljene su prve Praktične smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije u djece i adolescenata. U ovom preglednom članku obrađen je samo dio sadržaja Smjernica uključujući definiciju i klasifikaciju hipertenzije, metode mjerenja arterijskoga tlaka te indikacije i osnovne principe liječenja arterijske hipertenzije u djece.
Hraní video her se stalo populárním fenoménem mezi školu navštěvujícími adolescenty po celém světě, především z důvodu rychlého rozvoje herního průmyslu v 21. století. Proto má tato populace přístup ...k širokému spektru videoher s rozdílným potenciálem a možnostmi pro maximální hráčský zážitek. Na jedné straně mohou videohry přinést adolescentům jisté výhody, na straně druhé s sebou nesou i nebezpečí. Závislost na videohrách se dostala do popředí zájmu veřejnosti i aktérů v rámci nigerijského vzdělávacího systému. Tato studie má za cíl prozkoumat výskyt a korelace závislosti na videohrách mezi školu navštěvujícími adolescenty, kteří byli náhodně vybráni ze státních a soukromých škol ve státě Kwara (Nigerie). Studie se zúčastnilo 850 adolescentů z 20 středních škol. Nezávislé proměnné (gender, akademický výkon, životní spokojenost, sebevědomí, vliv vrstevníků, vnímaná hladina stresu a kognitivní exekutivní funkce) byly zachyceny pomocí standardizovaných škál. Nezávislá proměnná (závislost na videohrách) byla zkoumána pomocí Game Addiction Scale. Data byla zpracována do podoby absolutních a relativních četností, dále byla provedena korelační a regresní analýza. Výsledky studie ukazují, že většina respondentů (74 %) hraje online i offline videohry. 13,5 % respondentů spadají do kategorie závislých na videohrách. Závislost na videohrách významně koreluje s vlivem vrstevníků, genderem, akademickým výkonem, kognitivními exekutivními funkcemi a životní spokojeností. Na základě těchto zjištění lze doporučit využití preventivních opatření proti vzniku závislosti na videohrách a s ní souvisejícími jevy mezi nigerijskými adolescenty.
Seksting među adolescentima Šimić, Katarina
Acta Iadertina,
01/2022, Letnik:
18, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rad nudi pregled prirode sekstinga među adolescentima s jasnim određenjem sekstinga, njegove rasprostranjenosti, motivima sekstinga i posljedicama. Pregledom literature vidljivo je kako se seksting ...definira kao slanje, primanje i razmjena seksualno eksplicitnih sadržaja (tekstualnih poruka, fotografija ili videozapisa). Posljednjih godina seksting postaje sve popularniji način komunikacije među adolescentima. Kao motivi upuštanja u seksting navode se flert, želja za intimnosti i uzbuđenjem, privlačenje pažnje, nagovaranje partnera na seksting, želja za iniciranjem seksualne aktivnosti i dosada. Posljedice sekstinga uobičajeno se ogledaju u niskom samopouzdanju, povećanom stresu, simptomima depresije, anksioznosti i rizicima suicida. U literaturi često nailazimo na negativne ishode sekstinga (anksioznost, depresija, prekomjerna upotreba alkohola), dok pozitivni ishodi sekstinga (normativno seksualno ponašanje, zadovoljstvo u vezi, uzbuđenost, sreća, flert) nisu dovoljno naglašeni. U radu će se dati pregled dosadašnjih istraživanja o sekstingu, njegove rasprostranjenosti, motiva za sudjelovanje u sekstingu te samih posljedica sekstinga.
Konstrukt samosuosjećanja u znanstvenoj se zajednici intenzivno proučava tijekom posljednjih dvadesetak godina. Samosuosjećanje je povezano s pozitivnim mentalnim zdravljem i otpornošću, a označava ...odnos pojedinca prema samome sebi u teškim trenucima. U ovome je radu predstavljena teorijska konceptualizacija toga konstrukta prema kojoj samosuosjećanje uključuje nekoliko međusobno povezanih komponenata: (1) ljubaznost prema sebi nasuprot samoosuđivanju, (2) zajedničku čovječnost nasuprot izolaciji te (3) usredotočenu svjesnost nasuprot pretjeranoj identifikaciji. Također su ponuđeni prikazi instrumenata kojima se mjeri konstrukt samosuosjećanja te nejednoznačnih rezultata istraživanja faktorske strukture najčešće korištenog instrumenta za mjerenje samosuosjećanja. Nadalje, prikazani su i rezultati pojedinih istraživanja u kojima su ispitivane individualne razlike u samosuosjećanju s obzirom na rod i dob. Cilj je ovoga preglednog rada integrirati rezultate dosadašnjih istraživanja u svrhu pružanja uvida u teorijsku konceptualizaciju konstrukta samosuosjećanja, kao i predstaviti različite načine njegova mjerenja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na kritički osvrt povezan s njegovom operacionalizacijom. Predstavljene su i implikacije nalaza individualnih razlika u samosuosjećanju za praksu te prijedlozi za buduća istraživanja. Naposljetku, u radu je istaknuta potreba za provjerom predloženoga teorijskog modela samosuosjećanja u našemu kulturnom kontekstu, kao i za njegovom potencijalnom adaptacijom.
The construct of self-compassion has been intensively studied in the scientific community over the past twenty years. Self-compassion is associated with positive mental health and resilience, and it refers to an individual’s attitude toward himself during difficult times. This paper presents a theoretical conceptualization of the construct according to which self-compassion includes several interconnected components: (1) self-kindness versus self-judgment, (2) common humanity versus isolation, and (3) mindfulness versus over-identification. An overview of instruments for self-compassion measurement and ambiguous results of studies regarding the factor structure of the construct are also provided. Furthermore, the paper presents the results of several studies that examined individual differences in self-compassion with regard to gender and age. The aim of this review article is to integrate the results of previous research in order to provide insight into the theoretical conceptualization of self-compassion, as well as to present different ways of its measurement, with a particular emphasis on a critical review regarding the operationalization of the construct. Implications of the findings on individual differences in self-compassion for practice and suggestions for future research are also provided. Finally, the paper highlights the need to validate the proposed theoretical model of self-compassion in our cultural context and its potential adaptation.
CHARACTERISTICS OF THE FAMILY AND ADOLESCENTS’ FAMILY LIFE SATISFACTION ABSTRACT The aim of this paper is to determine adolescents’ family life satisfaction and to investigate whether there are ...differences in adolescents’ family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three- and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents’ family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents’ educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents’ satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment. Key words: adolescents; family life satisfaction; family environment
Parental role is one of the most demanding life experiences that can simultaneously be highly fulfilling, but is also very challenging and stressful. Parents frequently state that the period of ...adolescence of their children is one of the most challenging phases of parenthood due to intense changes in the development of children that affect their relationshionship with a child. Research focused on parents is scarce in Croatia, particularly qualitative research focused on the subjective experiences of parents. The dynamics of a modern family, expectations of parents, rapid technological growth and availability of different information about adolescents and positive parenthood are only some of the factors that can form the subjective experience of the parental role. The aim of this research is to grasp personal experience and challenges faced by parents of children in early adolescence. The qualitative research was conducted in different regions of Croatia (in Split, Biograd na moru, Benkovac and Varaždin), with the participation of 25 parents (19 mothers and 6 fathers) in four focus groups. In the analysis of the results obtained, the research questions posed to the parents are examined in detail, with a categorization of individual topics related to their subjective experience of parenthood and the opinion of what is it like to be a parent today compared to previous generations of parents. The paper also presents the analyses of the responses of parents about the educational methods used and the key problems that they state related to the communication with children and the reasons for conflicts, as well as perceived sources of support in parenthood. Key words: subjective experiences of parents, qualitative research, adolescents, focus group
PDF
