Pine needles are widely used as bio-indicators due to their worldwide distribution and the ease of sample collection. In contrast to deciduous trees, conifers offer the possibility of monitoring ...long-term exposure through older needles.
Miller is a pine species native to the Mediterranean region, which has been used for restoration activities in arid and semiarid areas leading to vast spatial expansion. Needles from pine trees collected in the southeastern to northwestern extension of Croatia's coastal area at twelve sampling sites were analysed for twenty-one metals and metalloids. Statistical evaluation of the obtained data revealed significant differences for Al, As, B, Ba, Ca, Cr, Fe, K, Mg, Mn, Na, Se, and Sr between the different regions. Needles from trees growing on islands did not show elevated levels of Mg and/or Na as a result of the sea spray influence. The differences in metal accumulation are supposed to be linked to the environmental conditions at the respective sampling site, since the species was the same everywhere. By comparing the elemental contents of the soil those of with needles, it can be clearly seen, that the root as well as the foliar uptake contribute to the final amount.
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) se koristio u pošumljavanju krša šibenske regije od sredine 19. stoljeća, te se zbog toga ova vrsta često javlja u ranije zasnovanim parkovima. Upravo zbog ...poznatih dekorativnih karakteristika, te kulturološke vrijednosti, cilj rada je izvršiti inventarizaciju i predočiti estetsku ocjenu zelenih površina s alepskim borom. U tu svrhu provedena je taksonomska analiza vrsta na zelenim površinama s alepskim borom. Florističko i anketno istraživanje je provedeno tijekom 2013. godine na području grada Šibenika. S obzirom na tip habitusa po Erhardtu i sur., 2002. dominiraju grmolike forme i alohtone dendrološke svojte. Temeljem rezultata istraživanja vizualnog dojma „geštalta”, putem anketnog ispitivanja, zaključak je da ispitanici ugodno doživljavaju parkovne prostore s alepskim borom.
Sa stajališta šumskih požara, šumska prostirka se promatra kao potencijalno gorivo, no njena uloga i značaj u izmjeni tvari i energije, a poglavito ugljika u kontekstu aktualnih globalnih klimatskih ...promjena su veliki. Zbog toga se informacije o šumskoj prostirci tradicionalno koriste u modelima za procjenu opasnosti od šumskih požara te modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, a u novije vrijeme i za procjenu emisija ugljika i drugih plinova te kvantificiranje zaliha ugljika. Glavni ciljevi ovog rada su: određivanje debljine, gustoće i količine pothorizonata šumske prostirke uz pripadajuće zalihe ugljika u sastojinama alepskog bora te izrada regresijskih modela debljine i količine šumske prostirke te debljine i zalihe ugljika, po pothorizontima i ukupno. Uzorkovanje šumske prostirke obavljeno je na području NP Mljet, u sastojinama alepskog bora, po debljinskim razredima: 0–50 cm, 100–150 cm i 200–250 cm opsega. Uzorkovanje je obavljeno po pothorizontima, a količine i udio organskog ugljika određene su za svaki pothorizont zasebno. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da sastojine alepskog bora vežu značajne količine ugljika u svojoj prostirci, no uvjeti i zakonitosti nisu još dovoljno proučeni. U prilog tomu govore značajno veće debljine i količine šumske prostirke u sastojinama alepskog bora od onih do sada poznatih, pa je tako ispod stabala opsega 200–250 cm utvrđena srednja debljina prostirke od 9,0 cm i procijenjena količina od 94,3 Mg ha–1 sa zalihom ugljika od 37 Mg C ha–1. Regresijskom analizom utvrđena je statistički značajna veza debljina šumske prostirke s količinama prostirke i zalihama ugljika, te su dani regresijski modeli za OL pothorizont, zatim za OF1,OF2 i OH zajedno, kao i za ukupnu prostirku. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva i zaliha ugljika u šumskoj prostirci sastojina alepskog bora, koje se potom mogu koristiti u navedenim modelima. Inventarizacija šumskih goriva predstavlja osnovu za parametrizaciju i operativnu primjenu navedenih modela u Hrvatskoj.
From the aspect of forest fires, the forest floor is considered a potential fuel: however, in the context of current global climate change it plays an exceptionally important role in the exchange of matter and energy and of carbon in particular. For this reason, forest floor data are traditionally used in forest fire danger rating and in fire behavior and spread models. More recently they have also been used to estimate emissions of carbon and other gasses and to gasses and to quantify carbon stocks. The main objectives of this study are to a) determine the depth, bulk density and fuel load for each forest floor horizon with the associated carbon stock in Aleppo pine stands and b) develop regression models that relate forest floor depth to forest floor fuel load and forest floor depth to forest floor carbon stock, for horizons and for the entire forest floor. Forest floor sampling was carried out in Aleppo pine stands situated in Mljet National Park, per 0-50 cm, 100-150 cm and 200-250 cm circumference classes. Each forest floor horizon was sampled separately, and fuel load and organic carbon content were determined for each horizon. Our results suggest that Aleppo pine stands contain significant carbon stocks in the forest floor, but relations and processes that influence these stocks have not been sufficiently studied. This is supported by significantly greater forest floor depths and fuel loads in Aleppo pine stands than previously reported. Thus, the mean depth of forest floor of 9.0 cm, fuel load of 94.3 Mg ha-1, and carbon stock of 37 Mg
C ha–1 were determined under trees with a 200-250 cm circumference class. Regression analysis revealed a statistically significant relationship between depth and fuel load and between depth and carbon stock. Regression models were given for the OL horizon, the OF1,OF2 and OH horizons, as well as for the entire forest floor. Our results have practical value as they will allow reliable quantifications of forest floor fuel loads and carbon stocks in Aleppo pine stands by using easily measurable fuel characteristic, which can then be applied in the aforementioned models. The forest fuel inventory provides the basis for parameterization and operational use of a number of forest resource management applications in Croatia.
Ruralna depopulacija i razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti su doveli do drastičnih promjena u krajobraznoj dinamici u priobalnoj Hrvatskoj koja se najviše očituje ubrzanim širenjem šumskih površina, ...između ostalog i onih alepskog bora. Ova vrsta nikad nije našla primjenu među lokalnim stanovništvom tako da ne postoji tržište za njenu sirovinu, ali joj se važnost ponajprije ogleda kroz brojne općekorisne funkcije koje najveći utjecaj imaju u imaju na turizam. Nasadi alepskog bora u šibenskom području su imali odlučujuću važnost za lociranje turističkih sadržaja i
apartmanskih naselja te kao takvi imaju iznimnu ulogu u razvoju turizma
ovog područja. Istraživanja su pokazala da alepski bor u nedostatku drugih vrsta visokog rasta na ovom području ima veliku važnost u estetskom i vizualnom doživljaju krajobraza te je bitan element u općoj turističkoj ponudi. Unatoč tome nekontrolirano širenje alepskog bora sve
češće se negativno doživljava zbog povezanosti sa šumskim požarima koji
su direktna prijetnja turizmu i drugim gospodarskim aktivnostima. Zbog toga je sustavno vrednovanje i gospodarenje sastojinama alepskog bora od
iznimne nužnosti ne samo za zaštitu od požara već za iskorištavanje punog potencijala koji ova vrsta ima za turizam i rekreaciju.
Rural depopulation and development of non-agricultural activities have caused dramatic changes in the landscape dynamics of coastal Croatia which are most evident in rapid expansion of woodland areas, including those of Aleppo pine. This species was never used by the local population and a market for its raw materials never developed, but its importance is evident through numerous non-material forest values which have the biggest effect on tourism. Aleppo pine stands in Šibenik area had a crucial role in determining the location of tourist infrastructure
and apartment settlements and thus had an invaluable role for the development of tourism. Research has shown that in absence of other tall
tree species Aleppo pine is important for aesthetic and visual experience of landscape and is a crucial factor in overall tourist offer. Despite this, uncontrollable expansion of Aleppo pine is more and
more negatively perceived because of its connection with forest fires which are a direct threat to tourism and other economic activities. Because of this, systematic valorisation and management of Aleppo pine stands is of crucial importance not only because of forest fire mitigation but because it is necessary for exploitation of Aleppo pines’
full potential for tourism and recreation.
Na mikroklimu šumske sastojine utječe makroklima širega područja, ali i tip šumskoga ekosustava, topografija, sastav odnosno vrste šumskoga drveća, dob i struktura šumske sastojine. Mnogi ekološki i ...biološki procesi u šumskim ekosustavima usko su povezani s meteorološkim prilikama i stoga je nužno njihovo poznavanje. Mikroklimatska su istraživanja obavljena na otoku Mljetu. Na ukupno četiri lokacije, dvije u šumi alepskoga bora, a dvije u šumi hrasta crnike s mirtom, postavljene su mikroklimatske stanice. Sastojine su osim različitih glavnih vrsta šumskoga drveća bile i različita uzgojnoga oblika, sastava vrsta, sklopa krošanja, dobi i strukture. Mjerena je temperatura zraka na visini od 1 m, temperatura tla i volumetrijska vlaga tla na dubini od 20 cm. Srednje vrijednosti temperature zraka i temperature tla bile su najveće u šumskoj kulturi rijetkoga sklopa krošanja alepskoga bora. Srednja je vrijednost volumetrijske vlage tla bila najveća u sjemenskoj sastojini s potpunim sklopom krošanja hrasta crnike. Analiza podataka mikroklime šumskih ekosustava hrasta crnike i alepskoga bora služi za bolje upoznavanje ekoloških uvjeta tih šumskih ekosustava i staništa.
Hrast crnika (Quercus ilex L.) je temeljna autohtona šumska vrsta eumediteranskog područja Hrvatske. Hrast crnika pridolazi u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, a makije i garizi su ...najčešći degradacijski stadiji crnikovih šuma. Nekontroliranim sječama sastojina sjemenjača i njihovim prevođenjem u degradacijske stadije, mijenjamo mikroklimu određene sastojine. Mikroklimatska istraživanja obavljena su na području otoka Mljeta. Mjerenja su obavljena u šumi hrasta crnike, u degradacijskim stadijima makija i garig te u šumi alepskog bora s hrastom crnikom. Tijekom dvije godine mjerena je temperatura zraka (°C), temperatura tla (°C), oborine (mm), relativna vlaga zraka (%) te volumetrijska vlaga tla (%). Potencijalna evapotranspiracija je izračunata prema metodi Blanea i Criddle. Vodni deficit tijekom sušnog perioda izračunat je kao razlika mjesečne količine oborine (mm) i potencijalne evapotranspiracije (mm). Najveća kolebanja mikroklimatskih elemenata su izmjerena u degradacijskim stadijima hrasta crnike. Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u stadiju garig, a najveća minimalna u stadiju makije.Prosječne vrijednosti temperatura zraka i tla, oborine i potencijalne evapotranspiracije su bile najveće u stadiju gariga, a najmanje u stadiju makije. Prosječna vrijednost relativne vlage zraka je imala najveću vrijednost u visokoj šumi hrasta crnike. Prosječna volumetrijska vlaga tla je bila najveća u makiji (14,28 %), a najmanja u stadiju gariga (9,46 %). Vodni deficit u sušnom peridou bio je najveći u stadiju gariga (-73,95 mm), a najmanji u stadiju makije (-60,38 mm). Mikroklimatske prilike u degradacijskom stadiju gariga su nepovoljne za rast i razvoj hrasta crnike u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini visokog uzgojnog oblika. Prosječne vrijednosti mikroklimatskih elemenata u sastojini alepskog bora s hrastom crnikom bile su između prosječnih vrijednosti mikroklimatskih elemenata sastojine gariga i makije. Analiza ovih podataka mikroklime služi boljem poznavanju ekoloških prilika šumskih staništa.
Primorski krš Hrvatske je već više od stotinu godina pod utjecajem intenzivnog pošumljavanja u najvećoj mjeri alepskim borom, čime su stvoreni uvjeti za njegovo širenje u prostoru. Istraživanje ...provedeno na širem području Šibenika uz pomoć geografskog informacijskog sustava donosi realnu sliku stanja rasprostranjenosti alepskog bora, koji se danas prirodnim putem uvelike proširio izvan prostora pošumljavanja. Posebna dinamika širenja alepskog bora, koja često podrazumijeva pojavu požara, postala je ključni čimbenik dinamike vegetacije ovog prostora, što pak dovodi do izravnih promjena u strukturi pejzaža, a alepski bor svrstava u kategoriju invazivnih vrsta. Pošumljavanje vođeno vizijom obnove autohtonih šuma hrasta crnike do danas nije polučilo značanije rezultate, ukazujući na potrebu za promjenom pristupa u pošumljavanju, kao i znatnijem ulaganju rada i kapitala.
Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina ...iznosila je 242 690 ha, odnosno 56,70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu (Brač) 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Na temelju odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System, odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja je analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima, sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima (odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage) finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju s temeljnim obilježjima finoga goriva, odnosno s odgodom zapaljivosti (DI), trajanjem gorenja (DC) i sadržajem vlage živoga goriva (LFMC).
Sredozemlje je po svojoj biološkoj raznolikosti jedno od najvažnijih regija na svijetu.Na tom su području posljednjih godina često izbijali šumski požari. Najvažniji su uzroci nastanka šumskih požara ...šumsko gorivo te klimatske prilike. Kako na klimatske prilike ne možemo imati izravan utjecaj, dostupnost mogućega šumskoga goriva, odnosno vegetacije, prostor su za djelovanje u našim nastojanjima da spriječimo nastajanje i širenje šumskih požara. Što se tiče šumskoga goriva, bitno je poznavati osnovna obilježja šumskih požara, a to su odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja i sadržaj vlage. Istraživanja su provedena na otoku Rabu uNastavno- pokusnom šumskom objektu u 40-godišnjoj sastojini alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.). Pritom je primijenjena metodologija koju je detaljno opisao Valette 1990. godine. Prema toj metodologiji za utvrđivanje odgode zapaljivosti i trajanja gorenja korišten je epiradijator (električno laboratorijsko grijalo). Za utvrđivanje sadržaja vlage primijenjena je standardizirana jednadžba (postotno od suhe težine) metodom sušenja u sušioniku prema Škoriću (1965). Dobiveni su rezultati statistički obrađeni. Iz rezultata je vidljivo da klimatske prilike imaju statistički značajan utjecaj na sadržaj vlage odbačenih, odnosno mrtvih iglica, dok utjecaj na odgodu zapaljivosti, trajanje gorenja i sadržaj vlage zelenih, živih iglica nije statistički značajan.
Rad ukazuje na problematiku prirodne obnove opožarenih površina u sastojini alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na trajnoj pokusnoj plohi postavljenoj u šumariji Šibenik. Tijekom petogodišnjih ...sukcesivnih izmjera (2001.-2005.) praćen je tijek rasta i razvoja vegetacije po vrstama, brojnosti i visinsko-starosnim klasama. Broj biljaka alepskog bora ukazuje na uspješnu, izrazito obilnu prirodnu obnovu, ali i problem izostanka autohtone vegetacije na opožarenim površinama. Izmjerenih 106.000-121.000 biljaka po ha pokazuje kako su mlade biljke alepskog bora brojnošću, visinom većom i od 2,5m prerasle izgoreni materijal i u potpunosti prekrile opožarenu površinu.
Poseban dio istraživanja odnosi se na učinke radova njege i sanacije nakon požara koji je istraživan na tri trajne pokusne plohe na području šumarije Šibenik, Split i Korčula. Istraživanje ukazuje na promjenu pristupa sanacije opožarenih površina izostavljanjem nepotrebnog, mukotrpnog, ali i skupog slaganja preostalog opožarenog materijala na pruge. Tako visoko složen materijal na zraku se, u uvjetima mediteranske klime, izrazito sporo razgrađuje i dugo godina svojom masom povećava ionako stalno prisutnu opasnost od požara te narušava izgled krajolika. Preporuča se sanacija njegom i usitnjavanjem izgorenog materijala po površini motornom pilom tako da je preostali materijal što više uz tlo. Vlaga iz tla i uvjeti mikroklime mlade sastojine alepskoga bora, u kojima će se tako obrađeni materijal naći, pridonijet će bržem razvoju mikroorganizama, njegovoj razgradnji te bržoj humifikaciji.
Alepski bor, kao vrsta drveća Eumediterana, ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjavanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za dolazak autohtone vegetacije posebice hrasta crnike kao temeljne vrste ovoga područja.
PDF
