Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Pol. text, eng. summary- Tekst pol., streszcz. ang.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj ovoga rada bio je testirati postavke Dinamičkoga modela
afekta, prema kojemu je odnos ugodnih i neugodnih afektivnih
stanja promjenjiv, ovisno o kontekstualnim čimbenicima
vezanima uz složenost ...procesiranja informacija. Model smo
provjeravali analizom intraindividualnih promjena u odnosu
ugodnoga i neugodnoga temeljnog afekta, u funkciji stupnja
percipiranoga stresa. Podaci su prikupljeni metodom
uzorkovanja doživljaja kroz dvije dnevničke studije, u kojima su
sudionice nakon dobivenoga signala, više puta na dan u
nekoliko dana bilježile svoja trenutačna afektivna stanja i
procjene situacije u raznim trenucima u svakodnevnom životu.
Analize su provedene na uzorku doživljaja iz 2879 točaka
mjerenja, prikupljenih od 70 sudionica raznih studijskih grupa
(Studija 1) te na uzorku doživljaja iz 3284 točke mjerenja,
prikupljenih od 50 studentica psihologije (Studija 2). Rezultati
višerazinskih analiza pokazali su isti trend u objema provedenim
studijama – u stresnijim situacijama prosječni odnos ugodnih i
neugodnih afektivnih stanja mijenja se prema većim negativnim
vrijednostima. Nalazi ovog istraživanja pružaju potvrdu
Dinamičkom modelu afekta.
Cilj rada je bio odrediti učestalost pseudobulbarnog afekta (PBA) kod oboljelih od multiple skleroze (MS) i analizirati povezanost PBA s dobi bolesnika, spolom, kliničkim oblikom MS, trajanjem ...bolesti i stupnjem onesposobljenosti. Studija je obuhvatila 79 oboljelih od MS koji su u razdoblju od 15. kolovoza 2014. do 15. veljače 2015. provodili stacionarnu rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik. PBA je naziv za sindrom dezinhibicije emocionalne ekspresije obilježen iznenadnim i nevoljnim epizodama plača ili smijeha koje nisu u razmjeru s primijenjenim podražajem ili se javljaju bez njega. Može biti prisutan kod oboljelih od različitih neuroloških bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, kod osoba nakon preboljelog moždanog udara i nakon traumatskog oštećenja mozga. Procijenjena učestalost kod oboljelih od MS kreće se od 10% do 46,2%. Kao mjerni instrument u istraživanju koristili smo ljestvicu CNS-LS (Center for Neurologic Study-Lability Scale), pričem je zbroj ≥17 značio pozitivan nalaz. Ukupan broj ispitanika bio je 79, od kojih je 33 (41,8%) ispunilo kriterije CNS-LS za dijagnozu PBA. Nije nađena statistički značajna povezanost između PBA, dobi i stupnja onesposobljenosti, dok je PBA bio češći kod žena i oboljelih od sekundarno progresivnog oblika bolesti. Utvrđeno je da 42,4% ispitanika s pozitivnim kriterijima CNS-LS za PBA nije obavijestilo neurologa o prisutnim naglim promjenama u raspoloženju. Visoka učestalost PBA i činjenica da značajan udio oboljelih ne iznosi neurologu smetnje u afektivnoj sferi zahtijeva aktivan pristup u dijagnostici i liječenju.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Pol. text, eng. summary- Tekst pol., streszcz. ang.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Istraživanja načina na koje psihološki faktori mogu djelovati na tjelesno zdravlje pokazuju očitu interakciju tjelesnog i psihičkog; psihički procesi i ponašanje mogu djelovati na tjelesne funkcije, ...a tjelesna stanja mogu utjecati na način mišljenja i djelovanja
pojedinca. Pokušaji identifikacije psiholoških faktora rizika pokazali su kako postoje određena emocionalna stanja koja pogoduju razvoju koronarne srčane bolesti. U rizičnu skupinu ulaze pojedinci skloni kroničnim negativnim emocijama, te pojedinci s osobinama
ličnosti rizičnim za KSB. Sve veći interes zdravstvene psihologije danas je usmjeren na područje ispitivanja psihoneuroimunologije, odnosno istraživanje mehanizma djelovanja psihičkih faktora
na imunosne promjene, ponašanja vezana uz zdravlje te zdravstvene ishode ili tijek bolesti. Sam stres stvara različite hemodinamičke, endokrine i imunosne promjene koje potiču razvoj koronarne srčane bolesti. Učinkovito otkrivanje psihosocijalnih faktora zaštite i rizika zahtijeva pristup pacijentu unutar biopsihosocijalnog konteksta, stoga je nužna suradnja liječnika i psihologa, ne samo u rehabilitaciji pacijenata nakon samog kardiovaskularnog incidenta, već i u prevenciji KSB. Nove spoznaje i istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju primarne prevencije, u radu s osobama kod kojih je utvrđen faktor rizika za razvoj KSB te tijekom tercijarne prevencije u rehabilitaciji oboljelih. Prilikom terapijskog i rehabilitacijskog rada s pacijentima nužno je obratiti pažnju na individualne razlike u stupnju izraženosti faktora pozitivnog i negativnog afekta koji leže u razvoju i tijeku same bolesti.
Nakon dvaju desetljeća odbacivanja i delegitimizacije socijalističkog nasljeđa u državama sljednicama Jugoslavije vidljivi su sve veći napori da se određeni aspekti povijesti industrijskog rada u ...socijalizmu interpretiraju kao kulturna baština i “muzealiziraju”. Članak se bavi napetostima, dvojbama i političkim implikacijama da je ono što se danas predstavlja industrijskim nasljeđem još uvijek dio proživljenog iskustva nekoliko naraštaja na prostoru bivše Jugoslavije. Pri tome smatram ključnim pitanje predstavljanja socijalističkog industrijskog rada, odnosno koliko je prostora u muzejskim narativima dano članovima (nekadašnjih) radničkih zajednica, njihovim glasovima i osjećajima. Članak nastoji odgovoriti na sljedeća pitanja: Koliko se industrijska baština “u nastajanju” u postjugoslavenskim društvima izravno obraća industrijskim radnicima i ima li njihovu potporu? U kojoj mjeri utječe na svakodnevne prakse i načine legitimnosti zajednica u (post)industrijskim gradovima u bivšoj Jugoslaviji? I konačno, što za ljude koji su sudjelovali u izgradnji i oblikovanju tih prostora i povijesti industrijskoga rada u socijalističkoj Jugoslaviji znače pozivi na solidarnost koji su često vezani uz te iste prostore koji se danas pretvaraju u objekte industrijske baštine?
Emocionalna supresija je oblik regulacije emocija koji je usmjeren na inhibiranje emocionalnog ponašanja. Ona se odvija nakon pokretanja emocionalnog programa, odnosno nakon aktiviranja ponašajnih ...tendencija. U radu su pojašnjene sličnosti i razlike između supresije i nedovoljno razlikovanih koncepata poput emocionalne inhibicije, represije i ekspresivnosti. Naglašeni su nedostaci korelacijskih istraživanja posljedica supresije među kojima su najvažniji loša konstruktna valjanost mjernih instrumenata i izostanak kontroliranja temeljnih osobina ličnosti koje bi se mogle nalaziti u podlozi sklonosti k supresiji i varijabli koje s njome koreliraju. Navedeni su rezultati najnovijih istraživanja koji pokazuju da supresija negativno djeluje na psihološku dobrobit pojedinca, u skladu s čime su i podaci o njezinom nepoželjnom djelovanju na afektivno, socijalno i kognitivno funkcioniranje. Paralelno su s time predloženi mehanizmi koji bi mogli dovoditi do uočenih efekata. Poseban je dio rada posvećen zdravstvenim posljedicama supresije. Iako se na osnovu rezultata većine korelacijskih istraživanja može pretpostaviti da supresija dovodi do nepoželjnih zdravstvenih ishoda, ona ne omogućavaju detaljno razumijevanje takvog odnosa. Na sreću, područje istraživanja regulacije emocija obogaćeno je nizom eksperimentalnih istraživanja akutnih posljedica supresije koja upućuju na to da bi specifični obrasci fiziološke aktivacije mogli biti poveznica između ovog načina regulacije emocija i različitih zdravstvenih ishoda. U posljednjem je dijelu rada naglašena važnost funkcionalnog razlikovanja primarnih emocija i ispitivanja utjecaja osobina ličnosti u budućim istraživanjima supresije.
Cilj ovoga rada bio je razumjeti čimbenike koji vode do
prejedanja na uzorku studentica, a odnose se na neke afektivne,
kognitivne i situacijske varijable. Kako je malen broj istraživanja
provjeravao ...teoriju izbjegavanja (Heatherton i Baumeister,
1991.), ovim se radom pokušao provjeriti cjelokupan model te
ispitati međuodnos pojedinih njegovih dijelova. U istraživanju je
sudjelovalo 400 studentica različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
koje su mjerama samoprocjene ispitane o osobinama
perfekcionizma, privatnoj svijesti o sebi, negativnom afektu,
strategijama suočavanja sa slikom tijela te ponašanju prejedanja.
Dobiveni rezultati pokazali su da je perfekcionizam povezan s
izraženom averzivnom sviješću o sebi, negativnim afektom te
primjenom strategije izbjegavanja u situaciji koju osoba percipira
prijetećom za sliku o vlastitome tijelu, što vodi do prejedanja.
Izbjegavanje kao strategija suočavanja pridonosi prejedanju, ali i
posreduje učinke drugih varijabli – negativnoga afekta, perfekcionizma
i privatne svijesti o sebi. Može se pretpostaviti da je
ova kombinacija varijabli rizičan profil za razvoj poremećaja
hranjenja. Analize pokazuju da prikupljeni podaci potvrđuju
pretpostavke teorije izbjegavanja Heathertona i Baumeistera
(1991.) u objašnjenju razvoja poremećaja prejedanja i upućuju
na potrebu za uključivanjem ispitanih varijabli u programe
prevencije i tretman poremećaja hranjenja.
Pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 izmijenila je psihološko stanje roditelja zahvaljujući promjenama u njihovu mjestu djelovanja i sve složenijim ulogama u radu, obrazovanju djece i kućanstvu. Ti ...su uvjeti pridonijeli povećanju agresivnih stilova sukoba roditelja s adolescentima i smanjenju zadovoljavanja njihovih osnovnih psiholoških potreba. Povećanje negativnoga afekta sa znakovima ljutnje i emocionalne iscrpljenosti često se uočava kod roditelja tijekom obvezne kućne karantene. Stoga bi smanjeno zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba roditelja, sukobi s adolescentima i povećan negativni afekt mogli smanjiti njihovo zadovoljstvo životom. U ovome je istraživanju ispitivano kako negativni afekt posreduje u odnosima između stilova sukoba roditelja s adolescentima i zadovoljstva životom roditelja, kao i između zadovoljavanja osnovnih psiholoških potreba i zadovoljstva životom. Ukupno 183 roditelja adolescenata ispunila su upitnike kojima su se procjenjivali stilovi sukoba roditelja s adolescentima, negativni afekt, zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba i zadovoljstvo životom. Metoda PLS-SEM korištena je za testiranje hipoteza teorijskoga okvira iz perspektive predikcije složenoga strukturalnog modela. Hipotetski je model odlično pristajao podacima, što je vidljivo iz njegove prediktivne relevantnosti i veličine učinka na značajne putove. Negativni afekt djeluje kao (1) potpuni posrednik u odnosu između zadovoljavanja osnovnih psiholoških potreba i zadovoljstva životom te (2) djelomični posrednik između agresivnoga stila sukoba u roditeljskome odnosu s djetetom i zadovoljstva životom. Rezultati ovoga istraživanja općenito sugeriraju da se okolnosti koje zahtijevaju brze promjene u obitelji moraju uskladiti s tempom prilagodbe članova obitelji da bi se spriječilo da bilo koji član obitelji razvije ozbiljne psihološke probleme. Također, nalazi ovoga istraživanja upućuju na to da su u ograničavajućim društvenim uvjetima članovi obitelji skloni biti grubi i doživljavati grubost, kao i frustraciju osnovnim psihološkim potrebama, čime se smanjuje njihovo zadovoljstvo životom.
Rizik je oduvijek bio prisutan u društvu, a tehnološkim napretkom društva pojavljuju se i novi, dotad nepostojeći rizici. Stalna prisutnost rizika u društvu praćena je težnjom za sigurnošću, za ...boljim načinima kontrole i regulacije rizika. Kako se društvo razvijalo, tako je uložen i sve veći trud kako bi život postao sigurniji, odnosno kako bi se rizičnosti svele na što manju mjeru. No, umjesto da zbog toga javnost postaje manje zabrinuta, dio javnosti postaje sve više zabrinut rizikom. Taj dio javnosti smatra kako je društvo izloženije višem stupnju rizika nego što je bilo u prošlosti, te da je situacija svakim danom sve gora. Kako pravilno izabrati između dva različita rizika, dvije različite rizične situacije? Kad se ovo pitanje otvori, ukazuje se veliki nesrazmjer između stručnjaka i javnosti. Stručnjaci rizičnost situacije analiziraju racionalno, analitički, objektivno – i vjeruju da su time došli do stvarnog rizika. Nasuprot tome, smatraju da laici ovise o percepciji rizika, koja je subjektivna, iracionalna, pogrešna i manipulirana. Takvim načinom gledanja govori se o razlikama između stvarnosti i percepciji stvarnosti. No, da li je ispravno analitički određeni rizik smatrati stvarnim, referentnim a percepciju javnosti zanemarivati? Ovako podijeljeni stavovi rezultirali su u konačnici otvorenim neslaganjima i frustracijom između laika i stručnjaka, što je posebice vidljivo u energetici. Gotovo nijedan energetski objekt koji se u posljednje vrijeme planira ili gradi, ili pak aktualne teme kao što su klimatske promjene i utjecaj postojećih energetskih objekata na okoliš, nisu izuzeti od spomenutih neslaganja i frustracije. Ovaj rad analizira dva spomenuta različita pogleda na percepciju rizika, te ističe razloge i važnost koju bi stručnjaci u polju energetike trebali poklanjati boljem razumijevanja percepcije rizika.
PDF
