Prema podacima iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u posljednjih deset godina (2008. ‒ 2017.) prijavljeno je samo 20 slučajeva profesionalne ...astme od ukupno 2234 prijavljene profesionalne bolesti. To upućuje na značajne nedostatke u prepoznavanju toga poremećaja u našoj radnoj populaciji. Cilj ovoga rada bio je opisati standardnu metodu praćenja vršnog ekspiratornog protoka zraka (eng. peak expiratory flow, PEF) i predložiti praktičnu smjernicu za korištenje te dijagnostičke metode u ambulantama medicine rada i sporta. Praćenje vršnog ekspiratornog protoka zraka (PEF-monitoring) jednostavna je, jeftina, neinvazivna i pouzdana metoda za utvrđivanje funkcije dišnog sustava u stvarnim uvjetima rada i radnog okoliša. Sadašnje smjernice preporučuju PEF-monitoring kao inicijalnu dijagnostičku metodu prilikom sumnje na profesionalnu astmu. Pozitivan test upozorava na povezanost promjene plućne funkcije s radnom izloženošću i važan je dio dijagnostičkoga procesa utvrđivanja profesionalne astme. Najveći je nedostatak te metode da se tim testom ne može utvrditi uzrok astme, tj. on ne razlikuje profesionalnu astmu od astme pogoršane na radu, nema standardizirane metode za interpretaciju rezultata, a mjerenja provode sami radnici pa su moguće namjerne i nenamjerne manipulacije rezultatima mjerenja. U radu je predložena praktična smjernica za primjenu te metode u ambulantama medicine rada i sporta, s preporukama protokola mjerenja PEF-a, prikaza rezultata mjerenja i njihove interpretacije u sklopu dijagnosticiranja profesionalne astme.
Atopijski patch test (APT) prikazujemo kao model kasne, stanične imunosne reakcije. APT je epikutani test koji se provodi s nutritivnim i inhalacijskim alergenima, a predstavlja model za kasnu, ...T-stanicama posredovanu preosjetljivost. Njegova važnost se očituje u činjenici da je atopijski dermatitis (AD) posljedica kompleksnih imunoloških reakcija po tipu IV i I. U ovom smo se radu osvrnuli i na etiopatogenezu atopijskog dermatitisa, njegovu podjelu na intrinzički i ekstrinzički oblik. Iznosimo probleme zbog nepostojanja standardizacije za provođenje APT, ograničenja testa, njegove prednosti u odnosu na konvencionalne testove (prick test i specifična IgE protutijela), te neke osobitosti u odnosu na najvažnije nutritivne i inhalacijske alergene. U zaključku smatramo da je APT dobra dijagnostička metoda u bolesnika s AD za utvrđivanje preosjetljivosti na udisajne alergene i alergene u hrani u djece do 2. godine života.
Soya is an important worldwide agricultural product widely shipped and imported in bulk. It contains a number of recognised allergens and the use of soya products and its dockside unloading have been ...associated with occupational asthma and community episodes of asthma. Two recognised inhalation soya allergens, soya trypsin inhibitor (STI) and hydrophobic soya protein (HSP), were measured in personal and static air samples collected at a United Kingdom (UK) dock during 3 days of unloading three bulks of processed soya beans and soya pelletised husk. Static samples included task-related and those taken at the workplace perimeter and neighbouring sites. Soluble total protein (STP) and gravimetric dust analyses were also undertaken. While gravimetric dust results in personal air samples were below half of the current UK exposure limit of 10 mg m
for grain dust, and generally less than 0.5 mg m
for the static samples, airborne concentrations for STI and HSP ranged between 0-3,071 and 11-12,629 ng m
, respectively, while the correlation between the two specific allergen measurements was generally good (Rank Spearman coefficient 0.74). The data from this investigation suggest that HSP is a more sensitive indicator of soya exposure than STI, but only for soya husk, while STI may be equipotent in detecting exposure to both hull and bean derived soya products. Both assays appear sensitive techniques for investigating the control of exposure to allergenic soy material. The endotoxin level in the husk bulk was 15-60-fold that found in the two chipped bean bulks.
Soja je gotovo u cijelome svijetu važan poljoprivredni proizvod, pa se prevozi često i u velikim količinama. Sadrži mnoštvo poznatih alergena, a korištenje proizvoda od soje i rukovanje njima prilikom iskrcavanja robe povezivani su s pojavama profesionalne astme. Razine dvaju inhalacijskih alergena, soja tripsin inhibitora (STI) i hidrofobnog proteina sojina zrna (HSP), mjerene su u uzorcima zraka prikupljenim osobnim uzorkovačem i stacionarnim uzorkovačima u jednom britanskom lučkom doku tijekom 3 dana iskrcavanja triju pošiljaka prerađena sojina zrna i kuglica sojine mahune. Također je provedena analiza ukupnih topivih proteina i gravimetrijska analiza prašine. Rezultati gravimetrijske analize uzoraka prikupljenih osobnim uzorkovačem bili su dobrano ispod polovice trenutačne granice izloženosti u Velikoj Britaniji (10 mg m-3 za prašinu sjemena) i općenito ispod 0,5 mg m-3 kod statičnih uzoraka, a razine STI-a i HSP-a u zraku prikupljenom stacionarnim uzorkovačem bile su unutar raspona 0-3.071, odnosno 11-12.629 ng m-3. Korelacija između ta dva alergena bila je dobra (Rank Spearmanov koeficijent 0,74). Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da je HSP precizniji pokazatelj izloženosti soji od STI-a, no samo za sojine mahune; STI bi mogao biti precizniji pokazatelj u pogledu proizvoda od sojine ljuske ili zrna. Obje su se vrijednosti pokazale preciznim tehnikama za praćenje izloženosti sojinim alergenima. Razina endotoksina u pošiljci sojinih mahuna bila je 15 do 60 puta veća od one u dvjema pošiljkama usitnjenog zrna.
Uvod
: Astma je kronična upala dišnih putova. Uzroci su alergije, virusne respiratorne infekcije i nadražujuće tvari iz zraka. Broj oboljelih povećava se, a pritom prednjače djeca. Ishrana majke ...tijekom trudnoće te ishrana djeteta u prvoj godini života imaju važan utjecaj na razvoj i tijek bolesti.
Metode
: Upotrijebljena je narativna analiza, pregled stručne i znanstvene literature. Pretraživanje literature temeljilo se na istraživačkom pitanju
Kako ishrana u ranom djetinjstvu utječe na rizik za razvoj astme i alergijskih bolesti?.
Rezultati
: Analizom stručne literature utvrđeno je da ishrana majke ima važnu ulogu pri razvoju astme i alergijskih bolesti kod djece. Dokazi upućuju na to da je pravilno uravnotežena i raznolika ishrana važna za djetetovo zdravlje te da smanjuje rizik od nastajanja bolesti. Stručnjaci tijekom trudnoće ne preporučuju izbjegavanje određenih namirnica kao što su kikiriki, orasi i školjke, osim u slučaju ako je majka alergična na njih.
Rasprava i zaključak
: Zbog povećane učestalosti astme i alergijskih bolesti, osobito kod djece, potrebno je istaknuti važnost i utjecaj raznolike ishrane tijekom trudnoće te dojenja tijekom prvih šest mjeseci djetetova života. Različite dijete tijekom i nakon trudnoće te tijekom dojenja nisu se pokazale učinkovitima u sprječavanju razvoja astme i alergijskih bolesti kod djece.
Introduction: Asthma is a chronic inflammation of the respiratory tract. Allergies,
virus infections of the respiratory tract and other stimulus particles in the
air are the causes of asthma. The number of the patients with asthma and allergic
diseases are increasing very rapidly, especially children. Mother’s diet during
pregnancy and child’s diet in the first year of age have an important influence on
the development of the disease.
Methods: We used a narrative review of the professional and scientific literature.
The literature search was based on the research question: How does early
childhood nutrition affect the risk of developing asthma and allergic diseases?
Results: By analyzing professional literature, it is established that the mother’s
diet plays an important role in developing asthma in children. Evidence shows
that balanced nutrients in the fetal period and food in the first years of life are
very important for the health of children. Experts do not recommend avoiding
certain food during the pregnancy, like peanuts, nuts and shellfish, because it
does not increase the chance of developing childhood allergies.
Discussion and conclusion: Due to the increased incidence of asthma and
allergic diseases, especially in children, we emphasize the importance and impact
of diverse nutrition during pregnancy and full breastfeeding of children for
the first six months of their life. Diet restrictions during pregnancy and, later,
during breastfeeding are not effective in preventing the development of childhood
allergies
Angioedem označava akutni potkožni edem koji obilježava nepravilno ograničeno oticanje kože ili sluznice koje se javlja jednokratno ili opetovano. Edem se obično javlja u predjelu periorbite, usnica, ...jezika, udova i crijevne stijenke. Pokazalo se da je angioedem često izazvan uzimanjem inhibitora angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) ili alergijom na neke alergene (alergijski ili angioedem posredovan IgE-om), zatim deficijencijom C1 inhibitora (nasljedni i stečeni angioedem) ili je uzrok nepoznat (idiopatski angioedem). Pokazalo se da bolesnici s angioedemom često imaju i urtikariju, što se zapaža u oko 50% slučajeva. Najčešće se radi o alergijskoj reakciji tipa I. na neke alergene hrane ili lijekova ili na ubod insekata. Utvrđeno je da su najčešći uzroci alergijskog angioedema ubodi pčela i osa, reakcije na lijekove ili injekcije za testiranje preosjetljivosti te određena hrana (osobito jaja, školjke i orašasti plodovi). U dijagnostičkom pogledu važno je utvrditi potencijalni alergen, što se najčešće izvodi kožnim testovima, kao što je ubodni test i dr. Rizično kod angioedema je oticanje jezika, grkljana i dušnika, što može dovesti do začepljenja dišnih putova i smrti, pa je tada indicirana i traheotomija. Početno liječenje bolesnika u većini oblika alergijskog angioedema je uzimanje antihistaminika i glukokortikoida, dok se epinefrin daje ako postoji bojazan od edema grkljana.
Frizeri su prepoznati kao zanimanje koje uključuje značajne zdravstvene rizike, ponajviše za kožu. Od 2010. do 2012. provodio se EU-ov projekt SafeHair s ciljem razvoja zdravstvenih standarda i ...standarda mjera zaštite na radu za sprečavanje profesionalnih kožnih bolesti u frizerstvu, u kojem su sudjelovali i suradnici iz Hrvatske. Cilj je ovog rada utvrditi trenutačno stanje zaštite kože na radu hrvatskih frizera. Prikupljanje podataka provedeno je ispunjavanjem EvaHair upitnika, koji je sastavljen u sklopu projekta SafeHair. Analizirano je ukupno 213 upitnika. Među ispitanicima je bilo 133 (64 %) vlasnika salona, 46 (22 %) zaposlenika te 31 (14 %) frizerski učenik. Trideset šest (17 %) ispitanika potvrdilo je da je u protekle tri godine u njihovu salonu bilo slučajeva kožnih tegoba, a gotovo svi ispitanici (98 %) smatraju da je prevencija profesionalnih kožnih bolesti vrlo važna. Utvrđen je velik udio (40 % do 50 %) neodgovorenih pitanja o provođenju procjene opasnosti. Rukavice se najviše koriste prilikom tretiranja kose kemikalijama (88 %), a rijetko se koriste prilikom pranja kose (13 %). Iako su dostupne većini ispitanika (95 %), njih 32 % iskazalo je da ima problema s nošenjem rukavica, većinom zato što ograničavaju osjet opipa. Frizeri s >30 godina radnog staža značajno češće koriste rukavice pri pranju i šišanju kose u usporedbi s frizerima s <30 godina radnog staža (P<0,05). Obuka frizera o zaštiti kože češće je zastupljena (39 %) od obuke o zaštiti dišnih putova (15 %) te mišića i zglobova (18 %). Najviše ispitanika iskazalo je potrebu za pomoći pri korištenju zakona i informiranju o proizvodima (57 %) te obavljanju procjene opasnosti (49 %). Rezultati upućuju na potrebu daljnjeg rada na edukaciji frizera o zdravstvenim rizicima njihova radnog mjesta te o mjerama zaštite na radu i njihovoj implementaciji. Edukaciju iz područja zaštite na radu te primjenu mjera zaštite na radu potrebno je provoditi tijekom redovitog školovanja i u obliku trajne edukacije frizera.
Prašinske grinje, žohari i kućni ljubimci (mačka, pas) česti su u stanovima širom svijeta, a mnoge vrste su izvor jakih alergena koji uzrokuju alergijske bolesti. Uzroci alergijskih bolesti su ...genetska predispozicija i utjecaj okoliša. Alergeni prašinskih grinja (Der p 1 i Der f 1) i žohara (Bla g 1 i Bla g 2) pokazatelji su izloženosti artropodima u kućanstvu. U ovom je radu prikazana izloženost alergenima Der p 1, Der f 1 i Bla g 1 u neselektivnim, urbanim kućanstvima u Zagrebu (Hrvatska) tijekom 2006.-2010. godine, a rezultati su uspoređeni s razinom alergena artropoda u drugim zemljama. Razina alergena grinja Der p 1 i Der f 1 u kućnoj prašini u općoj populaciji u Hrvatskoj je niska, ali su ti alergeni određeni u 73 do 83 % kućanstva. Nasuprot tome, izloženost alergenu žohara je rijetka (13 %), a razina izloženosti je također niska. Opća populacija u Hrvatskoj nije izložena višestrukim i rizičnim razinama alergena vezanim za razvoj senzibilizacije i astme. Buduća bi ispitivanja trebala uključiti mjerenje alergena artropoda i kućnih ljubimaca u kućanstvima visokorizičnih osoba na nastanak alergijskih bolesti u kontinentalnom i obalnom području Hrvatske. Nova istraživanja povezanosti razine alergena unutarnjih prostora i pojave senzibilizacije i astme naročito u ranom djetinjstvu (učinak ovisan o dozi), trebala bi rezultirati boljim tumačenjem te složene interakcije.
Pyroglyphid mites are primarily associated with allergen exposure at home; hence the name house dust mites. However, we have found numerous studies reporting pyroglyhid mite levels in public and ...occupational settings. This review presents the findings of house dust mite allergens (family Pyroglyphidae, species Dermatophagoides) as potential work-related risk factors and proposes occupations at risk of house dust mite-related diseases. Pyroglyphid mites or their allergens are found in various workplaces, but clinically relevant exposures have been observed in hotels, cinemas, schools, day-care centres, libraries, public transportation (buses, trains, taxies, and airplanes), fishing-boats, submarines, poultry farms, and churches. Here we propose a classification of occupational risk as low (occasional exposure to mite allergen levels up to 2 μg g-1), moderate (exposure between 2 μg g-1 and 10 μg g-1), and high (exposure >10 μg g-1). The classification of risk should include factors relevant for indoor mite population (climate, building characteristics, and cleaning schedule). To avoid development or aggravation of allergies associated with exposure to house dust mites at work, occupational physicians should assess exposure risk at work, propose proper protection, provide vocational guidance to persons at risk and conduct pre-employment and periodic examinations to diagnose new allergy cases. Protection at work should aim to control dust mite levels at work. Measures may include proper interior design and regular cleaning and building maintenance.
Piroglifidne grinje smatraju se prvenstveno izvorom alergena u našim domovima. Postoji, međutim, sve više studija koje upućuju na izloženost piroglifidnim grinjama u javnim i radnim prostorima. Cilj je ovog pregleda prikazati alergene piroglifidnih grinja kao potencijalne štetnosti vezane uz radna mjesta i utvrditi rizična zanimanja za pojavu i progresiju bolesti uzrokovanih piroglifidnim grinjama. Iz baze PubMed izdvojene su studije koje su istraživale izloženost piroglifidnim grinjama (porodica Pyroglyphidae, rod Dermatophagoides) u različitim javnim i radnim prostorima. Piroglifidne grinje ili njihovi alergeni pronađeni su na različitim radnim mjestima, ali klinički značajne izloženosti zabilježene su u hotelima, kinima, školama, vrtićima, knjižnicama, vozilima (autobusima, vlakovima, taksi-vozilima), avionima, ribarskim brodovima, podmornicama, peradarnicima i crkvama. Predloženo je stupnjevanje rizika na radnim mjestima sa značajnom izloženosti alergenima piroglifidnih grinja kao niskog (povremena izloženost razinama >2 μg g-1), umjerenog (izloženost pretežno između 2 μg g-1 i 10 μg g-1) i visokog rizika (izloženost pretežno >10 μg g-1). Pri procjeni razine rizika treba uvijek uzeti u obzir čimbenike koji značajno utječu na populaciju grinja (klimatska regija, karakteristike zgrade, način čišćenja). Specijalisti medicine rada trebali bi razmotriti moguću profesionalnu izloženost piroglifidnim grinjama pri procjeni opasnosti za radna mjesta i provedbi mjera zaštite na radu, pri profesionalnoj orijentaciji, prethodnim i periodskim pregledima te dijagnostici bolesti vezanih uz rad, u svrhu prevencije pojave ili pogoršanja alergijskih bolesti uzrokovanih piroglifidnim grinjama. Mjere zaštite na radu trebaju biti usmjerene kontroli populacije grinja na radnom mjestu, uključujući odgovarajuće uređenje interijera, te redovito čišćenje i održavanje zgrade.
Determination of Aspergillus Fumigatus Allergen 1 in Poultry Farms Using the Enzyme Immunoassay Prester, Ljerka (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Macan, Jelena (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Matković, Kristina (Veterinary Faculty, University of Zagreb, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2010, Letnik:
61, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Poultry farms contain high levels of allergenic fungi, and Aspergillus spp. is the most common genus of moulds. Aspergillus fumigatus antigens are responsible for the development of several ...respiratory diseases including asthma. The aim of this study was to measure the mass fraction of Asp f 1, a major allergen of Asperillus fumigatus in 37 indoor dust samples collected from four poultry farms in a rural area of the Zagreb County (Croatia) using the enzyme-linked immunosorbent assay. More than 62 % of dust samples had detectable Asp f 1 levels (limit of detection 3.6 ng g -1 ). The overall mean Asp f 1 level was 17.9 ng g -1 range (3.8 to 72.4) ng g -1 . Satisfactory results were obtained for analytical within-run imprecision (6.7 %), between-run imprecision (10.5 %), and accuracy (91 % to 115 %). Microclimate parameters (air temperature, relative humidity, and velocity) were within the recommended ranges in all poultry farms. This study has shown that Asp f 1 settles on dust at poultry farms and that occupational exposure to this allergen deserves monitoring in livestock buildings.
Peradarnici sadržavaju veliku koncentraciju alergenih plijesni, a rod Aspergillus naj _ešće je zastupljen. Antigeni soja Aspergillus fumigatus odgovorni su za nastanak nekoliko respiratornih bolesti uklju _ujući astmu. Cilj ovoga rada bio je odrediti masenu frakciju Asp f 1, glavnog alergena soja Asperillus fumigatus u 37 uzoraka prašine uzorkovanih u _etiri peradarnika sa šireg podru _ja Zagreba _ke županije rabeći enzimimunokemijsku metodu. Više od 62 % uzoraka prašine u tri peradarnika imalo je mjerljivu koncentraciju Asp f 1 (granica detekcije = 3.6 ng g -1 ). Ukupni srednji maseni udio Asp f 1 iznosio je 17.9 ng g -1 (raspon od 3.8 ng g -1 do 72.4 ng g -1 ). Dobiveni su zadovoljavajući rezultati za analiti _ku nepreciznost u seriji (6.7 %), nepreciznost iz dana u dan (10.5 %) i to _nost (91 % do 115 %). Mikroklimatski parametri (temperatura zraka, relativna vlaga i protok zraka) u svim peradarnicima bili su u okviru preporu _enih vrijednosti. Rezultati ovoga rada pokazuju da Asp f 1 sedimentira na prašinu u peradarnicima te da profesionalnu izloženost tom alergenu treba pratiti u jedinicama za uzgoj stoke.
Arthropod allergens in urban homes Prester, Ljerka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
2012, Letnik:
63 Suppl 1, Številka:
Supplement-1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Dust mites, cockroaches, and pets (cats, dogs) are common in homes worldwide, and many species are the source of potent allergens which cause allergic diseases. These diseases are influenced by ...genetic predisposition and environmental exposure. Generally, the levels of house dust mite (Der p 1 and Der f 1) and cockroach (Bla g 1, Bla g 2) allergens are used as markers of indoor exposure to arthropods.This article reviews the findings of allergens Der p 1, Der f 1, and Bla g 1 in randomly selected urban households in Zagreb (Croatia) measured from 2006 to 2010 and compares them with exposure to arthropod allergens in other countries. In short, house dust mite allergen levels in Croatian homes are low, but exposure is common; Der p 1 was found in 73 % and Der f 1 in 83 % of the households. By contrast, exposure to cockroach allergen Bla g 1 was both low and uncommon (13 %). Exposure to multiple allergens associated with sensitisation and asthma was not frequent in urban homes in Croatia. However, further studies should include monitoring of both arthropod and pet allergens in high-risk populations in inland and coastal Croatia. They should also investigate a complex dose-response relationship between exposure and sensitisation/asthma development, especially in early childhood.
PDF
